GRAD “OBRAO” USEVE , BAČKA TOPOLA SAČUVANA SA 58 RAKETA

U radarskom centru Bajša, jednom od 13 regionalnih centara u Srbiji za protigradnu odbranu, 23. aprila  bilo je  “ratno stanje” jer su se borili sa gradonosnim oblacima koji su pretili da unište useve na severu Bačke. Ispaljeno je 159 raketa sa 42 protivgradne stanice, najviše na terioriji Bačke Topole , čak 58.

Ovaj centar sprovodi odbranu od grada na većem delu teritorije Bačke i severnog Banata i pokriva 16 opština, kažu da  pomno prate gradonosne oblake , od 15. aprila do 15. oktobra, kade se završava sezona.

Preko 7.758.000 hektara zemljišta, od kojih je više od 6.178.000 poljoprivrednog pod usevima, voćem i vinogradima, u Srbiji od grada čuva 2.700 strelaca. Uprkos dejstvu usevi su na teritoriji opštine senta stradali i preko 50 posto, najviše soja, ječam i kukuruz.

 Kažu strelci, da nema stoprocentne odbrane od grada, ali odgovornim radom na protivgradnoj stanici i dobrom procenom i naredbom iz Radarskog centra, šteta se može u velikoj meri umanjiti.

ARNOLD NADJ POBEDNIK “VOJVODJANSKOG GALOPA” U ZOBNATICI

 Arnold Nađ, pobednik VI. Vojvođanskog galopa: “Mislim da ćemo u Budimpešti i ovog puta ući u finale, je mi je konj veoma dobar. Još bolji nego prošle godine. Bio je jako, jako pripremljen ove godine. Nadam se najboljem u Budimpešti. Nadam se da ulazimo u finale i da ćemo se dobro plasirati.”

 U SUBOTU, je u Zobnatici  po šesti pu organizovan”Vojvođanski galop”  Jedinstvena sportsko kulturna manifestacija na kojoj su posetioci osim navijanja i praćenja konjičih trka mogli da vide i promocije konja, ručne radove, da uživaju u hrani i poslasticama, takmičenje u kuvanju.
Na ovogoišnje takmičenje došli su posetioci iz svih mesta Vojvodine.  Prvi put je organizovano i takmičenje u kuvanju na koji se prijavilo 75 ekipa sa preko 600 učesnika! Pripremali su staro jelo konjara , tokanj. Glavni organizator takmičenja u kuvanju je Čaba Paško koji kaže da se tokanj sastoji od tri vrste mesa, soli i bibera, te da je mnogo drevniji od perkelta. Tokanj je karakterističan za narode koji su vezani za konje, poput Mađara. Žiri koji ocenjuje kulinarsko umeće je sastavljen od sudija visokog ranga iz Srbije i Mađarske.
Glavni ktitor ove manifestacije je predsednik Saveza vojvodjanskih MadjaraIštvan Pastor .
.”Tu je ogroman broj ljudi, dobrog raspoloženja, uživaju u ovom što se dešava, program je bogat, tako da mislim da se nismo osramotili ni za što. Druga stvar je što želim da istaknem da su se ove godine programi proširili novim sadržajima, ne samo konjičkim već i takmičenjem u kuvanju” – kazao je Ištvan Pastor.
Temerinski takmičar je drugi put zaredom pobednik Vojvođanskog galopa. Drugi je Bečejac Sabolč Guljaš a treći Alen Erdeg iz Trešnjevca. Njih trojica će predstavljati Vojvodinu u Budimpešti.

Pobednica Galopa malih husara je predstavnica Stare Moravice Barbara Vig, koja u septembru takođe putuje u mađarsku prestonicu.

Konj po imenu Fantazija takmičara Arnolda Nađ već je na startu izbio u prvi plan, tu poziciju je sačuvao do kraja i time obezbedio sigurnu pobedu u Zobnatici.

Takmičar iz Temerina može sebe smatrati višestrukim pobednikom, jer je nakon ceremonije dodele nagrade pred publikom zaprosio svoju devojku Mercedes Vamoš i ona je pristala.

 

TESLIN EKSPERIMENT U BAČKOTOPOLSKOJ ISTOIMENOJ ŠKOLI

 Iako lik i delo Nikole Tesle uživa veliko poštovanje u narodu, mnogi zapravo ne znaju koliko i šta od njegovih izuma koriste svakodnevno. Kako bi se to promenilo, Osnovna škola iz Bačke Topole koja nosi ime ovog naučnika svoj dan obeležila je prikazom Teslinih eksperimenata i patenata, uz podršku naučnika iz Beograda.
Obrtno magnetno polje naizmenične struje, poznatije kao “Teslino jaje”, uz Teslin transformator vratili su sinoć vek i po unazad posetioce Dana škole Nikola Tesla u Bačkoj Topoli. Na nesvakidašnji način, škola je obeležila svoj dan, a naučnici podsetili na koliko svi mi svakoga dana koristimo izume čuvenog naučnika kroz ove eksperimente.

“Ovo što je ovako veliko interesovanje dece, nastavnika, roditelja i gostiju, to samo pokazuje koliko je Tesla prisutan i koliko ljudi cene njegov rad. Iako, kontradiktornost je u tome što mnogi ne znaju koje je njegovo delo. Deca ne znaju šta sve koriste danas od Teslinih izuma, a nebrojeni su i koriste ih svakodnevno” – kaže Radomir Putnik iz Udruženja za kulturu, nauku i obrazovanje “Nikola Tesla”, Beograd.

Teslini eksperimenti privukli su ne samo đake ove škole, već i njihove roditelje, bake i deke, građane Bačke Topole, a rukovodstvo škole je iskoristilo priliku da nagradi učenike koji su pokazali najveće znanje o Tesli, a sve još jednom podseti na lik i delo čuvenog naučnika.

“Sad smo rešili da napravimo i ovaj spektakl i da zaista na jedan nesvakidašnji način obeležimo i prikažemo priredbu vezanu za dan škole koja i nosi naziv “Tesli u čast”” – kaže direktorka Osnovne škole “Nikola Tesla” Ksenija Kustudić Đukić.

Sama škola ima 523 učenika koje obrazuje na srpskom i mađarskom jeziku. Nedavno je obnovljena zahvaljujući sredstvima Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije.

PONOSNI NA UČENIKE I RODITELJE USPEŠNE GENERACIJE MATURANATA

Tradicionalni maturantski ples u Bačkoj Topoli i ove godine održan je na glavnom Manifestacionom trgu. Danas, u podne, zajedno sa drugarima širom Srbije i Evrope, bačkotopolski maturanti zaplesali su uz muziku Johana Štrausa i pokušalida obore Ginisov rekord za najmasovniji simultani ples.

Manifestacija pod nazivom „European Quadrille Dance Festival“ u Srbiji je počela da se organizuje 2005. godine, kada su prvi domaći maturanti zaplesali kadril u Kraljevu. Od tada zajedničkom plesu pridružilo se više desetina gradova, medju njima i Bačka Topola.

Prošle godine učestvovalo je nekoliko stotina bačkotopolskih maturanata iz 3 srednje škole. Evropski maturanti igrom su oborili Ginisov rekord još 2011. godine, kada su u isto vreme plesala čak 33.202 učesnika.

Cilj ove manifestacije je promocija tolerancije, mira i prijateljstva, kao i povezivanje mladih cele Evrope.

Maturante je pozdravio  predsednik opštine Gabor Kišlinder. Rekao je da će značaj i potrebu učenja i važnost svih uloženih napora razumeti stičući životno iskustvo i istakao da je zajednica ponosna na još jednu generaciju maturanata, njihove profesore i roditelje. Poželeo im je puno uspeha u stvaranju njihovih želja i ciljeva.

O MILION EVRA GUBITAKA BRIGU NEKA VODE NADLEŽNI ORGANI

Opaska odbornika Gruje Miloševa, da ga izveštaj o poslovanju Doma zdravlja dr “Janoš Hadži podseća pomalo na ličnu biografiju- da je lekar, pomalo umetnička duša, svira harmoniku, ukazuje na poželjnog mladoženju ali kada se tome doda da je preko 60 godina, da je gojazan i još ponešto što ne daje plus onda mladoženja i nije za ženidbu. “Čaša meda na stolu, čaša žuči ispod stola” reče ovaj odbornički opozicionar u objašnjenju poslovne politike doma medicine u Bačkoj Topoli. Upravo ta rečenica je bila zajednički imenitelj celokupne rasprave , predstavnika naroda opštine.

Direktorka, Dora Leštar, zadovoljna je radom ove ustanove, potvrdjenim sertifikatom agencije za akreditaciju, dobrim radom svih službi, sa 2500 dijaliza, koliko je obvljeno u “Hadži Janošu”, 35 intervencija u Institutu za kardio vaskularne bolesti, koji funkcioniše zahvaljujući sporazumu potpisanim sa ovom ustanovom.Ne manjkaju reči hvale ni kada je u pitanju pomoć opštine kako bi se sanirali gubici, nastali minulih godina,  koji omogućavaju, da ova vitalna delatnost funkcioniše.

Odbornik dr Peter Červenak, inače zaposlen u Domu zdravlja, smatra da mora da se utvrdi ko je krivac za minus od milion evra koji je napravljen u poslovanju te nenamensku potrošnju jer sve ukazuje na teška krivična dela za koja niko ne odgovara. Smatra da u Domu zdravlja postoje rezerve na kojima zaposleni mogu zaraditi 50 miliona dinara, sa koliko pomaže opština ali da se na to ne obaraća dovoljno pažnje.

Da problema ipak ima potvrdio je i odbornik Janoš Hadži, ličnim iskustvom, kada je vozilom hitne pomoći, na pregled zakazan u subotičkoj bolnici, u petnaest do devet, stigao posle dvanaest sati.

Predsednik opštine Gabor Kišlinder, smatra, da istragom, o nečijem kriminalu treba da se bave nadležni organi te da je opština preduzela neophodne mere- finansiske pomoći, kako medicinske usluge ne bi bile uskraćene gradjanima, što je u jednom trenutku bilo dovedeno u pitanje. Objašnjava da bi najgore bilo da je blokirana ova vitalna delatnost i da je gradjanima bilo uskraćeno lečenje.

 

 

AMATERI BELEŽE TRENUTAK ŽIVOTA

 Povodom 10 godina postojanja, Društvo slikara amatera “Jožef Ač” upriličilo je izložbu slika , radova svojih članova u prostorijama Doma kulture.

Izložbu je otvorila Eva Narai direktorica biblioteke “Eržebet Juhas” a jubilarnu likovnu grupu pozdravio je lokalni kamerni hor Cantus Firmus.

Društvo koje nosi ime slikara Jožef Ač, osnovano je 2008. godine sa osam članova, dok danas se njih dvanaest okuplja na nedeljnom nivou da stvaraju, zabavljaju i druže. Godišnje organizuju izložbe, a gostuju i po lokalnim naseljima. Grupu predvodi i savetuje grafički umetnik Atila Černik. Amaterski slikari stvaraju različitom slikarskom tehnikom, ovekovečujući na taj način svoju okolinu, članove porodice, kućne ljubimce, a sve radi radosti stvaranja, relaksacije i zajedništva. Izložba je otvorena do 25. maja.

“Mi zapravo ne želimo biti likovni umetnici, nemamo ni pristup kao slikari, stvaramo iz zabave i radujemo se tome. Suština je da imamo osećaj uspeha. Na izložbi prikazujemo naša dela, onom kome se svidi može to i reći, a kome se ne svidi, taj vidi da nije nešto, ali svakako podstičemo posmatrače na razmišljanje, a to je po mom mišljenju dovoljno što smo tu zajedno” – smatra Klara Slifko, predsednica Društva slikara amatera.

POSLEDICE BAČKOTOPOLSKOG RIJALITIJA-IMPERIJA SOMBATI KOJA RASTE, BAČKA TOPOLA PROPADA….

Nakon četrdesetogodišnjeg iskustva i borbe sa  javnim mišljenjem mogu samo da konstatujem da smo svi ovde na rubu nervnog sloma ili nam se taj lom već i desio – možda i više puta, i da sada trpimo posledice . Sve to kao posedica bačkotopolskog političko- privrednog rijalitija koji je doprineo da Bačka Topola, koja je bila centar razvoja komune, nekada medju hvaljenim na širem prostoru države, postane selendra u kojoj je mnogo toga uništeno, sada, u pokušaju( nadamo se uspešnog) vraćanja u život. Istovremeno “centar” razvoja izmeštao se u Pačir, majušno selo na obodu opštine.  Nije problem u tome što se neko razvija, nego je pitanje kojom je logikom selo sa par hiljada ljudi, iz iste kase, izvuklo mnogostruko više novca nego mesto sa dvadesetak hiljada ljudi.

Poznavaoci prilika skloni su sve da objasne imenom Zoltana Sombotija, koga nazivaju, političko privrednim magom ovih prostora, koji je centar opštinskog informisanja uspeo da prebaci u Pačir, Udruženje gradjana “URKO”vlasnika seoske televizije ,koje je postalo vlasnik opštinskog javnog servisa televizije Ekspres kanal i Regio radija.“Udruženje za regionalnu komunikaciju “URKO“ iz Pačira je jedini kupac celokupnog kapitala Javnog informativnog preduzeća „Bačka Topola“. Početna cena je iznosila 35.201,88 evra.   Seosko udruženje građana „Urko“ na čijem je čelu do 29.01.2014. godine bio Zoltan Sombati, u to vreme i predsednik Opštinske organizacije Saveza vojvođanskih Mađara, i istovremeno predsednik Saveta mesne zajednice Pačir, koja je delom finansirala ovo udruženje građana. Kako onda objasniti da nije procesuiran uprkos krivičnim prijavama i o očiglednom sukobu interesa.

Moćni, „Urko“ postaje vlasnik i 49 procenata d.o.o. „Pačir“ uz Mesnu zajednicu, gde je ponovo Zoltan Sombati predsednik Saveta, i koja je vlasnik 51 procenta vlasništva u preduzeću. U uredjenje kupališta i pratećih objekata uloženo je preko 60 mliliona dinara, prema navodima “Dnevnika”. Interesantno je da je prema dokumentima APR-a deo „Urka“, u odlučivanju 51 posto. Inače preduzeće  gazduje banjom koja je izgradjena sredstvima Fonda za kapitalna ulaganja od kojih je samo u bušenje bunara potrošeno preko milion evra.  U ovu kapitalnu investiciju Mesna zajednica Pačir i „Urko položili su osnivački kapital od 5000,00 dinara.(pet hiljada dinara)Tako narodne pare, sve u rukavicama, predjoše u privatne ruke….

Istovremeno u Bačkoj Topoli jedva se smoglo snage , posle duže vremena, da se sruši objekat “venusa” prepušten zubu vremena. Podsetimo radi se objektu koji je imao restoran za 220 gostiju,pride terasu za još 150 posetilaca, šestostaznu kuglanu, kuhinju kapaciteta 440 obroka ,olimpiski bazen, tursko kupatilo, teretanu…..

Aktuelna lokalna samouprava, je stava, da je agonija koja traje godinama, neodrživa.Kažu- opravdanja, da gledamo ruševinu u centru grada, nema. Moramo vratiti stari sjaj , u skladu sa mogućnostima, i objektu i parku koji je pod zaštitom države, u kome se nalazi ova ruina a u koju svrhu su obezbeđena sredstva od Republike u visini od 20 miliona dinara.Plan je da krenemo sa gradnjom čim to v se reme dozvoli, naredne godine i sagradimo objekat slične sadržine koju je imao ali mnogo racionalniji.

Predvidjeno je da se postave dva bazena: jedan dimenzija 25×16 metara, a drugi 8×16 metara. Pored većeg bazena bi se postavila manja tribina. Pored toga, izgradio bi se i manji, okrugli bazen koji bi bio napunjen termalnom vodom.

Još nažalost nismo ni počeli da prevazilazimo traume iz  minulih godina, , koje su bile ekstremno frustrirajuće, a usledile su nove, tranzicione frustracije. O tom potom.

PRIJEMNI ZA INFORMATIČKO ODELJENJE, U BAČKOTOPOLSKOJ GIMNAZIJI 3.JUNA

Prijave za polaganje prijemnog ispita za specijalizovana odeljenja za informatiku i računarstvo u gimnazijama širom Srbije, traju do ponedeljka, 14. maja. Tako je i u Bačkoj Topoli.

Učenici se mogu prijaviti svakog dana od 9 do 14 časova u gimnazijama koje će imati specijalizovana IT odeljenja.

Na prijemnom ispitu, koji je zakazan za 3. jun polagaće se zadaci iz matematike srednjeg i naprednog nivoa. Za pripremu će se koristiti postojeća zbirka za polaganje završnog ispita.

Učenici koji završe četiri godine školovanja u ovim odeljenjima, steći će sva neophodna znanja i veštine koja će im otvoriti vrata IT industrije.

Biće i odlično pripremljeni za nastavak školovanja na nekom od tehničkih fakulteta. Pored toga, dobiće i široko gimnazijsko znanje koje će im omogućiti da, ukoliko žele, nastave svoje školovanje i u drugim oblastima, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Specijalizovana IT odeljenja će imati do 20 učenika, koji će se na časovima informatičkih i programerskih predmeta deliti u manje grupe radi efikasnosti i boljeg kvaliteta nastave.

Sve gimnazije su opremile kabinete za informatiku i spremne su da sprovedu i obuke nastavnika informatike za nove predmete.

Prema poslednjim istraživanjima, u Srbiji svake godine na tržištu ima oko 1.500 novih kvalifikovanih IT stručnjaka.

Potrebno je taj broj povećati najmanje pet puta na više od 7.000 radnika godišnje, u skladu sa potrebama tržišta.

Ovaj sektor u Srbiji trenutno zapošljava oko 20.000 ljudi sa prosečnom platom nekoliko puta većom nego u drugim privrednim granama, ističe se u saopštenju.

UDRUŽENI “ZLOČINAČKI” PODUHVAT PRIVREDNIKA TERA OMLADINU IZ BAČKE TOPOLE

Rukovodeća elita ili bolje reći vasnici preduzeća, koja čine privredu ove severnobačke opštine, najlakše se dogovaraju oko plata radnika. Javna je tajna da se s vremena na vreme sastanu, uz večeru,  postignu dogovor, da je najčešća plata koju će isplaćivati-minimalac . Kažu nema smisla da konkurišu jedni drugima oko radnika, koji su još uvek ostali “na rodnoj grudi”. Dobri poznavaoci prilika, u ovoj oblasti, skloni su ovo objasniti kao “udruženi zločinački poduhvat” dobrostijećih gazda u cilju izrabljivanja radne snage i formiranja socijalnog milje -bede koja caruje kao rezultat ovakvog načina razmišljanja.

Da je tako potvrdjuju brojke o prosečnoj plati u opštini Bačka Topola , koja je u 2017  iznosila 39.959 dinara  i manja je od republičkog proseka za oko 8000 dinara. U tih četrdesetak hiljada stala je cela narodna priča o kupusu i mesu. Meso jedu gazde a kupus oni koji omogućuju gazdama da se prse svojim privrednim dostignućima. Radnici ne mogu od punog radnog vremena da obezbede troškove “režije”i prazan sendvič pride. Tome treba dodati i više od 60 procenata penzionera Bačke Topole, njih oko 5000 koji ne primaju više od 25.000 dinara a koji su “plod” dugogodišnje privredne prakse ove opštine pa sada plaćaju ceh.

Poravajuća praksa, zadriglih gazda, da tu minimalnu platu nude visokoškolcima, sa diplomom ekonomiste ili lekara- recimo, na fabričkoj traci, sve sa prekovremenim radom, dopunjuje šta su sve smislili biznismeni u svojoj ličnoj pohlepi. Praksa je zasnovana  da drugoj dokazanoj da su mladi svesni da bez veze, tj prijatelja,rodjaka teško da će početi da rade i teorije “bolje išta nego ništa. Inače poznato je da ekonomisti najbolje prave mrtvačke sanduke veli diplomirani ekonomista koji bio na tom tretmanu.

Neopravdano bi bilo ne pomenuti praksu preduzetnika koji nakon isplate minimalca traže povrećaj pet do osam hiljada “keša” prilikom isplate plate tako da radniku ostane15.000- 18000 plate , za mesec rada.

Zato mladi često pakuju kofere i iz domovine ili konkretnije Bačke Topole, odu.

Bačka Topola će se nakon nekog vremena morati suočiti sa situacijom da neće imati mladu radnu snagu,  da sve što se oko nas dešava, polako nagriza ljude u psihičkom smislu, te se gubi nada da će barem jednog dana biti bolje.

Trebaju Bačkoj Topoli  investicije, trebaju  pare i moralna snaga. Najopasnija je moralna kriza, najgore je kad se čovek sam sa sobom sudara. Ima mogućnosti, samo bi trebalo stvoriti malo reda, trebalo bi da svako učini sve što može da se ne bi završilo diktatom moćnika, dovoljnih smih sebi, i  da se više vrednuje znanje.

.

 

 

 

ZA OPREMANJE INDUSTRISKE ZONE, OVE GODINE, 70 MILIONA DINARA

Predsednik Skupštine opštine Bačka Topola Saša Srdić kaže  da budžet Bačke Topole za ovu godinu iznosi oko milijardu i po dinara, od čega je veliki deo investicioni, a za ovu godinu im je najvažnije opremanje industrijske zone.
Bačka Topola ima tri industrijske zone, stara je popunjena, u drugoj su do sada prodate četiri parcele, a u trećoj su u toku radovi opremanja. Ove godine Bačka Topola je od Pokrajine dobila sredstva za opremanje industrijske zone u iznosu od 50 miliona dinara

– Prošle godine smo za infrastrukturno opremanje industrijske zone potrošili 50 miliona dinara, što novcima iz budžeta, ali i novcima po konkursima Pokrajine i Republike, a ove godine planiramo da uložimo još 70 miliona dinara- kaže Srdić. On dodaje da su prošle godine postavili vodovod i kanalizaciju u zonu, dok su ove godine u planu radovi na saobraćajnici.

U toku prošle godine potpisana su tri ugovora sa investitorima, a u pitanju su domaće kompanije- mlekara, prerada mesa i izrada elektronskih komponenti.

– Ove godine je prodata još jedna parcela i potpisan ugovor sa mađarskom kompanijom “Kite” – kaže Srdić i dodaje da imaju veću pomoć od Pokrajine, nego IPA fondova, iako već godinama unazad imaju saradnju sa Mađarskom. Ipak, značajno više novca dobijaju od Pokrajine, ali i Republike.

-Na teritoriji opštine Bačka Topola, u tri industrijske zone, posluju i domaće i strane kompanije, a prema rečima predsednika Skupštine opštine Saše Srdića najbolje rade “Jugo elit agro” doo iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kompanija koja je kupila i Zobnaticu i koja ima velike zasade borovnica na više od sto hektara, zatim francuska kompanija “Lor” koja proizvodi delove za automobilsku industriju, slovenačka kompanija “Perutnina Ptuj”, poljoprivredno dobro “Krivaja” u kojoj je otvorena prva digitalna farma u Srbiji, čemu je prisustvovala i premijerka Ana Brnabić pre nekoliko nedelja…

– Smanjena je nezaposlenost, otvaraju se industrije, pa i nova radna mesta, a dosta radnika je zaposleno i u slobodnoj zoni u Subotici – ističe Srdić i dodaje da dva puna autobusa radnika saobraćaju svakodnevno do slobodne zone u susednoj opštini.