U Hramu Svetog proroka Ilije, u Bačkoj Topoli, na Badnji dan, 6.januara, liturgija počinje u 9 časova,a služba sa osvećenjem badnjaka će početi u 17 časova.Na Božić, 7. januara, jutrenje počinje u 7.45 časova, liturgija će biti u produžetku jutrenja, dok će večernja služba početi u 17 časova. Drugog dana Božića, 8. januara, liturgija počinje u 9 časova, a služba u 17 časova.Na praznik Svetog Stefana, 9.januara, liturgija počinje u 9 časova, a služba u 17 časova. Litija povodom Božića, kreće ulicama Bačke Topole u 14,15. Ulice grada obilazi do 17 časova.
Pravoslavni vernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar, Božić, rođenje Isusa Hrista, proslavljaju 7. januara. Prethodi mu božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara. Osnovni ciljevi posta su: proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tela od telesnih i duševnih strasti. Post podrazumeva molitve i činjenje dobročinstava, uzdržavanje od loših misli, želja i dela, kao i uzdržavanje od mrsne hrane.
Božić označava trenutak promene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacionog perioda. Poslednji dan pre Božića i ujedno poslednji dan božićnog posta je Badnji dan. Badnji dan je dan posta i za one pravoslavce koji inače ne poštuju stroga pravila posta, doduše malo manje stroža od pravila tokom ostalih postova.
U Hramu Svetog proroka Ilije, u Bačkoj Topoli, na Badnji dan, 6.januara, liturgija počinje u 9 časova,a služba sa osvećenjem badnjaka će početi u 17 časova.Na Božić, 7. januara, jutrenje počinje u 7.45 časova, liturgija će biti u produžetku jutrenja, dok će večernja služba početi u 17 časova. Drugog dana Božića, 8. januara, liturgija počinje u 9 časova, a služba u 17 časova.Na praznik Svetog Stefana, 9.januara, liturgija počinje u 9 časova, a služba u 17 časova. Litija povodom Božića, kreće ulicama Bačke Topole u 14,15. Ulice grada obilazi do 17 časova.
Na Badnji dan u kuću se unosi pečenica. Dvojica muškaraca pečenicu nose na ražnju, i po ulasku pozdravljaju domaćina i čestitaju mu praznik. Zanimljivo je da u kuću moraju stupiti najpre desnom nogom. Domaćica posipa pečenicu i domaćina ovsem i odgovara čestitkama.
Pečenica koja je po tradiciji u našem narodu najčešće prase, nazime ili jagnje, drugačije se naziva još i veselica. Peče se na Tucindan, to jest 5. januara. Kada se na Badnji dan unese u kuću naslanja se na istočni zid, gde stoji sve do Božića. Na Božić se jede. U našoj tradiciji postoji običaj da se na Božićnoj trpezi ne smeju naći guska, patka, ćurka ili bilo kakva kokoš, zbog verovanja da je pernata živina simbol nazadovanja i rasturanja kuće, jer kljuca i baca zemlju iza sebe.