Category: Zanimljivosti

Maestralna pobeda u maniru nadmoćno. Start-cilj. Na ovaj način zonatičani su grlom NEW HERO, zatvorili prošlogodišnju sezonu u Srbiji . Raduju se se i sa nestrpljenjem očekujemo sezonu 2025. U Zobnatici pokraj Bačke Topole u nedelju 04. maja 2025. godine sa početkom u 13:00 časova održaće se Zobnatičke konjičke trke. Na repertoaru je pet galopskih trka. Ulaz za decu do 15 godina je besplatan, a cena ulaznice za odrasle je 200dinara.

Hipodrom u Zobnatici i ove godine biće domaćin tradicionalnih Konjičkih galopskih trka. Posetioci i ljubitelji ovakvih vrsta manifestacija moći će da uživaju u pet konjičkih trka, ali i pratećem programu.

Ergela Zobnatica je najstarija i jedna od četiri najveće ergele u Srbiji, koja ima pedesetakak konja a reč je uglavnom o engleskim punokrvnim konjima namenjenim za takmičenje, od čega su desetak grla vrhunski galoperi. U nedelju 4. maja održaće se konjičke trke na Zobnatici, da podsete na sjaj nekadašnjih galopera.

Zobnatica je osnovana 1779. godine i nekada je bila najprestižnija i najtrofejnija ergela bivše države Jugoslavije, a danas je vratila stari sjaj i slavu konjičkog sporta.Ergelu je osnovao daleke 1779. godine Bela Vojnić, želeći da stvori konjarsku oazu na Balkanu. Tokom ovih skoro 250 godina duge tradicije kroz ergelu su progalopirali mnogi konji, koji su ostavili duh pobede. Poljoprivredno preduzeće AD “Zobnatica”, koje je od 2014. godine u vlasništvu kompanije “Elit agro” (Elite Agro LLC) iz Abu Dabija deo je Poljoprivredno-turističkog kompleksa Zobnatica.

Maestralna pobeda u maniru nadmoćno. Start-cilj. Na ovaj način zonatičani su grlom NEW HERO, zatvorili prošlogodišnju sezonu u Srbiji . Raduju se se i sa nestrpljenjem očekujemo sezonu 2025. U Zobnatici pokraj Bačke Topole u nedelju 04. maja 2025. godine sa početkom u 13:00 časova održaće se Zobnatičke konjičke trke. Na repertoaru je pet galopskih trka. Ulaz za decu do 15 godina je besplatan, a cena ulaznice za odrasle je 200dinara.

“Zobnatičke konjičke igre” bile su najpopularnije u bivšoj Jugoslaviji. Znalci tvrde da sve ergele zajedno nisu osvojile toliko trka, derbija i pehara koliko “Zobnatica”. Sada nije baš tako ali seme trkačkog zanosa ostalo je do današnjih dana. Za građane Bačke Topole je značajno što su ostali, posle nekoliko pauza, domaćini manifestacija koje imaju značajnu ulogu ne samo u razvoju konjičkog sporta već i turizma i cele zajednice.

BAČKA TOPOLA dala je vrhunske sportiste, ali i vrhunske stručnjake. Jedan od njih je MARINKO STOJAKOVIĆ. Ovaj , trener taekwondoa, ali ne ‘običan’, nego jedan od najboljih u SRBIJI. Dokaz tome je što su mu borci na gotovo svim tatamijima medju najboljim, bilo da su to domaća ili medjunarodna takmičenja.Trener bajšanskog kluba, kao i glavni trener Reprezentacije Srbije 19. Oktobra, lane, uspešno je položio za VII Dan i zaslužno dobio zvanje Mastera! Otuda i uspešne takmičarke. Prošle godine, Lena Avramov osvojila je naslov Evropske prvakinje, dok su Miona Ivanišević i Isidora Đurasović za Srbiju i svoj tim osvojile bronzane medalje.U ovom borilačkom sportu jedino mjerilo su medalje, a njih su se Marinkovi borci i borkinje naosvajali…Nakon titule iz 2024. godine, Lena je i 2025. ponovo stala na najviši stepenik trona.

U sportu na najvišem mogućem nivou, ništa ne ide preko noći, iza njega su godine i godine dokazivanja potkrepljene odličnim rezultatima, a upoznavanje s korejskom borilačkom vještinom krenulo je posle bavljena karateom i ubrzo uspeš da dosegne sve visine tekvondoa, zahtevnog borilačkog sporta.

Ovo je kratak rezime uspeha ovog vrlog entuzijaste i vrhunskog takmičara / Evropski prvak u borbama 2013 godine ,evropski viceprvak u formama 2013 godine, Viceprvak sveta u borbama 2019 godine, Bronza sa Evropskog prvenstva u borbama 2021 godine

Valjani su bili i mladi takmičari. Prvu bronzanu medalju sa Evropskog prvenstva iz Estonije 2011. godine donela je Noemi Hulala (Stefanović). 2013. godine iz Slovenije sa Evropskog prvenstva Marinko Stojaković donosi zlato i srebro.2017. godine iz Engleske bronznanom medaljom okitila se Danica Petkov.2019. godine sa Svetskog prvenstva u klub nam stiže srebrna medalja koju je osvojio Marinko Stojaković.2021. godine iz Grčke Nađa Provči i Marinko Stojaković donose po jednu bronzanu medalju.2022. godine iz Hrvatske Mark Marton osvaja naslov Evropskog prvaka, Lorena Borenović naslov Viceprvakinje Evrope i Nađa Provči okitila se bronzanom medaljom.2023. godine Selman Kalač iz Italije se vraća sa naslovom Viceprvaka Evrope.2024. godine Lena Avramov upisuje se u knjigu Evropskih prvaka, takođe Miona Ivanišević upisuje se u istoriju osvajača Evrospkih medalja.Nakon titule iz 2024. godine, Lena je i 2025. ponovo stala na najviši stepenik postolja.

Svake godine 1. maja u BAČKOJ TOPOLI se obeležava prvomajski uranak. To je tradicija koja seže daleko u prošlost i koju ljudi rado nastavljaju i danas. Iako su se mnoge stvari promenile u modernom društvu, prvomajski uranak je tradicija koja se i dalje održava. Ljudi uživaju u ovoj prilici da se okupe i provedu neko vreme u prirodi sa porodicom i prijateljima, uz obilje hrane, pića i dobre zabave.

Poslednje godina kiša je uporno pokušavala da  upropasti prvomajsko roštiljanje u opštini Bačka Topola a kako stoje stvari, i ove godine će biti uslova za njenu kratkotrajnu pojavu pljuskova praćenu grmljavinom.Ipak obala Zobnatičkog jezera tradicionalno je dobro posećena.  Druženje, roštilj, pečenje uz muziku i piće obeležje su današnjeg dana.

Miris pečenog mesa širio se najpoznatijim izletištima, Stare Moravice, Pačira, Pobede… još od ranog jutra. Ima i onih koji su se “bacili” na sportske aktivnosti, ali ipak je ležanje i uživanje u prirodi i roštiljskim specijalitetima više zastupljeno.

Prvi dan maja proslavlja se u znak sećanja na dostignuća radničkog pokreta koji se borio za veća radna prava. Način obeležavanja praznika rada u našoj zemlji, menjao se kroz godine. Od javnih parada, protesta, masovnih izleta u prirodu, do sve skromnijih okupljanja uglavnom u krugu porodice i najbližih prijatelja.

Za 1.maj se otvaraju kiosci i štandovi, prodaje se sladoled, langoš, pljeskavice i pića. Deci je na raspolaganju dvorac za skakanje i trambulina. Promenjen je pesak na dečjem igralištu i na terenu za odbojku, tako da će biti omogućen i sport na pesku.

Da su dobar provod, uživanje, muzika, hrana prijemčivi našem narodu i nekako u našem mentalitetu tog dana, 1. maja, vidi se gotovo na svakom koraku. Prvomajski uranak asocira na prirodu, a duži boravak u prirodi asocira na roštilj, druženje, smeh, uživanje. Uz sve to dobro dođe i nekakav šator ili ćebe da se posle obilnog obroka odrema na travi u nekoj hladovini dok se u daljini čuje zvuk trube.

U kategoriji pionira, rođenih od 1.7.2009. do 30.6.2014., zablistala su dvojica članova najmlađeg kluba u Srbiji, SKU Conus iz Bačke Topole. Daleko najmlađi u toj konkurenciji je bio Lav Franović, no to mu nije smetalo da izdominira i sa 568 ubjedljivo osvoji 1. mjesto. Deda Mitke bi bio beskrajno ponosan. Bence Kereši je treći najmlađi i treći najbolji takmičar u konkurenciji sa 538. Pohvale idu naravno i drugoplasiranom, Željku Čuvaru iz Kovačice (KK Slavia) sa 551.

poletarci IZ BAČKE TOPOLE, su ostvarili veliki uspjeh usprkos tome da je Lav imao 11, a Bence , 14 promašaja. Sada znaju na šta će posebno obratiti pažnju na treninzima. Velike zasluge i zahvale za ovaj uspjeh idu i Ivanu Meszarosu, koji se nesebično ponudio raditi s djecom i kome nije teško dolaziti iz Novog Bečeja u B. Topolu dvaput sedmično.

U kategoriji pionira, rođenih od 1.7.2009. do 30.6.2014., zablistala su dvojica članova najmlađeg kluba u Srbiji, SKU Conus iz Bačke Topole. Daleko najmlađi u toj konkurenciji je bio Lav Franović, no to mu nije smetalo da izdominira i sa 568 ubjedljivo osvoji 1. mjesto. Deda Mitke bi bio beskrajno ponosan. Bence Kereši je treći najmlađi i treći najbolji takmičar u konkurenciji sa 538. Pohvale idu naravno i drugoplasiranom, Željku Čuvaru iz Kovačice (KK Slavia) sa 551.

 Srpska rekorderka u bacanju koplja Adriana Vilagoš,,članica AK TSC iz Bačke Topole briljirala je na Uskršnjem mitingu u Splitu pobedom fantastičnim rezultat od 67,22 metara.Ovim hicem Adriana je oborila sopstveni nacionalni rekord (66,88) i postavila najbolji rezultat na svetu u 2025. godini.

“Presrećna sam zbog ovog rezultata. Pripreme u Antaliji su bile jako uspešne, osećala sam se odlično i znala sam da mogu da bacim daleko, ali ovakav hitac na samom početku sezone daje dodatni vetar u leđa. Hvala mom timu i svima koji me podržavaju, nastavljamo još jače”, izjavila je Vilagoš, prenosi Tanjug.

Srpska reprezentativka u bacanju koplja, Adriana Vilagoš, briljirala je na Uskršnjem mitingu u Splitu, ostvarivši fantastičan rezultat od 67,22 metra. Ona je ovim hicem oborila sopstveni nacionalni rekord i postavila najbolji rezultat u svetu u 2025. godini.

Adriana je rezultatom u Splitu potvrdila da je među glavnim favoritima za predstojeća velika takmičenja.

Poribljavanje je jedna od značajnih mera za očuvanje i unapređenje ribljeg fonda na svim ribolovnim područjima i ima za cilj da obezbedi očuvanje i povećanje ribljeg fonda, kao i proširenu reprodukciju kod postojećih vrsta .  Novac za poribljavanje obezbeđen je u opštinskom budžetu, a delom se isplaćuje i od sredstava prikupljenih od prodaje dozvola za ribolov. U jezero je puštena tona dvogodišnjeg šarana, čime je nastavljen kontinuirani rad na unapređenju ribljeg fonda, na jesen, će u jezero biti pušteno još tonu, ali jednogodišnjeg šarana.

Poribljavanje je jedna od značajnih mera za očuvanje i unapređenje ribljeg fonda na svim ribolovnim područjima i ima za cilj da obezbedi očuvanje i povećanje ribljeg fonda, kao i proširenu reprodukciju kod postojećih vrsta riba.

Poribljavanje se obavlja na osnovu Godišnjeg programa upravljanja ribarskim područjem „Bačkotopolsko jezero”, u okviru parka prirode „Bačkotopolske doline”, gde je definisana količina i vrednost riba, a za 2025. godinu predviđena je količina od 2.000 kilograma šarana – navodi DIREKTOR AKVA -TOPA Zoltan Ivanič.

Bačkotopolsko jezero ima niz uređenih mesta za pecaroše, lovočuvari, kažu da im je više od četvrtine članova iz Subotice, Novog Sada, Beograda ili Kragujevca. Jezero je, objašnjavaju, bogato svim vrstama plemenite ribe, poput smuđa, štuke, soma, šarana. Imaju i deveriku i stalno rade na poboljšanju ribljeg fonda.

Nertko se godišnje napravi i 150 gnezda za smuđa i na taj način se unapređuje mrest. Fond šarana se oporavlja,svakogodišnjim poribljavanjem a u poslednje vreme je aktuelan lov na soma, i primerci u ovom jezeru dostižu nekoliko desetina kilograma. Među mladim ribolovcima sve je prisutniji trend da uživaju u pecanju, ali ulov vraćaju u jezero, i to je jedan od načina na koji se vodi briga o ekologiji.

Bačkotopolskog jezero ima odličan kvalitet vode. Ovde nema ni hemijskih ni bioloških zagađivača. Jedina manjkavost jezerske vode je što je mutna, i ribolovci kažu da je za to kriv šaran koji rije po dnu i zamuti vodu.

Svake godine na Veliku subotu, upravo na onaj dan između golgotskog Raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božijeg u nedjelju, u Jerusalimu na zemlju sa neba silazi Blagodatni oganj.

To je dan na koji je tijelo Gospoda, koliko možemo znati, provelo upravo tu, u grobu, u Kuvukliji. Dan koji je svijet proveo “bez Boga”, žrtveno postradalog na krstu za razrješenje grijehova svijeta. Taj dan je i jedna od mogućih simboličkih predstava celokupne istorije palog čovečanstva, jer označava trajanje između bogoubilačkog (bogootpadničkog) sunovrata u tamu i vaskršnje pobjede nad pobjedama: pobjede nad smrću i obnove bogočovečanstva.

Grob Gospodnji je mjesto u pećini gdje je ležalo tijelo Hristovo po pogrebu. Sada je to Kuvuklija, kapela groba Hristovog unutar Vaskresenjskog hrama u Jerusalimu. Svake godine, u subotu pred pravoslavni Vaskrs, kada služi pravoslavni prvojerarh, u Kuvukliji, na grobu Gospodnjem, dešava se jedno od najvećih čuda koje se ponavlja od davnina. Sa neba silazi Blagodatni oganj, koji čudesno pali svijeće pravoslavnom patrijarhu, a potom i ostalim vjernicima.

Na Veliku subotu hodočasnici, ljudi različitih nacionalnosti i predstavnici različitih crkava, dolaze u Hram groba Gospodnjeg i čekaju osobiti Božiji blagoslov, silazak Blagodatnog ognja. Još sa večeri u petak su u hramu pogašena sva kandila, a vrata Kuvuklije su zapečaćena.

Oko dva časa poslije podne litija, koju predvodi jerusalimski patrijarh, pristiže ka Kuvukliji. Patrijarh se razodijeva, ostaje samo u stiharu, i sa trideset tri svijeće u rukama, po broju Spasiteljevih godina proživljenih na zemlji, ulazi ka grobu. Ljudi s usrdnom molitvom iščekuju čudo. I najednom svjetlost obasjava Kuvukliju. Patrijarh izlazi sa upaljenim svijećama. Svako teži da o plamen tih svijeća zapali svoju. Za nekoliko minuta čitav hram se ispunjava bijelo-plavičastim sjajem. Ljudi kao da se kupaju u neopalimom ognju, koji nikoga ne peče. Svi se raduju sišavšoj blagodati, osjećaju nevidljivo prisustvo Isusa Hrista.

Sveti oganj je počeo da se pojavljuje u oltaru anđela, u velikoj većini slučajeva u obliku luka nad ulazom u sam grob Gospodnji. Ponekad je oganj hitao ka pećini i kao da je tamo ulazio čas s jedne, čas s druge strane.

Da bi se otklonile sumnje u ovaj čudesan događaj, pojava svetog ognja se zbiva pod strogim i revnosnim nadzorom civilnih vlasti.

Na cvetnoj pijaci u BAČKOJ TOPOLI, posetioci su mogli da uživaju u širokoj ponudi cveća, ukrasnih biljaka, četinara i lišćara, kaktusa kao i raznih vrsta semena i pribora za baštovanstvo. Pored toga, predstavili su se i lokalni umetnici i zanatlije sa svojim proizvodima. Njena autentičnost je u tome što nije samo tržište, već i prostor za susrete, razgovore i inspiraciju.

BAČKOTOPOLSKA cvetna pijaca je jedno od onih mesta u u gradu koja odiše posebnim šarmom i lepotom. Cvetna pijaca nije samo raj za ljubitelje cveća, već je i pravo mesto za sve one koji traže prirodne, zdrave proizvode. Pored raznovrsnog cveća, na pijaci ste mogli pronaći i bogatu ponudu meda, domaćih džemova i sokova, začina, orašastih plodova, sušenog povrća i mnoge druge zdravе proizvode. Njena autentičnost je u tome što nije samo tržište, već i prostor za susrete, razgovore i inspiraciju. I dok kupci biraju cveće za svoje domove, vrtove ili poklone, atmosfera na pijaci je uvek živahna i prijatna. Prolaznici često zastanu i uživaju u atmosferi, dok izlagači sa strašću objašnjavaju vrste cveća i savete o njihovoj nezi. Pored sezonskog cveća, često možete pronaći i ručno pravljene ukrase i proizvode od prirodnih materijala, što daje poseban šmek i autentičnost ovom mestu.

Na cvetnoj pijaci posetioci SU MOGLI da uživaju u širokoj ponudi cveća, ukrasnih biljaka, četinara i lišćara, kaktusa kao i raznih vrsta semena i pribora za baštovanstvo. Pored toga, predstavili su se i lokalni umetnici i zanatlija sa svojim proizvodima, kao i proizvođači meda, pčelinjih proizvoda i zdravstveno-bezbedne hrane.