BAČKA TOPOLA/ POČAST I PIJETET ŽRTVAMA

Predstavnici Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) obeležili su godišnjicu Mađarske revolucije iz 1956. godine u Bačkoj Topoli. Predsednik opštine Bačka Topola Adrijan Satmari, je ocenio da se sećanje ne odnosi samo na revoluciju, već da je to sećane na ljudske naporu za osvajanje slobode. Prisustvoli su predsednik skupštine vojvodine Juhas Balint, predsednik MNS, Arpad Fremond i brojni zvaničnici.

Satmari je rekao da je poruka revolucije da bezizlaznost situacije ne sprečava ljude da urade nemoguće i da tiranija dugoročno gledano ne može da opstane. Godišnjica Mađarske revolucije iz 1956. godine u Bačkoj Topoli se obeležava već nekoliko godine zaredom u organizaciji SVM. Spomen obeležje je podignuto na Zapadnom groblju, u znak sećanja žna žrtve.. Revolucija 1956. godine bila je spontani revolt protiv komunističke vlade u Mađarskoj i sovjetske vladavine. Trajala je od 23. oktobra do 10. novembra. Tada je više od 200.000 građana izbeglo iz Mađarske, a procenjuje se da je ubijeno ili zatvoreno na desetine hiljada ljudi.

Dr Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara je pre nekoliko dana na centralnoj manifestaciji na Paliću, tim povodom rekao rekao

 „I ovaj spomenik pokazuje da su i Mađari izvan granica Mađarske učestvovali u događajima revolucije i borbe za slobodu 1956. godine. Mnogi od njih su, inače, tamo direktno učestvovali u borbama, ali većina njih je i ovde na Paliću, ali i u mnogim drugim naseljima, primala izbeglice iz Mađarske i pružala im pomoć. Ovdašnji Mađari su sa apsolutnim simpatijama dočekali borbu za slobodu Budimpešte i Mađara u matici 1956. godine.”

”Mi kada se sećamo ovog dana dešavanja u Budimpešti, istovremeno odajemo počast i pijetet onima koji su bez obzira na to da li su bili Mađari, Srbi, Hrvati, Bunjevci, Romi ili kakvoj su nacionalnosti pripadali – pomagali te ljude, delili sa njima hranu, dali im odeću, omogućavali im da se ugreju, da se smeste, da jednostavno mogu da se saberu, da onda traže putanju za stvaranje novog života. To je jedan zajednički momenat u nedavnoj istoriji ovih prostora i ovih naroda koji predstavlja jednu čvrstu podlogu za gradnju takvih odnosa kojima se danas dičimo”- ocenio je predsednik MNS, Arpad Fremond