RADNICI IZ INDIJE I PAKISTANA U BAČKU TOPOLU, IZ BAČKE TOPOLE ZA AUSTRIJU, NEMAČKU MADJARSKU…

U Srbiji je sve više radnika s Istoka, naravno time i u Bačkoj Topoli, koji su donedavno bili nezaobilazni na Koridoru 10 a sada ponajviše u drvnoj, prehranbenoj industriji i pomalo u poljoprivredi. Dolaze iz Turske, Indije i Pakistana, a našim poslodavcima agencije koje posreduju u zapošljavanju nude čak i radnu snagu iz Vijetnama i sa Filipina. Ne izostaju ni zanatlije iz regiona: Makedonije, Bosne, Rumunije i Bugarske. Tokom protekle godine u Srbiji je zvanično prijavljeno preko 100.000 stranih radnika, što je oko 10 puta više u odnosu na prethodnu deceniju. Veliki broj građana Srbije – Bačke Topole odlazi na rad u zemlje Zapadne Evrope (Nemačka, Austrija, Madjarska, Hrvatska) zbog viših plata.

Radnici iz Indije sve više postaju stub pojedinih grana prehrambene industrije u Srbiji , zbog kritičnog manjka domaćih radnika u proizvodnji i preradi hrane pa ih se jedan deo odomaćio u Perutnini- Topoko u Bačkoj Topoli a neretko se zapošljavaju u lokalnoj industriji nameštaja, EM Komerc, gde ih prepoznaju kao dobre radnike.

Dok su na početku talasa migracija uglavnom radili na pruzi, građevini, danas su masovno angažovani u fabrikama hrane, klanicama, pekarama i pakovnicama širom Vojvodine i centralne Srbije.

Prosečna mesečna plata radnika iz Indije na severu Vojvodine, kreće se između 500 i 700 evra neto za nekvalifikovane poslove, dok za specifična i traženija zanimanja zarada raste na 800 do 850 evra. Ključna razlika u odnosu na domaće radnike jeste to što poslodavci većini indijskih radnika, pored plate, pokrivaju troškove smeštaja i ishrane, što im omogućava da veći deo zarade pošalju porodicama. Iako su troškovi života u Srbiji visoki, plate koje ovde ostvaruju su i do tri-četiri puta veće od prosečnih plata u Indiji, gde prosečna zarada u mnogim oblastima iznosi oko 180 do 360 dolara.Prema podacima Indijsko-srpske poslovne komore, radnici potpisuju ugovore sa istim pravima i obavezama kao domaće stanovništvo. Međutim, pošto agencije preuzimaju organizaciju stanovanja i hrane, radnici nemaju troškove kirije i računa u Srbiji, pa im čista zarada ostaje za slanje kući.