Promenu Ustava predložila je Vlada Srbije radi obezbeđivanja veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava
NA REFERENDUMU koji je održan danas u Srbiji pa i Bačkoj Topoli većina građana se izjasnila za promene Ustava. U pogledu izlaznosti ne postoji cenzus kao uslov da bi referendum uspeo.
Pitanje koje se nalazilo na glasačkom listiću glasilo je: “Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?”, uz ponuđene odgovore – “da” i “ne”.
Pravo glasa na referendumu imalo je 28136 birača birača koji su se izjašnjavali na nešto više od pedeset biračkih mesta. Na izjašnjavanje je izašao 6851 birač. Za je glasalo 4739 ljudi a protiv je bilo 2112. nevažećih listića je bilo 89.
U Ustavu se sada uvode nova pravila u načinu izbora sudija odnosno tužilaca. NJih više direktno neće birati parlament. Skupština Srbije će sada izglasati po četiri istaknuta pravnika koji će ući u sastav Visokog saveta sudstva, odnosno Državnog veća tužilaca. Oni će zatim, zajedno sa ostalim članovima ova dva tela (ima ih ukupno po 11) birati sudije i tužioce. Ukida se i probni mandat sudija, pa se oni neće kao do sada birati prvo na tri godine već na ceo radni vek, pod uslovom da ne prekrše neka od pravila obavljanja funkcije iz zakona.
Ukupan iznos koji potražuju , za sada 200 prosvetnih radnika opštine Bačka Topola, koji su do sada podneli tužbe, kreće se oko 14 miliona dinara, što je tek mali deo nagomilanih neisplaćenih putnih troškova zaposlenima u javnom sektoru od stupanja na snagu Kolektivnog ugovora.
Gotovo 200 bačkotopolskih prosvetara odlučilo je da presaviju tabak i sudskim putem naplate troškove gradskim prevozom koje im garantuje Zakon o radu,popularno nazvanim “cipelići”, saznaje BT PUBLIC NEWS. Zakonska osnova, pojedinim ustanovama bila je “okidač” da traže ne samo jednaku primenu zakona za ubuduće, već i naplatu putnih troškova tri godine unazad. Ukupan iznos koji potražuju oni koji su do sada podneli tužbe kreće se oko 14 miliona dinara, što je tek mali deo nagomilanih neisplaćenih putnih troškova zaposlenima u javnom sektoru od stupanja na snagu Kolektivnog ugovora.
Tema o kojoj su zaposleni u bačkotopolskim školama šaputali postala je i javna i žustra tek nakon sudskih odluka da je opština u obavezi da nadoknadi prosvetnim padnicima, put od kuće do škole i nazad. Prema saznanjima , na ovom slučaju radila su tri advokata, godinu ipo dana unazad, kao zastunici, prosvetara. Epilog, su nadoknade, koje se sada isplaćuju u više rata, profesorima i nastavnicima. U borbi za svoja prava, najagilniji su bili sindikati škola “Nikola Tesla”, “Čaki Lajoš”, “Poljoprivredne škole.
“U poljoprivrednoj školi, svoja potraživanja je ostvarilo oko 80 zaposlenih.Time priča nije završena, jer sada potražujemo još novca, za period mart- oktobar 2020. Po radniku se isplaćuje oko 70.000,00 dinara, s tim da je to u našoj školi umanjeno za iznos, koji je mimo lokalne samouprave zaposlenima isplatila škola.”- kaže profesor Biljana Hrnjak.
“Da nismo bili suočeni sa smanjenjem ionako malih plata – niko ne bi ni pomislio da traži troškove za javni prevoz. Zakon ih je predvideo u svakom mestu gde postoji gradski prevoz.. Nije nikakav poklon, niti atak na budžet, već zakonom predviđeno pravo. Zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, i to: za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz”, glase odredbe člana 118. Zakona o radu.-kaže, profesor Radovan Gardašević
Građanima Bačke Topole velike muke zadaje smrad od kojeg, kako kažu, ne mogu normalno da žive. Za neprijatne mirise okrivljuju fabriku za preradu otpada životinjskog porekla “Žibel” u kojoj se od klaničnih otpadaka proizvode mesna brašna i tehničke masti. Njihove pritužbe upućene svim relevantnim institucijama zasad nisu dale željene rezultate
“Lokalni zastitnik gradjana, nikada nije ni hteo da odgovori, a njemu je bilo upućeno vise puta pitanje. On je stari sps-ovac a Zibel je “njihov”. Pokrajinski nas je uputio na drzavnog, a tadasnji drzavni (Sasa Jankovic) je napisao na 10/strana da su sve instirucije napravile propust, a najvise lokalne. To kazu i inspektori u pokrajini. Dakle institucionalno nema više sta da se radi, samo radikalno…. A za to trebaju ljudi, treba sloga”- kaže aktivista Ildiko Mendjan Pletikosić
“Jedno je što smrdi,a kakav bolest ćemo od leševa dobiti to je veći problem”-pita se Žužana Ador.
Zacepi nos, stavi masku, ima resenja. Ili se pojavi 17.-tog u 17h. Zao mi je da Ildiko i Peter su istrajni i niko im se ne pridruzuje. Kad bi svi mi imali snagu da dignemo iz fotelje odakle sad tipkamo i pojavili bi se npr. 500 nas na protestu onda bi vec bili glasniji. Sve ostalo je potkrepljeno sa papirima, Zibel ne smredi na papiru. Ovo je samo alomalija sto ti osecas smradom.-veli Žolt Kokrehel
Ovo je deo pisma koje je svojevremeno na adrese nadležnih uputio sada pokojni Dragan Prčurica. Jednako se aktuelne i danas pa da se podsetimo.
“Svestan problema u kojem se nalaze građani opštine Bačka Topola, ali ujedno i svestan da taj problem nije nastao juče, ni pre tri dana, već da deceniju i možda duže trpimo nesnosan „miris“ odnosno smrad i ostala zagađenja koja se šire kako vazduhom tako i vodom, odlučio sam još jednom apelovati na sve vas. Na moje komšije, sugrađane, pa i one koji su uzročnici svega.Pomozite mi da se ova borba ne pretvori u moj lični sukob sa „Žibelom“, „Perutninom“ , jer ona to nije. Pomozite mi da i prozvani shvate da to što čine, čine na štetu svih nas, pa i sopstvenu. Jer i oni su naši sugrađani! I oni udišu nesnosan smrad iz bačkotoplskog vazduha”
“Neki kažu da njima ni ne smrdi. Sigurno im miriše. Žalosno.Mi ovde trebamo maske više zbog žibela nego zbog korone. Užas i sramota.”-izričita je Ljiljana Petrović.
“Dok se u Opštini kažnjavaju građani vozači koji ne vežu pojas na parkingu a pojas je moja lična stvar sigurnosti a ne kažnjavaju se trovači životne sredine i moderni robovlasnici onda je suvišno govoriti da možemo nešto učiniti.Sada smo u raljama bezkrupuloznog kapitalizma gde je samo profit i novac u pitanju..” objašnjava Mirjana Raičević
“Kad su Bajšani pregradili Krivaju kod mosta između Topole i Bajše , bilo je problema da se narasla voda “preplavi” južni deo grada . Treba opet preuzeti drastične mere !”- predlaže Gabor Fenveši
“Nadam se da je ovo dovoljno značajna vest, ako znate da više od 50.000 ljudi trpi samovolju privatnih proizvođača. Mi smo se u Bačkoj Topoli okupili u proteste koje održavamo svakog 17. u mesecu i na kulturan i dostojanstven način pokušavamo da učinimo nemoguće, da pokažemo zagađivačima da nam to smeta i da treba da prestanu sa takvom proizvodnjom. Potpisivali smo i peticiju i slali je u Ministarstvo poljoprivrede, tužili smo i zagađivače i ništa! I ne samo to – preti nam odmazda za pokazani bunt protiv moćnika, bez mogućnosti da se odbranimo.”- podsećamo na reči čoveka koji nije više medju živima a koji je vizionarski predvideo svešto ćemo živeti 2020 . godine i još…
Da je bio u pravu, Pečurica, potvrdila su i posledja istraživanja u kojim se konstatuje da je vodotok reke Krivaje, potpuno je mrtav, zbog toga što industrijski pogoni direktno ispuštaju zagađujuće materije, a dodatno ga zagađuju i okolne njive. Bačka Topola, je prema poslednjim istraživanjima, označena kao „crna tačka“,pa kazne za zagadjenje , koje su definisane Uredbom Vlade Republike Srbije, trenutno plaća osam registrovanih zagađivača na celom toku Krivaje, od čega su četiri u Bačkoj Topoli. Svakonedeljna mora od smrada koju preživljavaju bačkotopolčani je “nepromenljivo” stanje kojem niko ne želi da stane na put. Do sledećeg smrdljivog susreta bačkotopolčani će prepričavati , da zaista SMRDI u svakom smislu te reči.
Na hipodromu na “Zobnatici” 18. maja biće održan 7. “Vojvođanski galop”. Pobednik će predstavljati Srbiju na nacionalnoj trci u Budimpešti, a organizatori se nadaju da će ponoviti uspeh od prošle godine, kada je pobedu u Mađarskoj odneo takmičar iz Temerina.
“Zobnatičke konjičke igre” bile su najpopularnije u bivšoj Jugoslaviji. Znalci tvrde da sve ergele zajedno nisu osvojile toliko trka, derbija i pehara koliko “Zobnatica”. “Jadran”, “Kazanova”, General Žitko” i mnogi drugi konji bili su šampioni ove oaze konjičkog sporta. A tradicija se nastavlja. Tako će 18. maja u podne ovde otpočeti 7. “Vojvođanski galop”. predsednik Vojvođanske fondacije za razvoj “Halo” Tivadar Bunford. Interesovanje za ovaj događaj veoma je veliko, rekao je Bunford podsećajući da se prošle godine za naj čorbu takmičilo čak 70 ekipa, a u najavi je još veći broj. Žiri za ocenjivanje sačinjavaće dva vrhunska kuvara iz Mađarke, a tu će biti i poznati subotički kulinar Andraš Vargai. Članovi žirija biće Elvira Kovač i Imre Kern. Takmičenje za plasman i učešće na Nacionalnom galopu u Budimpešti u septembru, počeće u 16 časova, sa četiri pred trke i jednom sa mlađim džokejima. Između dva dešavanja, sa osam konja atraktivnim nastupom predstaviće se Gabor Nađ sa čikošima iz Kečkemeta, koji se trenutno sa članovima svoje ekipe nalazi u Londonu, kao deo ceremonije obeležavanja 93. rođendana Kraljice Elizabete. “Glavni sponzor će biti Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara, koji je organizator ove manifestacije. Ove godine se za učešće prijavilo 16 takmičara. Imaćemo četiri predtrke i jednu trku sa mladim jahačima”, najavio je Tivadar Bunford, direktor Vojvođanske fondacije za razvoj. U kasačkim trkama nastupiće 20 takmičara, a nakon toga održaće se i zabavna trka magaraca na 400 metara, predstaviće se devojke sa Kelebije na Lipicanerima i biće proglašeni najuspešniji u kuvanju bećar čorbe. Glavna trka na programu je u 18.30 časova, sa koje tri najuspešnija takmičara, u septembru, idu u Budimpeštu kao predstavnici Vojvodine, dok će Srbija imati predstavnika u međunarodnoj trci konja.
Sve je spremno “vojvodjanski galop“
Karolj Pal, član Organizacionog odbora, ističe da je “Vojvođanski galop” najmasovnija manifestacija koju organizuje Savez vojvođanskih Mađara.
“Smatramo da to nije slučajno već samo potvrđuje da je konjički sport disciplina koja živi u ovoj sredini, ne samo među Mađarima, nego svima koji ovde žive”, kaže Karolj Pal, član Organizacionog odbora „Vojvođanskog galopa”.
MIKLOŠ LAJKO SA PORODICOM NA FOTOGRAFIJI KOJU JE POTPISAO U NJEGOVOM DOMU VIKTOR ORBAN
Milioniti dvojni državljanin Mađarske je Mikloš Lajko iz Vojvodine (37) u Bačkoj Topoli, koji sa porodicom živi u Gunarošu i bavi se poljoprivredom i stočarstvom, a dvojno mađarsko državljanstvo stekao je po pojednostavljenom postupku na osnovu mađarskog državljanstva predaka, OVIH DANA BIO JE DOMAĆIN MADJARSKOM PREDSEDNIKU VLADE VIKTORU ORBANU.
Lajkovi su pokazali svoje imanje i stado. Premijer je sa decom razgovarao o životu na selu i o školi. Viktor Orban je porodici ispričao sećanja na svoje detinjstvo, kako su terali životinje na ispašu i kako je kao dečak voleo život na selu. Premijer im je potpisao fotografiju koja je nastala 2017. godine u Budimpešti, na svečanoj predaji zakletve, a napravljene su i nove fotografije, ovoga puta u Gunarošu.
Ova porodica se još uvek seća reči predsednika JanošaAdera , koji je u Budimpešti rekao da su poljoprivredni proizvođač iz Gunaroša, Mikloš Lajko i njegova supruga, pokazali šta znači pripadnost naciji.
“Oni su poželeli da budu državljani Mađarske jer se smatraju Mađarima. Maternji jezik im je mađarski, završili su škole na mađarskom jeziku, jer su im i preci bili Mađari. Nama u matici ne preostaju drugi zadaci, nego da im se zahvalimo zbog toga, da budemo zahvalni što od generacija do generacija čuvaju i nastavljajui veru predaka i njihovu ljubav prema domovini”, rekao je tada, Ader. Mađarski parlament usvojio je zakon o dvojnom državljanstvu 2011. godine sa ciljem da se obezbedi brzo dobijanje državljanstva Mađarima koji žive van Mađarske, pre svega u susednim zemljama.
Gotovo 280 osmaka sa područja opštine posetilo je Sajam obrazovanja u Srednjoj poljoprivrednoj školi. Pozivu domaćina da se predstave budućim srednjoškolcima prihvatile su Srednja medicinska škola Senta i Ekonomsko trgovinska škola iz istog mesta, zatim četiri srednje škole iz Subotice i to Hemijsko tehnološka škola, Ekonomska srednja škola Bosa Milićević, Politehnička škola i Tehnička škola IVAN Sarić.
„Sajam obrazovanja“, u Bačkoj Topoli, manifestacija koja kao najlepši cvet ukrašava i promoviše želju za znanjem, čitanjem i učenjem, ljubav i životnu poeziju, promovisala je je zamenica predsednika opštine Marina Popović
ZAMENICA PREDSEDNIKA OPŠTINE BAČKA TOPOLA MARINA POPOVIĆ
Poručila je školarcima da su im „danas otvorena vrata u svet znanja i mašte i da ponesu sa Sajma knjigu koju će zauvek zatvoriti u svojim srcima“. „Obrazovanje i vaspitanje“, rekla je ona, „sjedinjeno je kroz najlepši oblik – knjigu, a dečija poezija je najradikalniji oblik sučeljavanja humanističke sa tehničkom civilizacijom“.
Podsetila je da u „dečijoj mašti ružno biva pobeđeno lepim, zlo ljubavlju, a svet mašte postaje svet moguće budućnosti.
VELIKO INTERESOVANJE UČENIKA
Tradicionalni „SAJAMSKI DAN“ namenjen je organizovanim posetama učenika, nastavnika, i profesora. Tim povodom, izlagači pripremaju sadržajan program namenjen starijim i mlađim školarcima, kao i njihovim učiteljima i predavačima. .Direktor škole domaćina Tibor Tot sajam je ocenio uspešnim i rekao da veruje da su osmaci imali dobru priliku da se na najneposredniji način upoznaju sa mogućnostima daljeg školovanja. Sajam je obilovao i pratećim sadržajima. Organizovano je takmičenje u vožnji traktora, demonstrirana je striža ovaca, održano je nadmetanje u poznavanju biljnih semena, zainteresovani su mogli da se uključe u pripremu slatkih i slanih delikatesa, palačinski, pljeskavica…Održano je i takmičenje u šahu i ocenjeni likovni i literarni radovi rađeni povodom Dana planete zemlje.
Stručnjaci upozoravaju da veći broj policijskih patrola i kažnjavanje daju samo kratkoročne rezultate i da više pažnje država mora posvetiti preventivi. Znak “radovi na putu” (I-19), koji označava mesto na kome se izvode radovi na putu. ŠALA ILI ZBILJA.
Novi znak znak zbog radova na banji i stadionu. Radova na putu nema ali kazni ima. OPREZ
Ovih dana na veliki broj adresa u Bačkoj Topoli stižu koverte kojim se vozači, koji su prekoračili brzinu od 30 kilometara, u ulici Maršala Tita, pozivju u prostorije lokalne policije , da preuzmu kazne. Neretko kazne se izriču i za vožnju od 40 kilometara na čas.
Šta kaže Zakon
Shodno osnovnim načelima Zakona o bezbednosti saobraćaja, svaki učesnik u saobraćaju dužan je da se ponaša na način kojim neće ometati, ugroziti ili povrediti druge učesnike u saobraćaju (tu spada i prilagođavanje brzine kretanja vozila stanju, uslovima i okruženju u datom trenutku).
Učesnici u saobraćaju (shodno članu 20. Zakona) dužni su da postupaju u skladu sa propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i znacima i naredbama koje daje ovlašćeno službeno lice nadležnog organa (što podrazumeva, logično i poštovanje preporučenih i maksimalnih brzina). Dakle, vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod datim okolnostima može da vidi ili ima razloga da predvidi, odnosno da vozilom upravlja na način kojim ne ugrožava bezbednost saobraćaja (član 42. Zakona). Stručnjaci smatraju da je kažnjavanje samo jedna od mera, a da preventiva daje dugoročne rezultate. Formalno pravno kazne pljušte potpuno opravdano. Pitanje je samo da li je preventiva postaviti “famu” u zasedu , slikati i kažnjavati ili delovati preventivno upozoravajući učesnike u saobraćaju na novonastalu situaciju.
Pitanje je i dokle ovo ograničenje traje, da li i tamo gde više nema radova, zbog kojih je ograničenje postavljeno ili se radovi izvode duž ulice M.Tita. To samo “fama” zna”. Namerno, slučajno ili zbog nečijeg propusta za koji nema kazne.Posebno što ni znak nije odgovarajući. Radova na putu , nema.
Predsednik Skupštine opštine Bačka Topla prisustvovao otvaranju deonice putaa ka seoskom groblju u Tomislavcima.. On je ovom prilikom istakao da nikada ne obećavaju “kule i gradove” kao neki, ali da ispunjava svako obećanje dato narodu. Oni koji obećavaju bajke, kako kaže, nisu ni dobili poverenje građana, što je pokazano i na poslednjim održanim izborima u selia opštine.Radovi na putu od 1000 metara biće završeni za 45 dana.
Predsednik Skupštine opštine Saša Srdić
Predsednik je zahvalio ljudima koji su verovali u rad, ne u nerad, u one koji nisu obećavali kule i gradove, ali su ispunili sve što su obećali.
– Bez vaše podrške ne bismo stigliovoliko učiniti, nigde ne bismo uspeli predstavljati opštinu na snažan način. Sve što radimo, radimo zbog naše dece i građana Srbije – rekao je Srdić
Predsednik je poručio da ne postoji lak uspeh i da se sve postiže vrednim i teškim radom.
Regionalna privredna komora Severnobačkog upravnog okruga tradicionalno je, u završnici poslovne godine, proglasila dobitnike jubilarnih nagrada za 2026. godinu. Priznanja su pripala ukupno 16 preduzeća iz regiona koja obeležavaju od 20 do 140 godina neprekidnog rada, a među laureatima su se našle i dve ugledne kompanije iz Bačke Topole – DOO „Doža Đerđ“, za impresivnih 80 godina poslovanja, i „Capriolo“ DOO, povodom četiri decenije uspešnog rada.
Kompanija „Capriolo” je povodom uručenja jubilarnog priznanja Privredne komore Srbije (18. novembra 2026) na svojoj zvaničnoj Facebook stranici objavila sledeće saopštenje:
Kompanija je istakla da jubilarno priznanje za 40 godina postojanja i 30 godina proizvodnje bicikala predstavlja krunu višedecenijskog rada, truda i inovacija. Iz „Capriola” poručuju da je ova nagrada motivacija za dalja ulaganja u kvalitet i nove tehnologije, uz zahvalnost zaposlenima, partnerima i kupcima.
Svečana dodela priznanja na kraju kalendarske godine predstavlja dugogodišnji običaj Komore i priliku da se sumiraju rezultati i oda poštovanje firmama koje su opstale uprkos brojnim tržišnim promenama. Kako se navodi u saopštenju RPK Subotica, nagrade se dodeljuju kompanijama koje su svojim višedecenijskim kontinuitetom, stabilnošću i ulaganjem u nove tehnologije dale ključni doprinos ukupnom privrednom razvoju regiona i očuvanju zaposlenosti.
„Iza svake jubilarne godine stoje znanje, rad, istrajnost i ljudi koji su gradili poslovne uspehe“, poručili su iz Regionalne privredne komore Subotica, poželevši dobitnicima da nastave da razvijaju svoje kapacitete i stvaraju nove poslovne prilike.
Uspeh dva laureata iz Bačke Topole svedoči o privrednoj raznolikosti i snazi ove sredine. Dok „Doža Đerđ“ osam decenija predstavlja jedan od stubova poljoprivredne proizvodnje i tradicije ovog kraja, kompanija „Capriolo“ već četrdeset godina uspešno gradi prepoznatljiv brend, spajajući savremenu proizvodnju bicikala sa plasmanom na domaće i inostrano tržište.
Pored bačkotopolskih preduzeća, na listi ovogodišnjih dobitnika jubilarnih priznanja RPK Subotica našli su se i dugovečni kolektivi iz drugih opština regiona – od subotičkih kompanija „Tatravagonka Bratstvo“ (140 godina) i „Podrum Palić 1896“ (130 godina), preko senćanskog „Sentaprometa“ (80 godina) i ađanskog „Potisje – Preciznog liva“ (60 godina), pa sve do kanjiškog „Komunalca“ (50 godina) i firmi iz Ade koje slave četiri decenije rada („Termometal“, „T-1 Abraziv“ i „Adanko“)
Golom u finišu meča TSC je odneo sva tri boda iz vojvođanskog derbija i poslao jasnu poruku konkurenciji da ne odustaje od liderske pozicije i direktnog plasmana u Superligu.
– Fudbaleri TSC-a iz Bačke Topole uspešno su prebrodili jedno od najtežih gostovanja u sezoni, savladavši ekipu Spartaka u Subotici rezultatom 1:0 (0:0) u okviru 19. kola Prve lige Srbije. Ovim trijumfom u vojvođanskom derbiju, izabranici trenera Nenada Milijaša zadržali su lidersku poziciju na tabeli i poslali jasnu poruku konkurenciji da su ambicije kluba usmerene isključivo ka ekspresnom povratku u Superligu Srbije.
Na Gradskom stadionu u Subotici viđena je tvrda i taktički zahtevna utakmica, dostojna derbija severa Bačke. Domaći Spartak ušao je u meč angažovanije i tokom prvog poluvremena bio konkretniji rival, stvorivši nekoliko dobrih prilika pred golom gostiju. Ipak, odbrana TSC-a odolela je svim naletima, pokazavši stabilnost koja krasi ekipe sa samog vrha.
U nastavku susreta viđena je potpuno drugačija slika. Tim iz Bačke Topole preuzeo je terensku inicijativu, strpljivo gradio napade i čekao trenutak nepažnje domaćih fudbalera. Odluka je pala u 81. minutu – upravo onako kako to biva u velikim derbijima, presudilo je iskustvo. Bivši napadač Subotičana, Nemanja Nikolić, najbolje se snašao u završnici i preciznim udarcem zatresao mrežu svog nekadašnjeg kluba za veliko slavlje gostujućih navijača i stručnog štaba.
Ovom pobedom TSC je stigao do brojke od 40 osvojenih bodova i ostao na samom čelu prvoligaškog karavana, gde deli prvo mesto sa čačanskim Borcem. Sa druge strane, Spartak je nakon poraza na svom terenu ostao na devetoj poziciji sa 23 boda.
Trijumf u Subotici za klub iz Bačke Topole ima mnogo veći značaj od samih bodova. Pored potvrde kvaliteta i karaktera u neizvesnoj završnici, ova pobeda predstavlja snažan psihološki zamajac pred nastavak trke za bodove. Kontinuitetom dobrih rezultata i igrom na rezultat u najvažnijim mečevima, TSC jasno stavlja do znanja da poseduje i igrački potencijal i organizacionu snagu da do kraja sezone zadrži lidersku poziciju i izbori direktan plasman u elitu srpskog fudbala.
Opština Bačka Topola izdvojila je 3,2 miliona dinara iz lokalnog budžeta za sufinansiranje nabavke veterinarskih lekova, vakcina i vitamina, kao i veterinarskih usluga, kako bi pomogla odgajivačima goveda i svinja na svojoj teritoriji.
Ovaj vid podrške realizuje se kroz Program mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za 2026. godinu. Prema uslovima završenog javnog konkursa, lokalna samouprava stočarima refundira čak 90 odsto prihvatljivih troškova, bez uračunatog poreza na dodatu vrednost, pri čemu maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednom gazdinstvu iznosi 27.000 dinara.
Pravo na ove subvencije imali su nosioci aktivnih registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa prebivalištem i stočarskom proizvodnjom na području opštine Bačka Topola. Konkurs je bio namenjen odgajivačima koji poseduju od tri do 30 grla krava muzara starijih od 24 meseca, kao i onima koji uzgajaju od pet do 50 grla krmača.
Poljoprivrednicima su se priznavali računi za veterinarske usluge i preparate kupljene od 1. januara tekuće godine do dana podnošenja prijave. Sredstva su se odobravala po redosledu pristizanja potpunih zahteva, a jedno gazdinstvo imalo je mogućnost da u toku godine konkuriše za najviše dve mere iz opštinskog agrarnog budžeta
Preko 200 mladih asova „zapalilo“ bazen „Venus“, Bačka Topola postaje centar velikih takmičenja!
Povodom održavanja prvog zvaničnog plivačkog prvenstva na gradskom bazenu „Venus“, predsednik opštine Bačka Topola Adrijan Satmari izjavio je da lokalna samouprava aktivno podržava sport i zdrav život. On je istakao da je bazen od otvaranja u junu zabeležio preko 20.000 posetilaca koji koriste njegove plivačke i velnes kapacitete, te je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Plivačkim savezom Vojvodine u cilju popularizacije plivanja među mlađim uzrastima
Gradski bazen „Venus“ u Bačkoj Topoli danas je zvanično započeo novo poglavlje u razvoju lokalnog i pokrajinskog sporta, uspešno ugostivši Zimsko prvenstvo Vojvodine u plivanju za mlađe pionire i pionire. Više od 200 mladih talenata iz dvadesetak klubova širom pokrajine ispunilo je tribine i staze ovog modernog kompleksa, čime je na najbolji mogući način potvrđeno da je stavljanje bazena u punu sportsku namenu u potpunosti uspelo.
Kao prvo zvanično takmičenje pod okriljem Plivačkog saveza Vojvodine u ovom objektu, današnji turnir predstavljao je svojevrsnu generalnu probu za organizaciju velikih sportskih manifestacija. Atmosfera na bazenu, koji je sa radom počeo u junu ove godine, pokazala je da Bačka Topola sada raspolaže infrastrukturom koja zadovoljava najviše standarde za održavanje značajnih nadmetanja.
Predsednik opštine Bačka Topola Adrijan Satmari istakao je da lokalna samouprava posebnu pažnju posvećuje promociji zdravog načina života i sporta, u čemu ovaj kompleks već sada igra ključnu ulogu – od otvaranja ga je posetilo više od 20.000 ljudi. On je izrazio veliko zadovoljstvo što je Plivački savez Vojvodine prepoznao nastojanja opštine da popularizuje plivanje, ocenivši da je organizacija prvenstva za mlađe uzrasne kategorije važan korak u tom pravcu.
Mladim plivačima uzrasta od devet do dvanaest godina iz renomiranih klubova poput subotičkog Spartaka, novosadske Vojvodine, zrenjaninskog Proletera i domaćih nada, ovo je bila prilika da u vrhunskim uslovima odmere snage u pojedinačnim i štafetnim disciplinama. Istovremeno, događaj je imao poseban značaj za lokalnu zajednicu i razvoj celogodišnjeg plivačkog sporta u gradu, pružajući domaćim klubovima i deci bazu za profesionalno napredovanje.
Predstavnici Plivačkog saveza Vojvodine i lokalne samouprave ocenili su da je uspešna realizacija ovog prvenstva tek početak, uz najavu da bi „Venus“ već u decembru mogao da ugosti novo plivačko takmičenje. Nakon današnjeg sportskog spektakla, bazen se već od sutra vraća u redovan režim rada za sve građane i rekreativce, ostavljajući iza sebe sliku punih tribina i snažnog podsticaja za mlade sportiste
Obeležavanje Aranđelovdana u opštini Bačka Topola predstavlja mnogo više od pukog poštovanja crkvenog kalendara; ovaj praznik u višenacionalnoj sredini poput severa Bačke ima snažnu sociološku i kulturološku dimenziju. Kao druga najbrojnija krsna slava u Srbiji, Sabor Svetog arhangela Mihaila okuplja veliki broj domaćinstava ne samo u samom opštinskom centru, već i u okolnim mestima poput Bajše, Njegoševa, Karađorđeva, Panonije, Tomislavaca i drugih naselja, čime postaje jedan od najznačajnijih jesenjih društvenih događaja u lokalnoj zajednici.
Sa aspekta očuvanja identiteta, krsna slava u Bačkoj Topoli funkcioniše kao ključni mehanizam prenošenja tradicije sa generacije na generaciju. U savremenom dobu, koje karakterišu ubrzan tempo života i demografske promene, porodično okupljanje oko slavske sveće, kolača i žita ostaje čvrsta tačka oslonca. Primetno je da se u lokalnim parohijama sve više poštuje izvorni crkveni kanon – uključujući i obavezno pripremanje slavskog žita, čime se polako prevazilaze nekadašnja narodna tumačenja da se ono za ovog svetitelja ne sprema.
Pored duhovne i porodične uloge, Aranđelovdan u Bačkoj Topoli ima i izražen integrativni karakter. U sredini gde vekovima zajedno žive Srbi, Mađari, Rusini, Slovaci i pripadnici drugih zajednica, krsna slava prevazilazi okvire jedne konfesije. Slavska trpeza postaje mesto susreta komšija, kumova i prijatelja različitih vera i nacija, čime se kroz neposredno gostoprimstvo potvrđuje i neguje tradicionalna vojvođanska tolerancija i međusobno uvažavanje.
Na kraju, ovakvi praznici indirektno utiču i na lokalnu dinamiku života – od pojačane aktivnosti u crkvenim portama u jutarnjim satima, preko većeg prometa u lokalnim trgovinama u danima pripreme, do vidljivog smirivanja svakodnevne užurbanosti na sam dan praznika. Time Aranđelovdan u Bačkoj Topoli uspešno spaja tradicionalno i savremeno, potvrđujući da nematerijalno kulturno nasleđe i dalje ima živu i važnu ulogu u povezivanju ljudi.
Obeležavanje Aranđelovdana u opštini Bačka Topola još jednom pokazuje da krsna slava nije samo čuvar porodične i duhovne tradicije, već i živi most koji povezuje ljude različitih vera i kultura. Kroz poštovanje običaja, toplinu gostoprimstva i negovanje zajedništva, ovaj praznik ostaje jedan od najlepših simbola međusobnog uvažavanja i trajnih vrednosti u severnobačkoj ravnici.
Mladi lideri regenerativne poljoprivrede: Učenici iz Bačke Topole dobili svoju polinatorsku oazu.Učenici Poljoprivredne škole, uz podršku Pokreta gorana Kikinde, kroz praktičnu nastavu savladavaju osnove regenerativne poljoprivrede i očuvanja zemljišta
BAČKA TOPOLA – Saradnja Pokreta gorana Kikinde i Poljoprivredne škole sa domom učenika u Bačkoj Topoli uspešno je nastavljena jučerašnjom terenskom akcijom i edukativnom radionicom na školskoj ekonomiji. U okviru projekta „Koren budućnosti – Mladi lideri regenerativne poljoprivrede Vojvodine“, učenici i profesori su zajedničkim snagama formirali polinatorsku oazu, čime je zaokružena druga faza ovog značajnog ekološko-obrazovnog programa.
Projekat, koji Pokret gorana Kikinde realizuje u partnerstvu sa udruženjem „Inspira Vivo“, ima za cilj da buduće poljoprivredne stručnjake osposobi za primenu savremenih, održivih metoda u poljoprivredi, fokusirajući se na očuvanje zemljišta i biodiverziteta.
Pored Poljoprivredne škole iz Bačke Topole, u projekat su uključene i srednje poljoprivredne škole iz Bača, Zrenjanina, Vršca i Futoga. Kroz direktan rad na terenu i savremene alate, učenici ovih škola stiču praktična znanja koja spajaju ekonomsku isplativost proizvodnje sa zaštitom životne sredine.
Projekat „Koren budućnosti“ sprovodi se u okviru šestog ciklusa EKO-SISTEM programa podrške reformama u zaštiti životne sredine, koji realizuju Mladi istraživači Srbije uz finansijsku podršku Švedske.
Zaključivanjem aktivnosti u Bačkoj Topoli, projekat „Koren budućnosti“ demonstrirao je da partnerstvo civilnog sektora i obrazovnih institucija ostvaruje konkretne rezultate primenom teorijskog znanja u praksi. Kroz obezbeđivanje savremene opreme, mentorsku podršku i uspostavljanje polinatorske oaze, učenici Poljoprivredne škole dobili su trajnu platformu za učenje i potvrdu da je održiva budućnost vojvođanske poljoprivrede zasnovana na spoju nauke i zaštite prirode.
Bačka Topola postaje vojvođanski centar zelene energije: Niče solarna elektrana „B2 Sun Hub“ sa baterijama i ispašom ovaca
BAČKA TOPOLA – Opština Bačka Topola poslednjih godina ubrzano menja svoju ekonomsku i energetsku sliku, pretvarajući se iz isključivo agrarne sredine u jedno od najznačajnijih čvorišta obnovljivih izvora energije (OIE) u Vojvodini. Najnovija potvrda ovog trenda je projekat izgradnje solarne elektrane „B2 Sun Hub“, čiji je Nacrt Plana detaljne regulacije od juče na javnom uvidu.
Iza ove investicije stoji beogradska kompanija B2 Sun Hub d.o.o., dok su plansku i ekološku dokumentaciju izradili Arhiplan d.o.o. iz Aranđelovca i kragujevačka ECOlogica URBO d.o.o.. Postrojenje će biti smešteno u katastarskim opštinama Mali Beograd i Gornja Rogatica, u neposrednoj blizini Zobnatičkog jezera i čuvene ergele. Elektrana će se prostirati na 22,86 hektara (dok ukupan obuhvat plana iznosi 23,51 hektar), a njena projektovana snaga iznosiće 9.999 kW, odnosno gotovo 10 megavata.
Tehnološka zrelost i baterijska skladišta
Ono što „B2 Sun Hub“ izdvaja od starijih generacija solarnih elektrana jeste ugradnja savremenog baterijskog sistema za skladištenje električne energije. Stručnjaci ističu da je reč o tržišno veoma promišljenom potezu. Baterije omogućavaju da se višak struje proizveden tokom sunčanog podneva sačuva i isporuči mreži u večernjim satima, kada je potrošnja najveća, čime se direktno doprinosi stabilnosti lokalnog elektroenergetskog sistema.
Takođe, projektovana snaga od tačno 9.999 kW predstavlja stratešku optimizaciju – postrojenja ispod praga od 10 megavata imaju znatno brže i jednostavnije procedure za priključenje na distributivnu mrežu, izbegavajući složene administrativne zahteve prenosnog sistema.
Ovce ispod solarnih panela
Budući da se elektrana gradi na zemljištu koje se trenutno vodi kao poljoprivredno, projekat donosi i sve popularniji agro-solarni koncept (agrivoltaics), osmišljen da pomiri energetiku i poljoprivredu. Prema planskoj dokumentaciji, prostor unutar zaštitne ograde, ispod i između redova solarnih panela, koristiće se za kontrolisanu, ekološki održivu ispašu ovaca.
Ovakav model dvojne namene donosi dvostruku korist: stado prirodno održava travnati pokrivač bez upotrebe teške mehanizacije i hemijskih preparata, dok paneli pružaju preko potrebnu hladovinu tokom vrelih letnjih meseci i čuvaju vlažnost tla. Istovremeno, zbog osetljive lokacije u blizini Zobnatičkog jezera, poseban akcenat stavljen je na formiranje zaštitnih zelenih pojaseva i strogo poštovanje ekoloških standarda.
Šira slika: Od sunca i vetra do biogasa
„B2 Sun Hub“ nije usamljen projekat, već deo šireg talasa investicija koje bačkotopolski atar pretvaraju u svojevrsni agro-energetski park. Na teritoriji opštine već se razvijaju i drugi veliki solarni kapaciteti slične snage – poput projekta „Solar North“ na skoro 49 hektara – čime ukupna planirana solarna snaga u opštini premašuje 30 do 40 megavata.
Pored korišćenja velikog broja sunčanih sati, Bačka Topola svoju energetsku budućnost gradi i na drugim obnovljivim resursima. Na području Njegoševa, Novog Orahova i Gunaroša planirana je izgradnja vetroparka sa četiri vetrogeneratora, dok snažna poljoprivredna i stočarska proizvodnja predstavljaju prirodnu bazu za biogasna postrojenja koja organski otpad pretvaraju u električnu energiju i kvalitetno đubrivo.
Šta zelena tranzicija donosi građanima i opštini?
Integralno posmatrano, zaokret ka obnovljivim izvorima energije donosi lokalnoj zajednici višestruke koristi:
Puniji opštinski budžet: Kroz takse za prenamenu zemljišta, doprinose za uređivanje i godišnji porez na imovinu, lokalna samouprava dobija stabilne prihode za komunalnu infrastrukturu, škole i javne usluge, bez zagađenja životne sredine.
Mamac za novu industriju: S obzirom na blizinu Koridora 10 i snažnu prehrambenu industriju, dostupnost sertifikovane zelene energije čini Bačku Topolu znatno privlačnijom za strane i domaće investitore koji zbog evropskih ekoloških taksi moraju da smanje ugljenični otisak.
Sigurnija mreža i dodatni prihodi: Svaka nova elektrana podrazumeva ulaganje u lokalne trafostanice i dalekovode, što građanima donosi kvalitetnije napajanje strujom, dok poljoprivrednici sa zemljom slabijeg kvaliteta dobijaju priliku za siguran i dugoročan prihod od zakupa.
Ipak, pred lokalnom samoupravom ostaje važan zadatak da u godinama koje dolaze pažljivo balansira prostorni razvoj – usmeravajući velike energetske projekte prvenstveno na degradirane površine, pašnjake lošije klase i krovove industrijskih hala, kako bi najplodnije vojvođanske oranice ostale sačuvane za proizvodnju hrane.
Jubilarno priznanje Privredne komore Srbije, dodeljeno kompaniji Capriolo iz Bačke Topole povodom 40 godina rada i 30 godina proizvodnje bicikala, predstavlja mnogo više od svečanog podsećanja na uspešnu prošlost. Ova nagrada je zvanična potvrda održivosti domaće proizvodnje i dokaz da se jasnom vizijom i prilagodljivošću može izgraditi prepoznatljiv brend u uslovima oštre globalne konkurencije.
Razvojni put kompanije ilustruje uspešnu transformaciju od skromne porodične inicijative do modernog industrijskog sistema. Kada je 1996. godine na salašu 264 u Bačkoj Topoli sklopljen prvi bicikl, postavljeni su temelji onoga što će u naredne tri decenije postati lider na domaćem tržištu. Opstanak i kontinuirani rast kroz periode ekonomske tranzicije, promena carinskih politika i globalnih kriza svedoče o stabilnom upravljanju i sposobnosti da se tržišni izazovi pretvore u razvojne šanse.
Za lokalnu zajednicu Bačke Topole, Capriolo ima višestruki značaj. Sa oko 200 zaposlenih, fabrika je jedan od najvažnijih privrednih stubova opštine, koji direktno obezbeđuje egzistenciju velikom broju porodica i doprinosi zadržavanju radne snage u sredini. Istovremeno, kroz svoje proizvode i dugogodišnju podršku sportu, kompanija je postala svojevrsni ambasador Bačke Topole u zemlji i inostranstvu.
Posebnu težinu ovom jubileju daje izvozna orijentacija fabrike. Činjenica da se bicikli iz Bačke Topole voze u zemljama sa duboko ukorenjenom biciklističkom kulturom i visokim standardima kvaliteta — poput Nemačke, Holandije, Finske i Grčke — potvrđuje da domaći proizvod po dizajnu, pouzdanosti i ceni uspešno parira evropskim konkurentima. Simboličan spoj tradicije i savremenog inženjerstva najbolje se ogleda u ograničenoj, ručno sklopljenoj seriji modela Anniversary 27.5″ u 264 primerka, kojom je fabrika odala počast svojim korenima i sopstvenom znanju.
Ulaskom u petu deceniju poslovanja, pred kompanijom su novi zahtevi tržišta — pre svega ubrzana tranzicija ka električnim biciklima, automatizacija procesa i prilagođavanje promenama u globalnim lancima snabdevanja. Dosadašnji rezultati pokazuju da Capriolo poseduje snažnu industrijsku osnovu i iskustvo potrebno da i u narednim godinama ostane pokretač razvoja domaće privrede i ponos Bačke Topole.
Predstojeća subota, 21. novembar, donosi Bačkoj Topoli dva izuzetna događaja koja na najlepši mogući način oslikavaju vitalnost, otvorenost i bogatstvo ove sredine. Dok će dnevni sati na Gradskom bazenu „Venus” biti u znaku mladosti, sportskog duha i prvih zvaničnih plivačkih rekorda, veče u sportskoj hali Osnovne škole „Čaki Lajoš” pripašće čuvarima tradicije i velikom jubileju — obeležavanju četrdeset godina postojanja plesnog ansambla „Cirkalom” pri Kulturno-umetničkom društvu „Zoltan Kodalj”.
Održavanje prvog zvaničnog plivačkog prvenstva na bazenu „Venus” predstavlja mnogo više od samog sportskog nadmetanja. To je potvrda da je Bačka Topola dobila savremen sportski objekat spreman da ugosti takmičenja pokrajinskog ranga i postane važno mesto na plivačkoj mapi Vojvodine. Dolazak između 150 i 200 mladih plivača uzrasta od devet do dvanaest godina, iz oko dvadeset klubova, unosi u grad posebnu energiju i radost dečjeg sporta. Ovakva takmičenja podstiču zdrave navike kod najmlađih, grade sportski karakter i predstavljaju snažan podsticaj za razvoj lokalnog plivačkog sporta u godinama koje dolaze.
U večernjim satima, fokus se sa savremene sportske infrastrukture prirodno seli na bogato kulturno nasleđe koje Bačka Topola decenijama pažljivo neguje. Četiri decenije neprekidnog rada ansambla „Cirkalom” svedoče o ljubavi, posvećenosti i istrajnosti generacija igrača i entuzijasta okupljenih oko KUD-a „Zoltan Kodalj”. Ovaj vredan jubilej dobija dodatnu svečanu notu kroz gostovanje prijateljskog ansambla „Mayossa” iz Kiškunmajše, kao i nastupom vrhunskog orkestra „Fokoš”, čime se još jednom potvrđuje snaga prekogranične saradnje i neraskidivih kulturnih veza u regionu.
Posmatrana kao celina, ova dva događaja pokazuju kako jedna lokalna zajednica može istovremeno da korača napred i čuva svoje korene. Bačka Topola ove subote šalje sliku grada koji ulaže u svoju decu i nove sportske potencijale, ali sa jednakim ponosom slavi svoju istoriju, pesmu i igru. Upravo u tom skladu između novog početka na bazenu „Venus” i četrdesetogodišnjeg trajanja ansambla „Cirkalom” leži prava snaga i lepota predstojećeg vikenda.
Dok prokišnjavanje krova u OŠ „Bratstvo-jedinstvo“ zahteva hitnu sanaciju radi bezbednosti učenika, urušavanje dela istorijskog dvorca posledica je višedecenijskog propadanja nakon požara 2000. godine.
Građevinska inspekcija zabranila je upotrebu fiskulturne sale u Osnovnoj školi „Bratstvo-jedinstvo“ zbog prokišnjavanja krova, usled čega su časovi fizičkog vaspitanja privremeno premešteni u školsku trpezariju. Istovremeno, na obližnjem istorijskom kaštelu Zako, koji je zapušten još od požara 2000. godine, urušio se deo zida. Mesna zajednica je zbog toga hitno upozorila meštane da izbegavaju kretanje u ograđenom i nebezbednom pojasu oko ovog zaštićenog spomenika kulture.
Problem tekućeg održavanja u osnovnoj školi
Zabrana upotrebe fiskulturne sale u Osnovnoj školi „Bratstvo-jedinstvo“, koju je izrekla građevinska inspekcija opštine Bačka Topola, rezultat je prodora vode kroz oštećenu krovnu konstrukciju. Ovakve situacije u školskim objektima najčešće ukazuju na potrebu za blagovremenim tekućim održavanjem i preventivnim ulaganjima u infrastrukturu. Dok se ne obezbede tehnički i finansijski uslovi za sanaciju krova, bezbednost učenika je osigurana privremenim premeštanjem nastave fizičkog vaspitanja u školsku trpezariju.
Sistemski izazovi obnove kaštela Zako
Urušavanje dela zida na obližnjem kaštelu Zako ima dublje, višedecenijske korene. Ovaj objekat je pretrpeo teška oštećenja još u požaru 2000. godine i od tada je izložen postepenom propadanju usled vremenskih prilika. Iako se dvorac nalazi u javnoj svojini Opštine Bačka Topola, njegov status nepokretnog kulturnog dobra od velikog značaja podrazumeva složene konzervatorske uslove i visoke troškove restauracije, što u praksi često usporava pronalazak trajnog rešenja. Zbog neposredne opasnosti od daljeg obrušavanja, mesna zajednica je bila prinuđena da hitnim apelom upozori meštane da izbegavaju ograđenu zonu.
Šira slika upravljanja javnom imovinom
Iako su se dogodili u isto vreme, ova dva slučaja osvetljavaju različite aspekte upravljanja javnim objektima u lokalnim sredinama. Dok sanacija školske sale predstavlja pitanje operativnog održavanja i brze reakcije u cilju zaštite dece, sudbina kaštela Zako ukazuje na dugoročni izazov očuvanja zaštićene kulturne baštine u uslovima ograničenih lokalnih budžeta.