BAČKA TOPOLA / OBELEŽEN DAN DRŽAVNOSTI, NA SRETENJE U KASARNI “BAČKA”

Povodom Dana državnosti, predsednik opštine Adrijan Satmari, predsednik Skupštine opštine Sađa Srdić, predsednica udruženja boraca i ratnih veterana Vera Kaludjerović, predstavnici Kasarne “Bačka” položili su venac na spomenik  palim borcima u poslednjem ratu, u Bačkoj Topoli. Vera Kaludjerović je poručila da samo stabilna, marljiva, vredna i jaka Srbija može da odbrani svoje nacionalne interese i da ne postoji važniji zadatak od borbe za uspešniju i moderniju Srbiju koja će biti poštovana i uvažavana u svetu.

Navodeći da se slobodarske težnje srpskog naroda ne mogu odvojiti od demokratskih, Kaludjerović je rekla da na to upućuje i činjenica da su i Prvi i Drugi srpski ustanak počeli narodnom voljom i odlukama, na zborovima i skupštinama, te da se upravo u najtežim uslovima borbe za opstanak razvijalo seme parlamentarnog života.

Predsednik opštine Adrijan Satmari jeporučio da samo stabilna, marljiva, vredna i jaka Srbija može da odbrani svoje nacionalne interese i da ne postoji važniji zadatak od borbe za uspešniju i moderniju Srbiju koja će biti poštovana i uvažavana u svetu.

Danas je 15. februar 2025 godine. Srbija je mirna i slobodno zemlja. Nismo bogati ali se polako podižemo. Vodimo samostalno svoju politiku, imamo mnogo prijatelja na svim  strane sveta. Vojno smo neutralni. Srbija je živela i , živeće i posle nas. Uvek za novu decu”- napomenuo je predsednik SO, Saša Srdić.

Dan državnosti Srbije obeležava se 15. februara, na Sretenje, u znak sećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. veka, a ovaj dan kao državni praznik slavi se od 2002. godine.

Na Sretenje 1804. godine počeo je Prvi srpski ustanak. Bio je to začetak novovekovne srpske države. Tog dana 1804, grupa srpskih prvaka, najistaknutijih ličnosti u Srba sa prostora negdašnjeg Beogradskog, odnosno Smederevskog pašaluka, izabrala je Đorđa Petrovića Karađorđa za vožda, predvodnika ustanka.

VILAGOŠ / GLAVNI CILJ SVETSKO PRVENSTVO U TOKIJU

Osnovni cilj mi je da ostanem zdrava, a što se takmičenja tiče, planiram da 2025. godinu počnem sa Evropskim bacačkim kupom na Kipru, pa sledi Dijamantska liga u Rabatu. Volela bih da pobedim na Evropskom prvenstvu za mlađe od 23 godine u Bergenu, donesem mnogo bodova našoj reprezentaciji na Evropskom timskom šampionatu u Sloveniji, dobro nastupam na ostalim takmičenjima, oborim nekoliko rekorda, a glavni cilj mi je Svetsko prvenstvo u Tokiju.- kaže državna reprezentativka i članica AK, TSC iz Bačke Topole

Pripreme u Kataru su bile deo plana za nadolazeću sezonu, tokom koje Adriana ima ambiciozne ciljeve – uključujući osvajanje medalja na najvećim međunarodnim takmičenjima i dalje unapređenje svojih rezultata.

 Zadovoljna sam 2024. godinom, mislim da mi je dosad najbolja. Odbranila sam srebro sa Evropskog prvenstva u Minhenu, četiri puta oborila državni rekord Srbije, ostvarila sam prvu pobedu u Dijamanstkoj ligi i bila sam druga u finalu Dijamantske lige. Druga sam na svetskom renkingu i prva na evropskom. Jedino mi je žal zbog Olimpijskih igara, ali sve u svemu, bila je uspešna godina.- objašnjava Vilagoš

Adrianino prvo takmičenje u sezoni biće Evropski kup u bacanjima, koji će se održati 15. i 16. marta 2025. godine u Nikoziji. Očekuje se da će ovo biti odlična prilika za proveru forme i početak nove takmičarske godine.

POSLE PORAZA -TSC, REVANŠ 20 FEBRUARA U POLJSKOJ

TSC izgubio od Jagelonije u prvoj utakmici šesnaestine Lige konferencija. Fudbaleri TSC-a izgubili su večeras na svom terenu u Bačkoj Topoli od poljske Jagelonije 1:3, u prvoj utakmici dvomeča šesnaestine finala Lige konferencija.Prednost TSC-u doneo je Mbongu Prestiž u 28. minutu, a izjednačenje Jageloniji Hesus Imas pogotkom tri minuta kasnije.Vođstvo Jageloniji doneo je Afimiko Pululu u 81. minutu, svojim šestim ovosezonskim golom u Ligi konferencija, a konačan rezultat postavio je Imas pogotkom u 89. minutu. Revanš meč će se odigrati 20. februara u Bjalistoku, a pobednik tog dvomeča će u osmini finala igrati protiv Legije iz Varšave ili Serkl Briža.

Sport

Prednost ekipi TSC doneo je Mbongu Prestiž u 28. minutu, a izjednačenje Jageloniji Hesus Imas pogotkom tri minuta kasnije.

Vođstvo Jageloniji doneo je Afimiko Pululu u 81. minutu, svojim šestim ovosezonskim golom u Ligi konferencija, a konačan rezultat postavio je Imas pogotkom u 89. minutu.

Prvi deo igre protekao je u dominaciji srpskog predstavnika koji je bio konkretniji u završnici napada i stvarao izgledne prilike. Jagelonija je bolje otvorila drugo poluvreme, a makedonski reprezentativac Darko Čurlinov mogao je da se proslavi u 55. minutu, ali je ovog puta spreman bio golman TSC-a.Nizali su se napadi Poljaka, a momenat odluke desio se u 81. minutu kada je Afimiko Pululu pogodio malu mrežu sa nekih 20 metara za potpuni preokret, a u 89. minutu domaće je potpuno dotukao Imaz drugim golom na utakmici.

Srpski tim je sada pred teškim zadatkom u revanšu koji se 20. februara igra u Poljskoj.

BAČKA TOPOLA / ZAŠTITA DECE OD SVIH OBLIKA NASILJA

Pravo na zaštitu od svih oblika nasilja predstavlja osnovno pravo svakog deteta, a utvrđeno je Konvencijom o pravima deteta i nizom međunarodnih ugovora u oblasti zaštite ljudskih prava koje je Republika Srbija ratifikovala. Predsednik opštine, Adrian Satmari, potpisao je, danas, sa predstavnicima 17 ustanova međusektorski protokol o zaštiti dece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja na teritoriji opštine.Protokol su do sada potpisale sve osnovne i srednje škole u opštini, Centar za socijalni rad, Policijska stanica Bačka Topola, Dom zdravlja „Dr Janoš Hadži“, Predškolska ustanova „Bambi“ i dnevni list „Mađar So“ Opšti cilj ovog protokola je obezbeđivanje sistemske kontinuirane prevencije svih oblika nasilja nad decom i osiguranje efikasnih, intersektorskih mera zaštite kada postoji sumnja ili saznanje o nasilju koje uključuje decu.

Opšti protokol za zaštitu dece od nasilja je obavezan za sve učesnike u procesu zaštite deteta i sačinjen je tako da u potpunosti poštuje osnovne principe iz Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima deteta.

„Potpisivanjem ovog protokola pridružili smo se Konvenciji o zaštiti prava deteta, što predstavlja veoma važan korak i postupak. Prvenstveni cilj protokola jeste uspostavljanje adekvatnih preventivnih mehanizama kako bismo što ranije otkrili nasilje nad decom i na odgovarajući način pronašli rešenja za takve slučajeve. Lokalna samouprava želi da stvori bezbrižno i sigurno okruženje za sve naše sugrađane, a posebno za najmlađe.“ objasnio je Satmari.

Opšti cilj ovog protokola je obezbeđivanje sistemske kontinuirane prevencije svih oblika nasilja nad decom i osiguranje efikasnih, intersektorskih mera zaštite kada postoji sumnja ili saznanje o nasilju koje uključuje decu.

Donošenjem Zakona o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima deteta država se obavezala da preuzme mere za sprečavanje nasilja u porodici, institucijama i široj društvenoj sredini i da obezbedi zaštitu deteta.

Članom 19. Konvencije je propisano:„Države članice preduzimaju sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne, socijalne i obrazovne mere radi zaštite deteta od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povreda ili zloupotrebe, zanemarivanja ili nemarnog odnosa, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući i seksualnu zloupotrebu, dok je na brizi kod roditelja, zakonitih staratelja ili nekog drugog lica kome je poverena briga o detetu.

Takve zaštitne mere treba da obuhvate, po potrebi, efikasne postupke za ustanovljavanje socijalnih programa za obezbeđenje podrške neophodne detetu i onima kojima je poverena briga o detetu, kao i ostale oblike sprečavanja, utvrđivanja, prijavljivanja, prosleđivanja, istrage, postupanja i praćenja slučajeva ovde navedenog zlostavljanja deteta i, po potrebi, obraćanja sudu.“

Protokol su do sada u bačkotopolskoj opštini, potpisale sve osnovne i srednje škole u opštini, Centar za socijalni rad, Policijska stanica Bačka Topola, Dom zdravlja „Dr Janoš Hadži“, Predškolska ustanova „Bambi“ i dnevni list „Mađar So“.

ODISEJA, HOTEL U CENTRU BAČKE TOPOLE – GOTOV DO KRAJA MAJA ?

 Podsetimo upravljanje hotelom u Bačkoj Topoli omogućeno je  vlastima opštine, nakon što je , voljom vladajuće većine u Skupštini opštine, kupljen na javnoj prodaji, za 12 miliona dinara, iz stečaja. Od tada traje odiseja ove gradnje.  Ugovorena vrednost kod prvog izvođača sa kojim je ugovor raskinut zbog neispunjavanja ugovorene dinamike izvođenja radova, iznosila je nešto manje od 300 miliona dinara bez PDV-a, a kod drugog više od 315 miliona dinara, da bi ona sada bila viša od 326 miliona dinara. Aktuelni ugovor o javnoj nabavci potpisan je 8. novembra 2023. godine sa grupom izvođača koje zastupa Inobačka iz Novog Sada, dok ostale članove grupe izvođača čine Gradina iz Zemuna, Inter prospekt iz Beograda i Teming Elektrotehnolodži iz Niša. Da su radovi na rekonstrukciji ovog objekta u multifunkcionalnu zgradu u koju treba da bude smeštena i opštinska administracija tekli prema planu, ugovor predviđa da oni budu završeni u martu 2025. godine. Sada se, u javnosti, najavljuje novo prolongiranje roka za kraj maja?

Novi izvođač radova- Inobačka d.o.o, sa sedištem u Novom Sadu, imao je rok od 480 dana da završi radove. Kako sada stanje stoji radovi , dozavršetka će biti prolongirani za dva meseca , odnosno umesto do kraja marta , do kraja maja,

Podsetimo šta se dešavalo / Od šestog januara 2023. godine radnici prethodnog izvođača radova nisu se pojavili na gradilištu nekadašnjeg hotela u Bačkoj Topoli. Zbog toga je 31. januara Dom kulture, rukovodilac projekta, predao zahtev za raskid ugovora. Pored poštovanja zakonske regulative i određenih rokova, došao je trenutak da se potpiše ugovor sa novim izvođačem radova, na osnovu koje se radovi na obnovi mogu nastaviti.

Timea Čipe, direktorica Doma kulture, Bačka Topola: „To je bio prvi put da je Dom kulture jednostrano raskinuo ugovor. Nakon toga se dugo ništa nije dešavalo, jer da bismo danas mogli da potpišemo ovaj ugovor, morali smo da ispoštujemo mnogo administrativnih i pravnih obaveza.“

Adrian Satmari, predsednik Opštine, Bačka Topola: „Realizacija ovog projekta će centru Bačke Topole dati jedan novi izgled, a u samom centru će u budućnosti stajati jedan moderan i reprezentativni objekat. U jednom delu zgrade funkcionisaće dom učenika, a u drugom opštinska uprava, pa će tako svi građani moći svoje administrativne poslove da obave na jednom mestu.“

U medjuvremenu, Opština Bačka Topola je raspisala javnu nabavku za gasifikaciju zgrade nekadašnjeg hotela “Panonija” vrednu 1,2 miliona dinara pa će se hotel “ugrejati” i pre leta, po svemu sudeći.

MNS / PODSTICAJ ZA EKONOMISTE, DOKTORE MEDICINE I STOMATOLOGE

Madjarski nacionalni savet smatra osnovnim zadatkom da u 2025 podrži i pokrene programe razvoja obrazovanja koji pomažu mladin vojvodjanskim Madjarima da napreduju u rodnoj zemlji, objašnjava predsednik MNS Arpad Fremond a predsednik SVM-a, Balint Pastor ističe da pored visokoškolske stipendije, imamaju i stipendije za asistenciju, kao i posebne za podsticanje izučavanja deficitarnih struka – za studente prava već 4️⃣ godine, a od ove godine i za studente ekonomije, medicine i stomatologije. Dodaje da na master i doktorskim studijama omladina može da računa i na stipendiju izuzetnosti „Varadi“ koja predstavlja jedan od najlepših primera saradnje zajednice.”Značajnoj donaciji akademika prof. dr Tibora Varadija pridružili su se fizička lica, a nekoliko godina kasnije i Vlada Mađarske” napominje predsednik SVM, Balint Pastor.

“Pored visokoškolske stipendije, imamo i stipendije za asistenciju, kao i posebne za podsticanje izučavanja deficitarnih struka – za studente prava već 4 godine, a od ove godine i za studente ekonomije, medicine i stomatologije.Na master i doktorskim studijama naša omladina može da računa i na stipendiju izuzetnosti „Varadi“ koja predstavlja jedan od najlepših primera saradnje zajednice. Značajnoj donaciji akademika prof. dr Tibora Varadija pridružili su se fizička lica, a nekoliko godina kasnije i Vlada Mađarske. Raširenih ruku dočekujemo one koji su znanje stekli na nekoj od stranih visokoškolskih ustanova i ovo nije samo slogan, njima pomažemo refundiranjem troškova nostrifikacije diplome”- napisao je n svoj sajtu predsednik SVM Balint Pastor.

Predsednik MNS Arpad Fremond kaže “Pokrenut je i još jedan važan razvojni projekat, koji je usklađen sa ciljevima strategije razvoja opšteg i visokog obrazovanja usvojene prošle godine. Radimo na osnivanju centra za udžbenike i nastavne planove i programe vojvođanskih Mađara, koji bi obezbeđivao udžbenike, radne sveske, nastavna pomagala, dopunsku građu i nastavna sredstva, kao i druga sredstva za nastavnike i učenike na mađarskom jeziku za obrazovanje na mađarskom jeziku u Vojvodini. Nacionalni savet stoga želi da u budućnosti izdaje sopstvene udžbenike, što bi predstavljalo kvalitativni skok u oblasti izdavanja udžbenika.”

TSC ,JEDINI SRPSKI KLUB KOJI JE “PREZIMIO” U EVROPI

Portugalac Antonio Nobre biće glavni sudija na prvoj utakmici plej-ofa za plasman u osminu finala Lige konferencije između TSC-a i Jagelonije, saopštila je danas Evropska fudbalska unija (UEFA).Utakmica između TSC-a i Jagelonije biće odigrana u četvrtak, 13. februara od 18.45 časova u Bačkoj Topoli. Revanš duel na programu je 20. februara od 21 čas u Bjalistoku.

Jagelonija je blagi favorit na papiru, ali naš tim je pokazao da može da igra i sa snažnim ekipama i, uz nekoliko pojačanja koja su u klub stigla tokom zime, spremno dočekuje duel sa Poljacima.

TSC je jedini srpski klub koji je “prezimio” u Evropi, odnosno plasirao se u nokaut fazu.Rival im je aktuelni šampion Poljske, ekipa Jagjelonije, trenutno drugoplasiranog tima lokalnog šampionata.

Jagelonija je osnovana 1920. godine od strane lokalnih vojnika, ali je uglavnom tokom istorije boravila u nižim ligama, nekoliko puta menjavši i ime.

VUKOVI NA 6. SAJMU ZAVIČAJA

Više od 200 učesnika iz sedam zemalja tokom proteklog vikenda pokazali su svu raskoš sprskog naroda, ma gde živeo, na 6. Sajmu zavičaja koji je održan na Novosadskom sajmu. mEDJU NJIMA I ČLANOVI, SKC “VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ” iz Bačke Topole. Prvog dana, u subotu, posetioci su bili oduševljeni smotrom narodnih nošnji. Mnogi koji se bave istraživanjima u ovoj oblasti bili su pomalo iznenađeni detaljima na nošnjama koje su prikazali stasiti momci i devojke, jer su i za njih bili nepoznanica.Sajam zavičaja nije samo susret tradicije i savremenog doba, već i poziv da se neguje identitet srpskog naroda, poručili su  učesnici 6. Sajma zavičaja.

 Srpska narodna nošnja predstavlja simbol etničkog identiteta i kulturnog nasleđa i kao takva uvek zavređuje pažnju, jer noseći je ili posmatrajući je ne samo da uživamo u njenoj lepoti, već i ostvarujemo čvrstu vezu sa našim precima – kazala je Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu.

 Ova manifestacija, koja promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona, pružila je priliku da se neguje srpski identitet na svim prostorima gde Srbi žive. Ovu manifestaciju već šest  godina organizuje Fond za izbegla i raseljena lica i za saradnju sa srbima u regionu.

Na ovogodišnjem Sajmu zavičaja predstavljeni su i učesnici sa teritorije opštine, Bačka Topola – SKC “Vuk Stefanović Karadžić”, Bačka Palanka, među kojima su bili KUD „Jovan Dučić” iz Gajdobre, „Sač fest” iz Nove Gajdobre, Ukusi zavičaja — centar za razvoj Bačka Palanka,  „Društvo članova Matice srpske” iz Bačke Palanke, Udruženja žena iz  Tovariševa, Obrovca i Bačke Palanke , Udruženje „Srcem za Kosmet”, Udruženje građana „Revena” i Kulturni centar Bačka Palanka

Sajam zavičaja nije samo susret tradicije i savremenog doba, već i poziv da se neguje identitet srpskog naroda, poručili su  učesnici 6. Sajma zavičaja.

NOVI PRIORITETI I PRAVCI RAZVOJA

Nije prošlo ni mesec dana otkako sam najavio da smo pristupili izradi II Strategije regionalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini za period između 2026-2033! Na današnji sastanak pozvao sam urednike strategije: prof. dr Imrea Nađa, prof. dr Otiliju Sedlak, mr Akoša Ujhejija, kao i prethodnog i sadašnjeg rukovodioca Fondacije „Prosperitati“, Balinta Juhasa i Zitu Nađ sa kojima smo usaglasili nacrt strukture Strategije, metodologiju izrade i listu eksperata.- napisao je na svom fb profilu predsednik SVM-a , Balint Pastor.

“Ali, posao nije gotov! Kontinuirano radimo na daljem razvoju Strategije! Moramo definisati nove prioritete i pravce razvoja kako bismo bili još uspešniji u narednim decenijama.” objasnio je predsednik skupštine Vojvodine i jedan od kreatora Balint Juhas

Već krajem ovog meseca ćemo nastaviti konsultacije sa desetinama praktičnih i teorijskih stručnjaka i kreće najpraktičnija faza: kreiranje strategije u skladu sa izazovima, shodno potrebama i očekivanjima zajednice. Da ostanak u domovini i povratak podjednako budu realne alternative!- ističe Pastor

“Kada smo 2012. godine, pod vođstvom predsednika Ištvana Paštora, započeli izradu Strategije teritorijalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini, nismo samo napravili plan, već smo gradili dugoročnu budućnost za našu zajednicu.Ali, posao nije gotov! Kontinuirano radimo na daljem razvoju Strategije! Moramo definisati nove prioritete i pravce razvoja kako bismo bili još uspešniji u narednim decenijama. Velika mi je čast što kao bivši upravnik Fondacije Prosperitati mogu da učestvujem u ovom istorijskom procesu. Sa posvećenim timom radimo na tome da definišemo ciljeve koji ne samo da jačaju uslove za ostanak naših sugrađana, već čine mogućnost povratka privlačnom opcijom. Dajemo sve od sebe da izgradimo jaku i održivu zajednicu!”- navodi Juhas

“STRADALE” SVINJE U BAČKOJ TOPOLI

Običаj klanja se i danas praktikuje,U BAČKOJ TOPOLI ZAHVALJUJUĆI UDRUŽENJU GAZDAKER, ali je sve manje kuća koje to rade na starinski način. Do pred kraj prošlog veka gotovo da i nije bilo kuće na selu koja nije hranila svinje, i nekako baš u ovo zimsko vreme priređivali svinjokolj. Zato su tu odvajkada bili svinjokolji, siguran način obezbeđivanja hrane i druženja, a danas pomalo i „zabava“, sećanje na ono kako je bilo nekada.Nekad se pri klanju „hvatala“ krv, pržila sa crnim lukom i služi za doručak, uz džigericu tek zaklane svinje, pečenu u maramici, ali danas to malo ko radi. Na trpezi je bila i prošlogodišnja šunka, jer staro je pravilo, koje se nije menjalo, da stara šunka dočeka novu. Uz sir i turšiju to je pravi vojvođanski fruštuk.

Disnotor, svinjokolj, zabijačka ili gozba prilikom klanja svinja u zimskim mesecima, uglavnom od kraja novembra, do kraja januara,februara, je vreme kada vojvođansko selo živi jednom posebnim životom.TAKO JE U BAČKOJ TOPOLI ZAHVALJUĆI UDRUŽENJU GAZDAKER. Upinje se i otima od učmalosti i mrtvila kratkih dana i dugih noći, koje domaćini uglavnom provode na okupu, u svojim kućama. Zimi, na selu svaka kuća živi za sebe, obaška. Zato su tu odvajkada bili svinjokolji, siguran način obezbeđivanja hrane i druženja, a danas pomalo i „zabava“, sećanje na ono kako je bilo nekada.

Do pred kraj prošlog veka gotovo da i nije bilo kuće na selu koja nije hranila svinje, i nekako baš u ovo zimsko vreme priređivali svinjokolj. Bilo je i onih koji su kupovali svinje pa od njih pravili kobasice i kulene i začinjavali ih po svom ukusu, topili čvarke, pripremali svoju mast, slaninu, šunku, džigernjaču i švarglu, hurku i druge đakonije na svoj način, po svom ukusu. Za razliku od nekada, danas se meso, šnicle i krmenadle skladište u zamrzivačima. Dok njih nije bilo meso se sušilo, zalivalo svinjskom mašću i tako odležavalo nekoliko meseci, ili čuvalo usoljavanjem. Vojvođanski disnotor je imao svoj tok, u svakom trenutku se znalo ko šta radi, da sve bude na svome mestu, da što ne zafali, ne promakne. Svako domaćinstvo stavljalo je sebi u obavezu da nekoliko dana ranije podseti svoje komšije i prijatelje, da će se tog i tog dana u njihovoj kući obaviti svinjokolj i da su pozvani da dođu i pomognu. Osim komšija i prijatelja, ugavnom je bio angažovan jedan do dva majstora – mesara, u zavisnosti od broja svinja. MAJSTOR BELA BROJ 1. Oni su bili šefovi celog događaja, a njihova reč presudna. Svi ostali bili su njihovi pomoćnici. Sa čitavim postupkom počinjalo se u cik zore.

 Čin obaranja životinje uvek je bio deo muškog posla. Prljenje, odnosno spaljivanje čekinje, se nekada radilo zapaljenom slamom, a danas na razne druge načine, npr. plamenom iz butan-boce, pa kožurica požuti kao dukat, odmah može da se jede.

Nekad se pri klanju „hvatala“ krv, pržila sa crnim lukom i služi za doručak, uz džigericu tek zaklane svinje, pečenu u maramici, ali danas to malo ko radi. Na trpezi je bila i prošlogodišnja šunka, jer staro je pravilo, koje se nije menjalo, da stara šunka dočeka novu. Uz sir i turšiju to je pravi vojvođanski fruštuk.