INDUSTRISKI PARK “STANICA” ZA BEŽANIJU

Slogan Industriske zone Bačke Topole, „rastimo zajedno“ , nikako da zaživi , gotovo dve decenije, koliko je stara ideja, opštinskih vlasti, da na tritoriji grada stvori bazu za zapošljavanje nezaposlenih i ugodi investitorima da izaberu baš ovaj grad za ulaganja.
Prema zvaničnim podacima, ovaj Raj, za privrednike, ima preko 30 hektara gradskog gradjevinskog zemljišta sa 20 parcela od pola do 1,6 hektara površine. Naročito je , pišu u svom prezentu, parkovlasnici, interesantna parcela od 17 hektara koja je u vlasništvu Opštine, na izlazu iz Bačke Topole prema Subotici i prostire se sve do obale bačkotoplskog jezera. Zaigravaju potencijlne ulagače , svoga novca, podacima da tu postoji idejni plano izgradnji vikend naselja i vodeni park.
Pitanje se nameće samo po sebi. Zašto , gotovo niko neče,da ulaže, kada je sve tako lepo – idealno, pa kako tvde, predstavnici IP-a i najniža cena od 2,5 evra po kvadratnom metru.
Ipak, nije , da baš niko neće. Tu je Potker, koji se bavi proizvodnjom metalne galanterije za industriju nameštaja i Foametek koji se bavi obradom sundjerastih materijala i samolepljivih traka. Tako je za dvadesetak godina otvoreno pedesetak radnih mesta. Dva godišnje, novozaposlena, u Industriskom parku. Nije da nije.
Da bi bilo više, u svom prezentu, opštinari su dodali Lohr, koji već davno funkcioniše , ne na tom zemljištu već u zgradama bivšeg „1. Maj“-a.
Uzdanica političkih garnitura u kojima su se smenjivali Savez vojvodjanskih Madjara, Socijalistička partija Srbije, Demokratska stranka i konačno Srpska napredna stranka služila je da se podigne „adrenalin“, u trenucima pada energije , kada su uhvaćeni u laži, da će graditi i raditi za narod obezbedjivati uslove da bolje žive, ne beže u inostranstvo „ stomakom za hlebom“. U raspodeli partiskih funkcija, po koalicionim dogovorima, dugo je Industrisku zonu, vodila, Demokratska stranka, na čelu sa direktorom Monikom Kokai.
Da bi pomogao ,da krene sa mrtve tačke, uključio se i Pokrajinski sekretar za privredu… Miroslav Vasin, krajem , 2014.
„Ove godine , akcenat je stavljen na teritoriju opštine Bačka Topola, s obzirom da se industriska zona ove opštine nalazi na atraktivnoj lokaciji, u blizini autoputa Beograd-Budimpešta. Sa deset miliona dinara se zaokružuje infrastrukturna celina jedne zone, pri čemu je efekat koji se ovakvim sufinansiranjempostiže veoma vidljiv.“obrazložio je Miroslav Vasin
Infrastruktura ili kako bi narod rekao – voda, struja, putevi bili su glavna prepreka što investitori ne dolaze. Novac iz pokrajine , republike nije pratio radove ili bolje reći radovi nisu pratili novac. Fabriku bez struje, od Tesle na ovamo, teško je zamisliti. Upinjali su se opštinari iz petnih žila po Zakonu, valjda, da plate svojim novcem, iz budžeta – ono što je plaćeno već jednom bilo.
Sada sam u dilemi, dali zato da stvore uslove da IP zaživi ili da bi pokrili, unapred potpisane situacije, za radove, koji nisu bili izvedeni a naplaćeni su.
To je valjda i ranije, posao bio, za istražne organe. To valjda niko nije u dilemi.
Nije se mnogo proslavila ni privatna trojka, koja je na nekoliko godina preuzela zemljište za razvoj, koji su formirali tu cenu d 2,5 evra po kvadratnom metru za investitore. Kada su videli da od posla nema vajde vratili su, dušebrižno, ponovo opštini, „privredno blago“ da ona nešto zaradi.
Možda bi trebalo verovati na reč, da je ovo najniža cena zemljišta, da u Subotici, Indjiji …. i mnogo gde, još, ne daju besplatno zemljište, uz još mnogo povlastica.
Od ulaska SNS-a u koaliciju i nove partiske raspodele koalicionih mesta, funkciju direktorke preuzeo je njihov kadar, Jasmina Zimonjić. Ona je magistar ekonomije, pa se od nje očekuje, pred ove izbore 2016. , spasi sve što su dosadašnji „doktori“ ekonomije upropastili.
Sudeći po njenom doprinosu razvoju Bačke Topole u Demokratskoj stranci, gde je bila do juče, valja očekivati da će biti ………
Mnogo priče, malo rada.
Uz Industriski park je autoput, Koridor 10. Radnih mesta ima na hiljade u Industriskim zonama Austrije, Nemačke…… kad već nema u Bačkoj Topoli.

U IME NARODA, BORBA ZA OPSTANAK

Prema pisanju portala Eko balans, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine izražava zabrinutost zbog sve češćih pritisaka na predstavnike udruženja građana i aktivista u oblasti zaštite životne sredine na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.
“U najnovijem periodu svedoci smo vođenja postupaka protiv ekoloških aktivista iz Bačke Topole koji javno ukazuju na probleme koje imaju građani sa zagađenjem vazduha, reke Krivaje i uništavanjem zaštitnih zelenih pojaseva uz poljoprivredne površine.
Tako tvrde u Sekretarijatu a Osnovni sud u Subotici presudjuje. U ime naroda – Nastavnik, Dragan Pečurica , kriv je, jer se namerio da naruši poslovni ugled kolektiva AIK „Bačka Topola“ odnosno njegove radne jedinice „Žibel“. Prema tvrdnji suda u vremenskom periodu od novembra 2014, do 6.februara 2015, o poslovanju firme, koja se bavi preradom klaničnog otpada, javnim istupima i putem internet stranice , mojabačkatopola, iznosio je neistinite podatke o poslovanju tužioca. Za to treba da plati kaznu u iznosu od 30.000,00 dinara plus sudske troškove .
Sudski je to epilog , jer, Dragan Pečurica, već duže vreme poziva građane na protestni skup za očuvanje životne sredine u ovom mestu svakog 17 dana u mesecu. Pečurica tvrdi da se iz fabrike za preradu animalnog otpada „Žibel“ koja posluje u okviru AIK „Bačka Topola“ širi nesnosan smrad i da se zagađuje vazduh, voda i zemlja kao i voda reke Krivaje. Do sada je peticiju, sa istom sadržinom, protiv ove firme, potpisalo viže od hiljadu gradjana, koji se sasvim sigurno, ne slažu, sa delom naroda u čije ime je sud doneo presudu o kazni. Nedavna anketa našeg portala potvrdila je da su aero zagadjenja Bačke Topole i dan danas aktuelna , gradjani kažu, naročito vikendom u popodnevnim i večernjim satima.
Pečurica ne odustaje ,od dalje borbe i prava na zdravu životnu sredinu, koju mu kako tvrdi, garantuje Ustav Republike Srbije. Podneo je tužbe, protiv opštinskog inspektora za zaštitu životne sredine, protiv AIK-a „Bačka Topola“, kao i protiv direktora ove firme lično. Ni jedna od tih tužbi nije pretočena u sudski postupak .
Pokrajinski sekretarijat podržava aktivnosti udruženja građana i aktivista u oblasti životne sredine i zalaže se za poštovanje zakonske regulative i procedura, kao i za strogo sankcionisanje svih onih koji zagađuju životnu sredinu. U ovom slučaju to sasvim sigurno nije Pečurica.
Da bi smo unapredili nepovoljno stanje životne sredine i ispunili zahtevne evropske standarde, partnerstvo sa udruženjima građana je od izuzetnog značaja”- navodi se u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.
U medjuvremenu „rodio se još jedan slučaj. Preduzeće “Krivaja” tužila je Đuru Vavroša, predsednik Ekološkog udruženja “Hrast” iz Krivaje, jer je “nakon njegovih izjava firmi narušen ugled i kreditna sposobnost”.Vavroš je , dobitnik Zelenog lista 2013, jedne od najprestižnijih ekoloških nagrada u zemlji, kaže , da je tužbu dobio pre nekoliko dana i da ga je podstakla da nastavi sa radom i zaštitom prirode.
“Prvo smo zasadili 1.200 sadnica, ali su oni to izorali. Zasadili smo još 700 duž celog naselja, ali su oni opet sve izorali. To sam izjavio u emisiji “Zelena patrola” i na osnovu toga su podneli tužbu i traže da me osude na godinu dana zatvora. Suđenje je zakazano ali me takve pretnje neće nikada zaplašiti – poručuje Vavroš
“Jedan osudjeni i jedan optuzeni. Ja Dragan Pecurica, sam osudjen i to mi bas i ne sluzi na čast, ali sta da se radi. Želis dobro svim gradjanima i osude te. Radis zlo svim gradjanima i nagrade te! A Djuro mi zavidi! Verovatno nece dugo!Jos nam nedostaje gospodin Nikola Aleksic. On je mnogo zilaviji od nas nece se on tako lako dati osuditi. Zelim mu sve najbolje. Potrudice se mocni i bogati zagadjivaci i ostali da se na ovom spisku nadje jos mnogo aktivista i zastitnika prirode, ali sta kada nas sve osude i uklone? Hoce li nam biti bolje?!

ZA POMOĆ, MADJARIMA U SRBIJI, 160 MILIONA EVRA

Savez vojvođanskih Mađara i mađarska vlada raspodeliće oko 160 miliona evra pomoći susedne Mađarske preduzećima u Vojvodini, što je suma koja je jednaka dvoipogodišnjem vojvođanskom budžetu, najavio je predsednik SVM-a Ištvan Pastor, koji je i predsednik Skupštine Vojvodine. Kako su preneli mediji na mađarskom u Vojvodini, Pastor je objasnio da će ukupno 50 milijardi forinti biti podeljeno u naredne tri godine – 20 milijardi forinti biće podeljeno kao nepovratna pomoć, a za ukupno 30 milijardi forinti povoljnih kredita će moći da konkurišu vojvođanska preduzeća.
To je nastavak finansiranja , od lane, kada je trideset osam firmi, donirano sa ukupno 37,8 miliona evra. Najviše ih je iz Subotice i Bačke Topole – dobile su blizu 20 miliona evra. Novac su tada dobile samo proverene firme, odnosno preduzeća koja su Budimpešti preporučili mađarski političari iz Srbije
I ovaj put, raspodelu subvencija će obavljati SVM i Vlada Mađarske zajedno, objasnio je Pastor i najavio da prvi krug konkursa počinje u januaru i prvenstveno će se odnositi na mikropreduzeća i porodična preduzeća, na projekte razvoja u poljoprivredi i na standardizaciju.
“Cilj programa je da se preokrene sadašnja tendencija odlaska mladih iz Vojvodine na rad u inostranstvo”, rekao je Pastor.
U komisijama za procenu konkursnih prijava treba da budu stručnjaci, a ne vlasnici partijske knjižice, rečeno je na savetovanju koje je u Subotici organizovao Mađarski pokret, a prenosi portal Vojvodina danas.
Otkako je došao na vlast u Mađarskoj, predsednik Vlade, Viktor Orban se ozbiljno posvetio poboljšanju političkog i ekonomskog položaja Mađara van Mađarske. Ministarstvo ekonomije Madjarske, donelo je pre dve godine takozvani Vekerle plan pomoći Mađarima u okruženju. Zvanično, namera Orbanovog kabineta je da se putem finansijske podrške zemljacima omogući bolji život da bi ostali tamo gde su se rodili.
Prema pisanju subotičkog portala mađarska vlada dosad je kreditrala 38 preduzeća u Srbiji s ukupno 37,8 miliona evra. Ne treba posebno isticati da su sva ona u Vojvodini i da su pare dobili domači Mađari. Zanimljiva su i imena firmi – Vinarija „Zvonko Bogdan” u vlasništvu Lajoša Čakanja dobila je kredit do pet miliona evra, pola miliona manje sleglo se na račun “Masterplasta” predsednika subotičkog odbora SVM-a Tibora Bunforda i još tri miliona evra na račun preduzeća njegovog sina Olivera. Istu sumu dobila je i firma “Cim gas” Čabe Kerna.
Najviše novca dobila je Vinarija “Zvonko Bogdan” iz Subotice, čak 5 milona evra. Sledeći na spisku po visini dobijenih para iz Mađarske je Masterplast, takođe iz Subotice. Njemu je pripalo 4,5 miliona evra. Treće pozicionirani na ovoj neobičnoj listi je Sat-trakt iz Bačke topole sa 3.642.800 evra. Zatim slede Oliver Bunfort i CAM-gas iz Subotice sa po 3.000.000 evra. Prima ZZ, iz Bačkih Vinograda dobila je poklon iz Budimpešte od 2.705.070 evra. Orbanov podsticaj u iznosu od 2.183.000 dobila je Sila RT iz Stare Moravice. Sledi Mini Pani iz Subotice sa 2.000.000 evra, potom Tisa coop iz Kanjiže sa 1.515.000 evra. Na listi povlašćenih Orbanovih milionera u Srbiji našli su se i Agrocoop iz Bačke Topole, kom je dodeljeno 1,2 miliona evra, Yumol iz Subotice sa 1,3 mil. evra. Aretol iz Novog Sada i Geneza iz Kanjiže dobili su okruglih 1.000.000 evra.  Agroprodukt iz Bečeja bogatiji je za 985.000 evra, pristiglih iz Mađarske. Subotička štamparija Grafoprodukt, dobila je 150.000 evra, Metaloprerađivač iz Sente 150.000, Telekpaprika, Martonoš 400.000 evra, Hedera iz Hajdukova 150.000 evra, Selma, Subotica 230.000 evra. Na spisku su i vinarija Vindulo iz Temerina sa 200.000 evra, Arok i Arok iz Čoke sa 350.000, Sumik, Subotica 250.000, Rasveta, Subotica 125.000 evra. Silos – teh iz Sente dobio je 154.000 evra, Agrokons iz Feketić 475.000, Balasa, Čantavir 230.000 evra, Časakert, Zrenjanin 350.000 evra, EV-pro, Subotica 300.000 evra, Kešenović iz Čantavira 200.000 evra, Tipp net iz Subotice 120.000, Hoffi cuki iz Temerina 580.000 evra i još šest firmi koje su ukupno dobile 420.320 evra. Kad se sve sabere vlada iz Budimpešte upumpala je u mađarske firme u Srbiji ravno 37.865.190 evra.
Putem javnih konkursa sada če biti dodijeljeno 160 miliona eura u tri godišnje tranše.Nadzor nad raspodelom kredita vršit će Savez vojvođanskih Mađara, čiji lider predsedava Skupštinom Vojvodine navodi All Jazeera i citira Istvana Pastora.
„Taj novac će se praktično implementirati ovde u Srbiji. Ovde će se stvarati doprinos bruto društvenom proizvodu Republike Srbije, tu će zapošljavati ljude, tu će se trošiti novac koji se tu bude zarađivao i tu će se plaćati porezi. Sa tog aspekta mislim da je ovo jedna podrška koja je svakome veoma značajna“
Od ove finansijske intervencije mnogi očekuju, da će, bar donekle, zaustaviti vidljiv odlazak mladih sa severa Bačke, koji masovno odlaze u zemlje EU, zahvaljujuči dvojnom državljanstvu – madjarskim pasošima, koje su dobili upravo na inicijativu Orbanove Vlade.

Banke preuzimaju „Žitka“-radnici bez plata

Zbog hipoteke skoro cela imovina “Žitka“ iz Bačke Topole, je prešla u vlasništvo banaka, a radnici koji su pristali na prekid posla ostali bez otpremnine a sadašnji platu nisu primili od novembra. To je epolog visegodišnje agonije u jednoj od, nekada, prstižnih firmi, za skadistenje i preradu pšenice na samom početku 2016. godine.
„U „Žitku“ ne spore da su nam dužni plate, potvrdjeno je to i sudskim odlukama ali para nema. Ja predstavljam 43 radnika, koji nemaju od čega da izdržavaju svoje porodice i prepušteni su ulici.“. – kaže Ema Tot.
Tadiša Sandić, predsednik Samostalnog sindikata ukazuje da oko 200 miliona dinara potražuju radnici, da je novca za ispaltu bilo ali da je netragom nestao.
„Vlasnik „Verano motors je za sve je kriv. Uništena je firma koja je zapošljavalaoko 600 radnika. Sada ima pedesetak“ -veli Sandić.
“Žitko”, kao jedna od vodećih kompanija za preradu žitarica u Srbiji, koja je kupljena za 2,8 miliona evra, imala je u vlasništvu najveće smeštajne kapacitete za žito na prostoru bivše Jugoslavije od 100.000 tona, mlinove u Bačkoj Topoli, Staroj Moravici i Lovćencu, kao i fabriku testa , posećaju u sindikatu.U vlasništvu “Žitka”je bilo i Poljoprivredno preduzeće “Pačir” sa 1.200 hektara zemlje i najsavremenijim objektima za tov svinja i uzgoj goveda sa fabrikom stočne hrane, koju je vlasnik 2009. godine prodao za četri miliona evra.
U međuvremenu je “Žitko” zadužen više desetina miliona evra čime je potpuno urušen, tvrde u sindikatu i ukazuju da su glavni poverioci Komercijalna i AIK banka.
Time su radnici, čiji je broj od privatizacije do danas više nego prepolovljen, dovedeni do prosjačkog štapa, a oni koji se pozivaju na sporazumni raskid radnog odnosa, a njih je oko 100, nezdovoljni su ponuđenom otpremninom, ističu u sindikatu.
Prema rečima predsednika sindikata “Žitko” a.d. Tadiše Sandića za otpremninu se nudi polovina novčane sume koja je predviđena Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu i to na 10 mesečnih rata, bez garancija da će tako i biti učinjeno.
On je podsetio da je dnevno iz “Žitka” ranije izlazilo po 30 šlepera prerađevina od žita, a sada, kako je naveo, ni jedan kombi, “što potvrđuje da je menadžment i vlasnik ‘Verano motors’ koji je koristio objekte ‘Žitka’ za hipoteke, pa se sada javljaju poverioci sa potraživanjima, koji su potpuno urušili preduzeće”.

Evropski standard na privatnom imanju

Nada i Laslo Benčik iz Bačke Topole počeli od male farme za uzgoj ćurki koju su upornim i vrednim radom uspeli da pretvore u uzorni pogon u kome se „šepuri“ oko 5000 ćurki koje proizvedu preko 10.000 koka jednodnevnih pilića „teške linije“. Varoš Bačku Topolu krase vredne žene, a za Nadu Benčik mnogi kažu da ima najuspešniju karijeru u privatnom biznisu. Nada Benčik gotovo deceniju i po ima najuspešniju farmu za uzgoj priplodnih ćurki u Srbiji. Nada Bečik je u biznis ušla posle osnivanja preduzeća „Andrea“ koje je trebalo da se bavi tovom ćuraka. Ali, već na početku imala je teškoće da nađe dovoljno ćurića za uzgoj, pa je odlučila da proizvodi takozvana roditeljska jata, odnosno ćurke koje će nositi jaja za potrebe velikih i malih farmi. Što je zamislila, to je ostvarila i danas je glavni proizvođač ove vrste u Srbiji. – Svi su bežali od tog osetljivog posla koji podrazumeva veštačku oplodnju jaja. Po zanimanju sam veterinarski tehničar i uspela sam da dobijem prvoklasan proizvod. Sada moja firma snabdeva najveće domaće farme ćuraka „Srbokoku“ iz Jagodine, „Inobel“ iz Beograda, stalaćki „Sparić farm“ – kaže Nada Bečik. Preduzeće „Andrea“ danas ćurećim priplodom snabdeva više od sto poljoprivrednih apoteka, koje su snabdevači malih farmi i domaćinstava. Od 2005. godine „Andrea“ zastupa i škotsku kompaniju „Aviagen“, koja je vodeća svetska kompanija u živinarstvu. – Moja firma zapošljava 25 radnika, plate se isplaćuju tačno u dan. Na nedavno kupljenoj farmi „Fenbah“ trenutno stasava 4.000 rasplodnih ćurki „big but 6“, a u Novom Orahovu 7.000 komada vrste „ros 308“ – kaže Nada Benčik. Inače Nada je jedini stručnjak u Srbiji koja vrši takozvanu „mužu ćurana“ i nakon toga veštački osemenjava ćurke.Kaže da je to veoma osetljiv posao koji je poznat samo malom broju ljudi. Za ovakav posao potrebno je mnogo odricanja, pa posao ravnopravno sa njom deli suprug Laslo.

Na celom Balkanu, veštačko osemenjavanje ćuraka se radi samo u Bačkoj Topoli. Mada može da deluje jednostavno, ceo postupak je veoma delikatan. Seme se od ćurana uzima masažom trtice i kloake. Potrebno je pogoditi pravi ritam pokreta i pravu tačku koju bi stimulisala kobilica ćurke da bi ćuran dao mililitar-dva semena koje se usisava u razređivač.

Mali broj ljudi je obučen za ovo, a još manji broj žena. Nada Benčik, direktor jedine srpske farme priplodnih ćuraka je jedna od dve žene u svetu koja je savladala tehniku.

Stranci ne veruju, Nada Benčik je sigurna u sebe i svoj rad, ali je brine stihija na tržištu, opšta nelikvidnost i što ne zna da li će ono što proda uspeti i da naplati. – Predstavnicima inostranih firmi, kojima te probleme navedemo, ne mogu da shvate da je to uopšte moguće – kaže vlasnica farme „Andrea“.

Tajkuni privilegovani, građani na udaru

Dok bugarskom tajkunu, koji drži Staklaru u Paraćinu, država toleriše milionske dugove, građani ostaju bez struje i za dug od nekoliko dinara.

Paraćinska Staklara, koja je u vlasništu bugarskog konzorcijuma “Glas Industri”, čiji je većinski vlasnik bankar Cvetan Vasilev, duguje za struju 250 miliona dinara. Iako je dogovor bio da deo duga uplati do 3. avgusta, to se još nije desilo. Ipak, mašine u ovoj fabrici i dalje rade, jer im struja i pored ogromnih dugovanja, još nije isključena.

Građani tu privilegiju nemaju, jer im EPS crvene opomene šalje već za dug od 5.000 dinara.

Vest za mlade iz Bačke Topole

Ugostiteljski radnici na ceni u Austriji

Minimalac: 1.400 eur

Ovo je značajna vest za veliki broj mladih bačkotopolčana koji napuštaju sever Bačke tražeći posao u inostranstvu. Prema procenama,  dobro obaveštenih izvora, ovu opštinu svakoga meseca napusti oko stotinu mladih. Uglavnom zahvaljujući  Mađarskim pasošima i dvojnom državljanstvu. Smatra se da je na ovaj način odliv stanovništva znatno povećan u odnosu na poslednjih deset godina, do poslednjeg popisa, kada je broj stanovnika smanjen, sa 42.000 na 32.000, ili za hiljadu godišnje.

Velika je, takođe, potražnja i za pomoćnom radnom snagom u oblasti čišćenja zgrada (9.598) i pakovanja robe (7.574), opšte pomoćne radne snage (5.995), kao i za radnicima u skladištu (4.788).

Predsednik Privredne komore Austrije Kristof Lajtl nedavno je konstatovao da ne može da shvati novinske članke da zatvaraju kafane zato što nema više ljudi, koji su spremni da rade vikendom.

„Očigledno nešto ne valja u našoj zemlji“, naglasio je on dodajući da zasigurno nije reč o nedovoljnim primanjima. Predsednik sindikata „Vida“ Gotfrid Vinkler na to je reagovao ukazujući da je tačno da gastronomija ima probleme, ali da je razlog što su loši uslovi rada.

„Sve dok su primanja u hoteljerstvu i gastronomiji nadprosečno niska, jer bruto primanje iznosi oko osam evra po satu, a pritisak natprosečno visok, ne treba da se čudimo o nedostatku radne snage u turizmu“, naglasio je on.

Od 1. maja ove godine zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu imaju zakonski osigurana minimalna primanja u visini od 1.400 evra bruto mesečno.

KULAČIN KUPUJE RADIO REGIJE I EKSPRES KANAL?

 logo-biglogo-express

Javno informativno preduzeće „Bačka Topola“, koje emituje program „Radio regije“ i kablovski televiziski kanal „Ekspres“ uskoro bi moglo promeniti vlasnika. Prema saznanjim našeg glasima „BT Public News“, za kupovinu ovih lokalnih glasila zainteresovan je Danijel Kulačin, vlasnik firme „Feedback Connsulting i New Media production“ iz Novog Sada. 

Kulačin je sa svojom firmom poslao pisma zainteresovanosti za skoro sve vojvođanske medije koji treba da se privatizuju i to za: Radio Kikindu, Radio Vrbas, Radio Novi Bečej, Radio Zrenjanin, Radio Suboticu, JIP Bačka Topola, za RTV BAP iz Bačke Palanke i za Novosadsku televiziju. Za njih je generalno slaba zainteresovanost i, bar za sada, drugih mogućih kupaca nema.
Od 2007. godine JIP „Bačka Topola“učesnik je procesa privatizacije, ali je privatizacija u ovom slučaju prošle godine obustavljena. Od tada Agencija za privatizaciju je na svakih 180 dana slala obaveštenje u kojem nas informiše da se prolongira privatizacija. Tako je to bilo do preokreta 2014. godine, od kada su postale jasne uredbe koje se odnose na novoosnovane lokalne medije u Srbiji u budućnosti neće moći postojati mediji čiji su osnivači lokalne samouprave.
Odbornici Skupštine opštine Bačka Topola, odnosno vladajuća večina koju su tada činili Savez vojvodjanskih Madjara, Socijalistička partija Srbije i Demokratska stranka zauzeli su stav protiv privatizacije opštinskog javnog informativnog preduzeća, jer su ocenili da bi privatizacijom moglo da bude ugroženo informisanje na manjinskim jezicima. Zbog toga će i od nadležnih u OEBS-u zatražiti da ne podrže predviđene zakonske odredbe o privatizaciji medija.
Skupština je ranije 50 odsto osnivačkih prava u tom preduzeću prenela na Nacionalni savet Mađara, a predstavnici opozicije su sada postavili pitanje zbog čega ovaj nacionalni savet ne finansira informativno preduzeće kada je preuzeo polovinu osnivačkih prava.Opozicioni odbornici su bili mišljenja da ovakav način obesmišljavaobjektivno informisanje i onemogućava javni nadzor nad društvenim delatnostima.
Kada je kontrola nad medijima od strane opštine jača od funkcije kontrolekoju trebaju da imaju mediji, kada se interesi opštinske vrhuške ne pokalpaju sa interesima gradjana, kada se interesi pojedinaca odvijaju na štetu javnog interesa, koji oni treba da štite, onda dolazi do relavitizacije problema kriminalnih radnnji u opštinama. Zato mi dajemo punu podršku privatizaciji i projektnom finansiranju medija.“-kaže Janoš Haži šef istoimene odbosničke grupe u Skupštini opštine.

Kukuruz obećava dobar rod

Trenutno stanje kukuruza na  poljima obećava više nego dobar rod u odnosu
na prošlu godinu,smatraju poljoprivredni strucnjaci.

Nakon što je i u avgustu nastavljeno promenljivo i nestabilno vreme sa
čestim padavinama, uz adekvatnu temperaturu, kukuruz na  poljima se dobro
razvija.
kukuruz
Na osnovu dosadašnjeg razvoja,ocekuje se više nego dobar rod, pa
poljoprivrednicima savetuje da na vreme pripreme skladišne kapacitete jer
će kukuruza ove godine biti mnogo više nego prethodne godine.

Cena prošlogodišnjeg roda kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu se drži
na nivou od 15,5 dinara po kilogramu bez PDV-a, a na berzi ne očekuju da će
cena novog roda biti drastično niža.

Tome u prilog govori cena kukuruza ovogodišnjeg roda “na zeleno”, dakle
roda koji je još uvek na njivama, sa isporukom nakon berbe, koja iznosi oko
13 dinara po kilogramu bez PDV-a.

Акционари: Поништити приватизацију комбината

У организацији Савеза удружења акционара Војводине у Фекетићу су се окупили
акционари петнаестак пољопривредних комбината како би по ко зна који пут
затражили од републичких власти да поништи приватизације које су
упропастиле њихова предузећа а њихове породице довеле до просјачког штапа.
На скупу је одлучено да већ наредних дана група акционара оде у Владу
Србије јер је, како је речено, премијер Вучић игнорисао све њихове
досадашње молбе и позиве да се приватизације пониште, а комбинати врате
онима који су их и стварали.
falu_56

За Веселина Мухадиновића, председника Савеза удружења акционара Војводине,
који окупљају преко 50 хиљада чланова, дилеме нема: "Комбинати су
приватизовани и уништени уз несумњиву подршку једне ревизорске куће  иза
која је стајала држава!"

"Зато ми и тражимо да специјални тужилац за организовани криминал испита ко
је тај који је наредио да се сваки комбинат продаје у мају и јуну када је
заснована производња. У сваком комбинату она је била ревизор и давала
потврде да је све у реду чиме је пљачка легализована", објашњава
Мухадиновић.

Са ништа мање горчине не говоре и Томислав Пешут из Криваје и Никола Вораз
из Комбината Ђуро Стругар из Куле, која, по његовим речима, одавно није
кула Бачке, већ рупа у којој од некадашњих десет хиљада запослених ради тек
хиљаду.

"Криваја је радила око пет хиљада хектара земље, фарму свиња капацитета 20
хиљада, фарму музних крава хиљаду грла и у турнусу испоручивала око 1.200
јунади... Од тога је остао само коров и порушени објекти", каже Пешут.

"Агенција за приватизацију продала је Ђуро Стругар за два и по милиона
евра, а вредео је најмање дванаест пута више. То би сваки чобан, сељак и ми
сиротиња знали то да продамо. Али, не за те паре већ бисмо обештетили
државу и мањинске акционаре", додаје Стругар испред седамстотињак акционара
из кулског кобината.

Акционари су више пута посебно истакли проблем задружне земље која је, како
је речено, незаконито продавана на шта је једино реаговала општина Мали
Иђош решењем да се она врати стварним власницима.

"Ми хоћемо на овај начин да дамо јавности Србије до знања да је, нажалост,
у појединим приватизацијама у Војводини било пљачке. Не желим да именујем
никога, јер је то посао државних органа. Наша је обавеза да станемо уз овај
народ", објашњава свој поступак председник општине Марко Ровчанин.

Велики број учесника данашњег скупа очекивао је да ће бити блокаде пута.
Међутим, како нам је организатор објаснио полиција то није допустила.