Partijsko zapošljavanje tera mlade u pečalbu sa mađarskim pasošima

Estimated read time 3 min read

received_860271274092100Put u bolji život u nekoj od zemalja Evropske unije, pre svega Austriji, Nemačkoj i Engleskoj, sa severa Bačke, vodi preko dobijanja državljanstva Mađarske pa time i pasoša, koji obezbeđuje trajan boravak u nekim od ovih zemalja. Od 2011 do danas oko 150.000 državljana Srbije zatražilo je mađarsko državljanstvo od kojih je veliki broj položio zakletvu i time stekao pravo na putnu ispravu za beg iz zemlje.
Najviše zahteva podneli su vojvođanski Mađari ali u korak sa njima su i Srbi iz Vojvodine. Prema nezvaničnim informacijama Srbi iz Beograda, centralne Srbije i APV predstavljaju četvrtinu od ukupnog broja. Za dobijanje mađarskog državljanstva potrebni su vam preci, rođeni u Ugarskoj do 1921. ili Bačkoj od 1941. do 1945. Drugi uslov je znanje mađarskog jezika.
„ Ne samo iz Bačke Topole, Subotice, Sombora, Bečeja, Kanjiže, Temerina, već i iz obližnjih sela mladi odlaze, traže bolji život u inostranstvu. Posebno me zabrinjava činjenica da mnogi srednjoškolci, već planiraju odlazak. Mislim da je veliki problem, pesimizam i negativno raspoloženje, kojima je uzrok stalno otpuštanje i malo novih radnih mesta. Tamo gde se pojave posao dobijaju partiski kadrovi pa tako ako niste na „liniji“ nemate šansu da radite. U državnom sektoru i tajkunskim firmama to je isključivi kriterijum za dobijanje posla“- kaže Janoš Hadži, predsednik Udruženja građana Pro komune.
Hadži tvrdi da su u poslednje vreme pooštreni kriterijumi oko predaja dokumentacije, zahteva se odlično znanje jezika, koji proveravaju, ne samo tokom intervjua, već i prilikom davanja zakletve, ali da ljudi u trci za poslom sve više uzimaju časove mađarskog jezika.
Dobri poznavaoci prilika , oko iseljavanja, pre svega severa Vojvodine, na primeru opštine Bačka Topola objašnjavaju odliv koji se kontinuirano odvija u poslednjih petnaestak godine. Od opštine koja je brojala 42.000 ljudi na prethodnom popisu, u periodu od deset godina, iselilo se ili umrlo gotovo 10.000 ljudi. Objašnjavaju to, odlaskom mladih i mortalitetom starih.Procenjuju da je tendencija nastavljena i poslednje četri godine u većem broju, uz pomoć mađarskih pasoša, te da se ova opština ozbiljno spustila ispod 30.000 stanovnika.
Janoš Hadži navodi tvrdnju, sociologa Žolt Lazara, datu za B 92 da je liberalizacija državljanstva prema drugim državama, u početku bila stvar unutrašnjeg političkog obračuna u Mađarskoj, čime su pojedine stranke nastojale da dobiju više glasača koja ima i problmatičan spoljnopolitički kontekst, zaključivši citatom Lazara „ Nije više reč o nacionalnom poreklu, dakle, nije više reč da se mađarskim državljanima izvan mađarske omogući državljanstvo, već svima, svim građanima čiji su preci nekada živeli na nekim od teritorija mađarske. Dakle, ja bih to nazvao perfidnom politikom, ponovnog nekog širenja uticaja na neke teritorije koje su nekada bile mađarske”.

You May Also Like

More From Author

26Comments

Add yours

+ Leave a Comment