Doručak na Skadarliji, ručak na Andrašijevom bulevaru, a večera u carskom Beču – i sve to bez pasoških kolona i aerodromskih procedura. Brza pruga koja krajem oktobra prima prve putnike ne skraćuje samo kilometre, već potpuno menja način na koji putujemo, radimo i otkrivamo Evropu.
Nakon godina iščekivanja, maštarenja i posmatranja građevinskih radova, istorijski trenutak na šinama konačno postaje stvarnost. Završni mađarski testovi pod punim opterećenjem, zakazani za početak oktobra, daju zeleno svetlo za novu epohu putovanja. Više ne govorimo o satima provedenim u nepredvidivim kolonama na Horgošu, niti o stresu aerodromskih terminala. Govorimo o udobnosti, kafi sa pogledom na panonske ravnice i brzini od 160 kilometara na sat.
Ono što je nekada izgledalo kao celodnevni poduhvat od osam sati klackanja u vagonima, sada postaje vožnja kraća od prosečnog radnog vremena. Za samo tri i po sata, moderni i brzi vozovi povezivaće centar Beograda sa srcem Budimpešte.
Ova pruga nije samo tehnički uspeh – ona je most koji spaja ljude. Vikend šoping u Mađarskoj, poslovni sastanak u prepodnevnim časovima ili spontani izlet na krempite pored Dunava sada postaju stvar odluke u sekundi. Vikend putovanja dobijaju potpuno novu dimenziju, a dve prestonice nikada nisu bile bliže.
Ali priča se ovde ne završava. Budimpešta postaje naša glavna kapija ka Srednjoj Evropi. Sa novom infrastrukturom, vrata ka austrijskoj prestonici se širom otvaraju. Direktne i brze veze omogućavaju da nakon kratke pauze u Mađarskoj nastavite put prema Beču, stižući u carski grad brže, odmornije i ekološki svesnije nego ikada pre.Zvanični red vožnje i cene karata biće objavljeni odmah nakon što mađarske železnice završe finalna testiranja sistema 3. i 4. oktobra. Ono što je sigurno – krajem meseca, srpske i mađarske mašinovođe označiće početak jedne nove, brže i uzbudljivije ere
Evropa se ponovo okreće železnicama, a Srbija se ovim projektom pozicionira na samom vrhu te transportne revolucije.
