MNS / PODSTICAJ ZA EKONOMISTE, DOKTORE MEDICINE I STOMATOLOGE

Madjarski nacionalni savet smatra osnovnim zadatkom da u 2025 podrži i pokrene programe razvoja obrazovanja koji pomažu mladin vojvodjanskim Madjarima da napreduju u rodnoj zemlji, objašnjava predsednik MNS Arpad Fremond a predsednik SVM-a, Balint Pastor ističe da pored visokoškolske stipendije, imamaju i stipendije za asistenciju, kao i posebne za podsticanje izučavanja deficitarnih struka – za studente prava već 4️⃣ godine, a od ove godine i za studente ekonomije, medicine i stomatologije. Dodaje da na master i doktorskim studijama omladina može da računa i na stipendiju izuzetnosti „Varadi“ koja predstavlja jedan od najlepših primera saradnje zajednice.”Značajnoj donaciji akademika prof. dr Tibora Varadija pridružili su se fizička lica, a nekoliko godina kasnije i Vlada Mađarske” napominje predsednik SVM, Balint Pastor.

“Pored visokoškolske stipendije, imamo i stipendije za asistenciju, kao i posebne za podsticanje izučavanja deficitarnih struka – za studente prava već 4 godine, a od ove godine i za studente ekonomije, medicine i stomatologije.Na master i doktorskim studijama naša omladina može da računa i na stipendiju izuzetnosti „Varadi“ koja predstavlja jedan od najlepših primera saradnje zajednice. Značajnoj donaciji akademika prof. dr Tibora Varadija pridružili su se fizička lica, a nekoliko godina kasnije i Vlada Mađarske. Raširenih ruku dočekujemo one koji su znanje stekli na nekoj od stranih visokoškolskih ustanova i ovo nije samo slogan, njima pomažemo refundiranjem troškova nostrifikacije diplome”- napisao je n svoj sajtu predsednik SVM Balint Pastor.

Predsednik MNS Arpad Fremond kaže “Pokrenut je i još jedan važan razvojni projekat, koji je usklađen sa ciljevima strategije razvoja opšteg i visokog obrazovanja usvojene prošle godine. Radimo na osnivanju centra za udžbenike i nastavne planove i programe vojvođanskih Mađara, koji bi obezbeđivao udžbenike, radne sveske, nastavna pomagala, dopunsku građu i nastavna sredstva, kao i druga sredstva za nastavnike i učenike na mađarskom jeziku za obrazovanje na mađarskom jeziku u Vojvodini. Nacionalni savet stoga želi da u budućnosti izdaje sopstvene udžbenike, što bi predstavljalo kvalitativni skok u oblasti izdavanja udžbenika.”

TSC ,JEDINI SRPSKI KLUB KOJI JE “PREZIMIO” U EVROPI

Portugalac Antonio Nobre biće glavni sudija na prvoj utakmici plej-ofa za plasman u osminu finala Lige konferencije između TSC-a i Jagelonije, saopštila je danas Evropska fudbalska unija (UEFA).Utakmica između TSC-a i Jagelonije biće odigrana u četvrtak, 13. februara od 18.45 časova u Bačkoj Topoli. Revanš duel na programu je 20. februara od 21 čas u Bjalistoku.

Jagelonija je blagi favorit na papiru, ali naš tim je pokazao da može da igra i sa snažnim ekipama i, uz nekoliko pojačanja koja su u klub stigla tokom zime, spremno dočekuje duel sa Poljacima.

TSC je jedini srpski klub koji je “prezimio” u Evropi, odnosno plasirao se u nokaut fazu.Rival im je aktuelni šampion Poljske, ekipa Jagjelonije, trenutno drugoplasiranog tima lokalnog šampionata.

Jagelonija je osnovana 1920. godine od strane lokalnih vojnika, ali je uglavnom tokom istorije boravila u nižim ligama, nekoliko puta menjavši i ime.

VUKOVI NA 6. SAJMU ZAVIČAJA

Više od 200 učesnika iz sedam zemalja tokom proteklog vikenda pokazali su svu raskoš sprskog naroda, ma gde živeo, na 6. Sajmu zavičaja koji je održan na Novosadskom sajmu. mEDJU NJIMA I ČLANOVI, SKC “VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ” iz Bačke Topole. Prvog dana, u subotu, posetioci su bili oduševljeni smotrom narodnih nošnji. Mnogi koji se bave istraživanjima u ovoj oblasti bili su pomalo iznenađeni detaljima na nošnjama koje su prikazali stasiti momci i devojke, jer su i za njih bili nepoznanica.Sajam zavičaja nije samo susret tradicije i savremenog doba, već i poziv da se neguje identitet srpskog naroda, poručili su  učesnici 6. Sajma zavičaja.

 Srpska narodna nošnja predstavlja simbol etničkog identiteta i kulturnog nasleđa i kao takva uvek zavređuje pažnju, jer noseći je ili posmatrajući je ne samo da uživamo u njenoj lepoti, već i ostvarujemo čvrstu vezu sa našim precima – kazala je Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu.

 Ova manifestacija, koja promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona, pružila je priliku da se neguje srpski identitet na svim prostorima gde Srbi žive. Ovu manifestaciju već šest  godina organizuje Fond za izbegla i raseljena lica i za saradnju sa srbima u regionu.

Na ovogodišnjem Sajmu zavičaja predstavljeni su i učesnici sa teritorije opštine, Bačka Topola – SKC “Vuk Stefanović Karadžić”, Bačka Palanka, među kojima su bili KUD „Jovan Dučić” iz Gajdobre, „Sač fest” iz Nove Gajdobre, Ukusi zavičaja — centar za razvoj Bačka Palanka,  „Društvo članova Matice srpske” iz Bačke Palanke, Udruženja žena iz  Tovariševa, Obrovca i Bačke Palanke , Udruženje „Srcem za Kosmet”, Udruženje građana „Revena” i Kulturni centar Bačka Palanka

Sajam zavičaja nije samo susret tradicije i savremenog doba, već i poziv da se neguje identitet srpskog naroda, poručili su  učesnici 6. Sajma zavičaja.

NOVI PRIORITETI I PRAVCI RAZVOJA

Nije prošlo ni mesec dana otkako sam najavio da smo pristupili izradi II Strategije regionalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini za period između 2026-2033! Na današnji sastanak pozvao sam urednike strategije: prof. dr Imrea Nađa, prof. dr Otiliju Sedlak, mr Akoša Ujhejija, kao i prethodnog i sadašnjeg rukovodioca Fondacije „Prosperitati“, Balinta Juhasa i Zitu Nađ sa kojima smo usaglasili nacrt strukture Strategije, metodologiju izrade i listu eksperata.- napisao je na svom fb profilu predsednik SVM-a , Balint Pastor.

“Ali, posao nije gotov! Kontinuirano radimo na daljem razvoju Strategije! Moramo definisati nove prioritete i pravce razvoja kako bismo bili još uspešniji u narednim decenijama.” objasnio je predsednik skupštine Vojvodine i jedan od kreatora Balint Juhas

Već krajem ovog meseca ćemo nastaviti konsultacije sa desetinama praktičnih i teorijskih stručnjaka i kreće najpraktičnija faza: kreiranje strategije u skladu sa izazovima, shodno potrebama i očekivanjima zajednice. Da ostanak u domovini i povratak podjednako budu realne alternative!- ističe Pastor

“Kada smo 2012. godine, pod vođstvom predsednika Ištvana Paštora, započeli izradu Strategije teritorijalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini, nismo samo napravili plan, već smo gradili dugoročnu budućnost za našu zajednicu.Ali, posao nije gotov! Kontinuirano radimo na daljem razvoju Strategije! Moramo definisati nove prioritete i pravce razvoja kako bismo bili još uspešniji u narednim decenijama. Velika mi je čast što kao bivši upravnik Fondacije Prosperitati mogu da učestvujem u ovom istorijskom procesu. Sa posvećenim timom radimo na tome da definišemo ciljeve koji ne samo da jačaju uslove za ostanak naših sugrađana, već čine mogućnost povratka privlačnom opcijom. Dajemo sve od sebe da izgradimo jaku i održivu zajednicu!”- navodi Juhas

“STRADALE” SVINJE U BAČKOJ TOPOLI

Običаj klanja se i danas praktikuje,U BAČKOJ TOPOLI ZAHVALJUJUĆI UDRUŽENJU GAZDAKER, ali je sve manje kuća koje to rade na starinski način. Do pred kraj prošlog veka gotovo da i nije bilo kuće na selu koja nije hranila svinje, i nekako baš u ovo zimsko vreme priređivali svinjokolj. Zato su tu odvajkada bili svinjokolji, siguran način obezbeđivanja hrane i druženja, a danas pomalo i „zabava“, sećanje na ono kako je bilo nekada.Nekad se pri klanju „hvatala“ krv, pržila sa crnim lukom i služi za doručak, uz džigericu tek zaklane svinje, pečenu u maramici, ali danas to malo ko radi. Na trpezi je bila i prošlogodišnja šunka, jer staro je pravilo, koje se nije menjalo, da stara šunka dočeka novu. Uz sir i turšiju to je pravi vojvođanski fruštuk.

Disnotor, svinjokolj, zabijačka ili gozba prilikom klanja svinja u zimskim mesecima, uglavnom od kraja novembra, do kraja januara,februara, je vreme kada vojvođansko selo živi jednom posebnim životom.TAKO JE U BAČKOJ TOPOLI ZAHVALJUĆI UDRUŽENJU GAZDAKER. Upinje se i otima od učmalosti i mrtvila kratkih dana i dugih noći, koje domaćini uglavnom provode na okupu, u svojim kućama. Zimi, na selu svaka kuća živi za sebe, obaška. Zato su tu odvajkada bili svinjokolji, siguran način obezbeđivanja hrane i druženja, a danas pomalo i „zabava“, sećanje na ono kako je bilo nekada.

Do pred kraj prošlog veka gotovo da i nije bilo kuće na selu koja nije hranila svinje, i nekako baš u ovo zimsko vreme priređivali svinjokolj. Bilo je i onih koji su kupovali svinje pa od njih pravili kobasice i kulene i začinjavali ih po svom ukusu, topili čvarke, pripremali svoju mast, slaninu, šunku, džigernjaču i švarglu, hurku i druge đakonije na svoj način, po svom ukusu. Za razliku od nekada, danas se meso, šnicle i krmenadle skladište u zamrzivačima. Dok njih nije bilo meso se sušilo, zalivalo svinjskom mašću i tako odležavalo nekoliko meseci, ili čuvalo usoljavanjem. Vojvođanski disnotor je imao svoj tok, u svakom trenutku se znalo ko šta radi, da sve bude na svome mestu, da što ne zafali, ne promakne. Svako domaćinstvo stavljalo je sebi u obavezu da nekoliko dana ranije podseti svoje komšije i prijatelje, da će se tog i tog dana u njihovoj kući obaviti svinjokolj i da su pozvani da dođu i pomognu. Osim komšija i prijatelja, ugavnom je bio angažovan jedan do dva majstora – mesara, u zavisnosti od broja svinja. MAJSTOR BELA BROJ 1. Oni su bili šefovi celog događaja, a njihova reč presudna. Svi ostali bili su njihovi pomoćnici. Sa čitavim postupkom počinjalo se u cik zore.

 Čin obaranja životinje uvek je bio deo muškog posla. Prljenje, odnosno spaljivanje čekinje, se nekada radilo zapaljenom slamom, a danas na razne druge načine, npr. plamenom iz butan-boce, pa kožurica požuti kao dukat, odmah može da se jede.

Nekad se pri klanju „hvatala“ krv, pržila sa crnim lukom i služi za doručak, uz džigericu tek zaklane svinje, pečenu u maramici, ali danas to malo ko radi. Na trpezi je bila i prošlogodišnja šunka, jer staro je pravilo, koje se nije menjalo, da stara šunka dočeka novu. Uz sir i turšiju to je pravi vojvođanski fruštuk.

BAČKA TOPOLA /PROTESNA ŠETNJA I JAVNI ČAS

Na inicijativu maturanata bačkotopolske Gimnazije jedan broj Bačkotopolčana i ove nedelje izašao je u protestnu šetnju. Danas, kao i prethodnih nedelja, u BAČKOJ TOPOLI održana je komemorativna akcija “Zastani, Srbijo”, u okviru koje su , omladinci protstvovali, ovaj put, pod nazivom “Trulo do srži izadji podrži”. Protesna šetnja krenula je od RK Panda pa u krug opreko Manifestacionog centra opet do Pande.Skup je obezbeđivala policija, a saobraćaj je bio blokiran duž trase kojom su demonstranti prolazili.

Na inicijativu maturanata bačkotopolske Gimnazije ” DOSITEJ ORADOVIĆ”, jedan broj Bačkotopolčana sa maturantima i ove nedelje izašao je u protestnu šetnju.Nakon okupljanja u 18 sati uputili su se gradskim ulicam uz oglašavanje pištaljkama, kao znak negodovanja za minula dogadjanje , pre svega pad nastrešnice, na železničkoj stanici u Novom Sadu, gde je poginulo 15 ljudi.

 “Došao je trenutak kada svi moramo da se obraćamo, da dignemo glas i kažemo koliko smo nezadovoljni”- čulo se iz kolone koja je mirno protestvovala uz glasna razmišljaja ” došlo je vreme, da krenemo u čišćenje i dovođenje u stanje normalnosti za život poštenih ljudi”.

Skup je završen nešto posle 19 sati.

JUHAS I STVANDIĆ O NASTAVKU TRADICIONALNE SARADNJE DVA PARLAMENTA

Predsednik Skupštine AP Vojvodine Balint Juhas razgovarao je u Novom Sadu sa predsednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem o nastavku dugogodišnje, tradicionalne saradnje dva parlamenta, kako na nivou poslaničkih grupa prijateljstava, tako i radnih tela skupština i stručnih službi u cilju razmene iskustava i zajedničkih aktivnosti.- Postoje i institucionalni okviri u vidu potpisanih protokola o saradnji na nivou parlamenata, ali i stručnih službi koji nam daju širok spektar mogućnosti da zajedničkim radom doprinesemo razvoju i prosperitetu Vojvodine i Srpske – rekao je Juhas i dodao da je AP Vojvodini, kao i Republici Srbiji saradnja matične države sa dijasporom veoma bitna.

Juhas je izrazio uverenje da će biti nastavljena i produbljena saradnja koja ima čvrste temelje a koju su započeli njihovi prethodnici na tim funkcijama, radeći na održavanju institucionalnih i veza građana AP Vojvodine i Republike Srpske.

Postoje i institucionalni okviri u vidu potpisanih protokola o saradnji na nivou parlamenata, ali i stručnih službi koji nam daju širok spektar mogućnosti da zajedničkim radom doprinesemo razvoju i prosperitetu Vojvodine i Srpske – rekao je Juhas i dodao da je AP Vojvodini, kao i Republici Srbiji saradnja matične države sa dijasporom veoma bitna.

U saopštenju se navodi da je Stevandić prvi put u zvaničnoj poseti pokrajinskom parlamentu.

Stevandić je zahvalio Juhasu na dobrodošlici, naglašavajući veoma značajnu ulogu bivšeg predsednika Skupštine AP Vojvodine Ištvana Pastora u uspostavljanju i održavanju veza dva parlamenta.

 Delegacija Republike Srpske boravi u poseti Novom Sadu povodom učešća na “Sajmu zavičaja – zavičaj kroz privredu, turizam i kulturu” na Novosadskom sajmu, a koji organizuje Pokrajinski fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu,

VILJEMOVKA, ŠLJIVA I DUNJA , NAJBOLJE RAKIJE FESTIVALA U STAROJ MORAVICI

Destilerija Stanišić iz Apatina se izborila za najbolju viljemovku, Kulačik Janoš, iz Segededina, za šljivovicu a Vaš Robert, za dunju i iz Jazkišera. U Staroj Moravici se 8. februara 2025. godine po 11. put organizovala Rakijada . Organizatori rakijade su Udruženja „Rizling“ i Mesna Zajednica Stara Moravica. U isto vreme goste očekuje i Gastro Festival sa tradicionalnim specijalitetima od svinjetine (sarme, gulaš sa kiselim kupusom, hurke, kobasice, švargle, čvarci), sitni kolači i razni gastronomski specijaliteti.
Gosti su mogli ,degustirati rakije koje su takmičari prijavili na Rakijadu. Ocenjeno 860 uzoraka.

U čast mnogih voćki i tradicionalnih specijaliteta napravljene su manifestacije širom Srbije, međutim ona koja slavi piće i umešnost našeg i Madjarskog naroda da je ispija održala se jedanaest godina samo u Staroj Moravici.

 U pitanju je eminentni događaj koji okupljaja ljubitelje rakije i tradicionalnih specijaliteta. Organizatori ove manifestacija je bilo Udruženje „Rizling“ i Mesna zajednica Stara Moravica. Prijave za učešće na Rakijadi su bile otvorene do 20. januara 2025. godine. Pritom, takmičari su trebali da dostave pola litra rakije i uplate 700 dinara po uzorku.

Učesnici su prijavili različite vrste rakija i likera, uključujući šljivu, krušku, dunju, višnju, lozu i mnoge druge. Rakije od šljive su ocenjivane u kategorijama prema starosti i načinu čuvanja, uključujući barik i bezbojnu rakiju. Uzorci, popunjen prijavni list i overena uplatnica mogli su predavani na više lokacija u Srbiji i Mađarskoj i tako stigle do Stare Moravice.

Destilerija Stanišić iz Apatina se izborila za najbolju viljemovku, Kulačik Janoš, iz Segededina, za šljivovicu a Vaš Robert, za dunju i iz Jazkišera.

VUČIĆ / U SRBIJI NEĆE BITI OBOJENE REVOLUCIJE

U Sportskom centru “Jezero” prisutan je veliki broj građana, a ispred centra postavljen je i video bim na kojem će oni građani koji nisu uspeli da uđu moći da prate uživo obraćanje predsednika, Aleksandra Vučića.Prisutni nose zastave Srbije, a postavljeni su i transparenti na kojima je citiran Vučić, a na kojima piše “Vojvodina je Srbija”, “Srbija ide napred i to niko ne može zaustaviti” Bačkotopolski SNS podržao skup sa više od 100 svojih članova.

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas da u Srbiji obojene revolucije neće biti, da se u Srbiji samo narod pita i da je promena vlasti moguća samo na izborima, ali je istakao i da su u ovom trenutku najvažniji izbori na AP KiM i podrška Srpskoj listi.

“Želim da svi zajedno pružimo najveću moguću podršku Srpskoj listi na KiM da se izbori za podršku Srba, za podršku našeg naroda, kako bi mogli da sačuvaju svoja ognjišta, da odbrane srpsku zemlju, da zaštite srpske nacionalne interese. Uvek će imati podršku Srbije, uvek će imati podršku svakog od nas i oni su jedini koji su u stanju da se suprotstave Kurtijevom ludilu, njegovoj bezobzirnosti, bezobrazluku i pokušaju proterivanja Srba sa vekovnih ognjišta”, rekao je Vučić u obraćanju građanima u Sportskom centru “Jezero” u Kikindi. 

On je istakao da to nije jedina muka koja nas muči i, kako je rekao, pritisli su spolja, jer nisu mogli da izdrže da Srbija bude ubedljivo najbolja u regionu.

“Ne ruše oni mene zato što sam ja najlošiji, najgori na svetu ili kako već viču. Oni ne ruše mene, oni hoće da sruše Srbiju. Njihov je cilj da sruše Srbiju, da nam nestane Srbija jer ne žele jaku, čvrstu, stabilnu, sigurnu, bezbednu i ekonomski prosperitetnu zemlju. I nemojte nikakve sumnje u to da imate”, rekao je Vučić.

Dodao je da svakoga dana plasiraju svakakve laži o njemu, da će pobeći iz zemlje, ali da on, kako je rekao, nigde neće da ide, jer je ovo njegova otadžbina.

  PREDSENIK VUČIĆ, uvek će imati podršku Srbije, uvek će imati podršku svakog od nas i on je jedini koji je u stanju da se suprotstave Kurtijevom ludilu, njegovoj bezobzirnosti, bezobrazluku i pokušaju proterivanja Srba sa vekovnih ognjišta”, rekao je predsednik Opštinskog odbora Saša Srdić i dodao, prethodnih dana i meseci najveću podršku predsednik je dobio od običnih ljudi, koji su snaga Srbije i dobro razumeju u kom smeru zemlja ide.

SPEKTAKULARNA IZLOŽBA NARODNIH NOŠNJI, VUKOVA, U NOVOM SADU

Ansambl narodnih igara i pesama SKC “Vuk Stefanović Karadžić “, svrstan je u kategoriju ansambla od republičkog značaja. „ VUK“ je redak ansambl, odnosno kulturno-umjetničko društvo koje je ispunilo uslove za sticanje statusa republičkog značaja. Vukvi sa prijateljima predstavili su u Novom Sadu reviju narodnih nošnji koju organizuje Fond za izbegla , raseljena lica, za saradnju sa Srbima u regionu.

VUK, u svom fundusu krije nošnje koje su starije i sadržajnije od nošnje koja se nalazi u etno muzejima Srbije. U fundusu nalazi se nalazo veliki broj kompleta, a među njima je mnogo onih koji ne postoje ni u jednom drugom ansamblu.

Kažu da je većina nošnje orginalna i da su neke “stare” stare i preko 100 godina. Deo originala se, ne upotrebljava na sceni, tokom koncerata, a revije narodnih nošnji su jedinstvena prilika da se one pokažu. Tako je bilo i u Novom Sadu na reviji narodnih nošnji koju organizuje Fond za izbegla , raseljena lica, za saradnju sa Srbima u regionu.

 Kada postavljamo novu koreografiju moramo više razmišljati o nošnjama nego o samim elementima igre i o radu koreografa. Trudimo se da dođemo do originalnih nošnji na terenu, ali to nije uvijek jednostavno. Treba mnogo rada, truda, novaca i putovanja, napominju u KUD-u.