Evropski standard na privatnom imanju

Nada i Laslo Benčik iz Bačke Topole počeli od male farme za uzgoj ćurki koju su upornim i vrednim radom uspeli da pretvore u uzorni pogon u kome se „šepuri“ oko 5000 ćurki koje proizvedu preko 10.000 koka jednodnevnih pilića „teške linije“. Varoš Bačku Topolu krase vredne žene, a za Nadu Benčik mnogi kažu da ima najuspešniju karijeru u privatnom biznisu. Nada Benčik gotovo deceniju i po ima najuspešniju farmu za uzgoj priplodnih ćurki u Srbiji. Nada Bečik je u biznis ušla posle osnivanja preduzeća „Andrea“ koje je trebalo da se bavi tovom ćuraka. Ali, već na početku imala je teškoće da nađe dovoljno ćurića za uzgoj, pa je odlučila da proizvodi takozvana roditeljska jata, odnosno ćurke koje će nositi jaja za potrebe velikih i malih farmi. Što je zamislila, to je ostvarila i danas je glavni proizvođač ove vrste u Srbiji. – Svi su bežali od tog osetljivog posla koji podrazumeva veštačku oplodnju jaja. Po zanimanju sam veterinarski tehničar i uspela sam da dobijem prvoklasan proizvod. Sada moja firma snabdeva najveće domaće farme ćuraka „Srbokoku“ iz Jagodine, „Inobel“ iz Beograda, stalaćki „Sparić farm“ – kaže Nada Bečik. Preduzeće „Andrea“ danas ćurećim priplodom snabdeva više od sto poljoprivrednih apoteka, koje su snabdevači malih farmi i domaćinstava. Od 2005. godine „Andrea“ zastupa i škotsku kompaniju „Aviagen“, koja je vodeća svetska kompanija u živinarstvu. – Moja firma zapošljava 25 radnika, plate se isplaćuju tačno u dan. Na nedavno kupljenoj farmi „Fenbah“ trenutno stasava 4.000 rasplodnih ćurki „big but 6“, a u Novom Orahovu 7.000 komada vrste „ros 308“ – kaže Nada Benčik. Inače Nada je jedini stručnjak u Srbiji koja vrši takozvanu „mužu ćurana“ i nakon toga veštački osemenjava ćurke.Kaže da je to veoma osetljiv posao koji je poznat samo malom broju ljudi. Za ovakav posao potrebno je mnogo odricanja, pa posao ravnopravno sa njom deli suprug Laslo.

Na celom Balkanu, veštačko osemenjavanje ćuraka se radi samo u Bačkoj Topoli. Mada može da deluje jednostavno, ceo postupak je veoma delikatan. Seme se od ćurana uzima masažom trtice i kloake. Potrebno je pogoditi pravi ritam pokreta i pravu tačku koju bi stimulisala kobilica ćurke da bi ćuran dao mililitar-dva semena koje se usisava u razređivač.

Mali broj ljudi je obučen za ovo, a još manji broj žena. Nada Benčik, direktor jedine srpske farme priplodnih ćuraka je jedna od dve žene u svetu koja je savladala tehniku.

Stranci ne veruju, Nada Benčik je sigurna u sebe i svoj rad, ali je brine stihija na tržištu, opšta nelikvidnost i što ne zna da li će ono što proda uspeti i da naplati. – Predstavnicima inostranih firmi, kojima te probleme navedemo, ne mogu da shvate da je to uopšte moguće – kaže vlasnica farme „Andrea“.

Đaci ponovo u klupama

Sve osnovne i srednje škole bačkotopolske opštine spremno su dočekale početak nove školske godine. U nekim školama poput o.š. „Čaki Lajoš“ prostorije i drvenarija su osvežene molerajom i farbom u okviru radne akcije u kojoj su glavni izvodjači radova bili nastavnici i pomoćno osoblje. Pored učenika željnih znanja i prosvetni radnici imaju očekivanja u poboljšanju materijalnog položaja u prosveti i uvođenje platnih razreda, koji bi trebali da stupe na snagu od prvog januara. Pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice doneo je pravilnik o školskom kalendaru za osnovne škole sa sedištem na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine za školsku 2015/2016. godinu. Nastava i drugi oblici obrazovno-vaspitnog rada u osnovnoj školi ostvaruju se u toku dva polugodišta. Prvo polugodište počinje u utorak, 1. septembra 2015. godine, a završava se u sredu, 23. decembra 2015. godine. U prvom polugodištu ima 81 nastavni dana. Drugo polugodište počinje u petak, 15. januara 2016. godine i završava se: u sredu, 15. juna 2016. godine, za učenike od prvog do sedmog razreda i ima 99 nastavnih dana; u sredu, 1. juna 2016. godine, za učenike osmog razreda i ima 89 nastavnih dana. U toku školske godine učenici imaju zimski, prolećni i letnji raspust. Zimski raspust počinje u četvrtak, 24. decembra 2015. godine, a završava se u četvrtak, 14. januara 2016. godine. Prolećni raspust počinje u četvrtak, 24. marta 2016. godine, a završava se u utorak, 29. marta 2016. godine. Letnji raspust za učenike od prvog do sedmog razreda počinje u četvrtak, 16. juna, a završava se u sredu 31. avgusta 2016. godine. Letnji raspust za učenike osmog razreda počinje po završetku završnog ispita, a završava se u sredu 31. avgusta 2016. godine.

Obeležena slava Svetog Ilije

Pravoslavna crkva koja nosi ime Svetoga Ilije obeležila je i ove godine slavu, 2. avgusta. Bila je to prilika za okupljanje velikog broja vernika iz opštine Bačka Topola. Bila je to prilika na podsećanje na najneobičnijeg čoveka koji je živeo na ovoj zemlji Božijoj, najneobičnijeg čoveka u rodu ljudskom. Toliko neobičnog, i toliko izuzetnog, da ga je Gospod sa telom uzneo na Nebo. Gospod Hristos je prošao kroz smrt u ovome svetu. A, gle! Prorok Ilija nije prošao kroz kapiju smrti kroz koju prolazimo svi na svetu. I uzneo ga Gospod na Nebo! Otkuda to? Radi čega to? Otuda, što je on bio neiskazano veliki Ispovednik Boga Istinitog. Čovek ognjene vere, sav je bio oganj! Njegova vera samo je oganj i požar. Njegov otac Savah, video je Anđele Božije, kada se rodio Prorok Ilija, gde ga hrane ognjem i povijaju ognjem mesto pelenama. I ceo život njegov bio je oganj i požar. Takav oganj vere spaljuje prvo u njemu sve strasti. Veli se u divnim pesmama crkvenim danas: da je on bio “car nad strastima”. Nijedna strast nije mogla da ga zahvati, da se nad njim začari. Sve je on kao ognjem sažego i spalio. On je i svaki greh spaljivao ognjem vere svoje. Sav bezgrešan, on sav posvećen Bogu, on nije dao da se nijedan greh zalegne u njegovoj duši i da ostane u njoj. On je spalio i smrt! Nije bilo smrti između njega i Boga. Još nešto, najvažnije. On je spalio đavola i lažne bogove ovoga sveta, i ispovedao i propovedao Jedinog Istinitog Boga. Gle, Njegova molitva spaljuje vodu! Voda gori od njegove reči – kakva sila, kakva moć! Kada je izašao na Karmilsku goru da pokaže Istinitog Boga Izrailjskom narodu, a tada je u Izrailjskom narodu bilo mnogo neznabožaca, mnogo njih koji su poklekli pred lažnim bogovima i služili im zajedno sa carem Ahavom i sa zlom suprugom Jezaveljom, videći da je skoro ostao sam, da je sve napustilo Istinitog Boga, Prorok Ilija i Prorok Jelisej sazivaju Izrailjski narod, i sveštenike lažnih bogova, da svi oni prinesu žrtvu Neka oni prvi prinesu žrtvu svojim bogovima, pa ću i ja prineti žrtvu Bogu mome, i onda ćemo videti ko je Istiniti Bog, reče Ilija narodu. Ako Bog moj s neba baci oganj na žrtvu i spali je – On je Istiniti Bog.

.U Bačkoj Topoli 16.Oktobra 1932 godine položen je kamen temeljac za Pravoslavne bogomolje. Ta zgrada u stvari danas je Parohijski dom, kasnije 1938.- me godine Beogradski arhitekt Kovačevski Projektovao je današnju crkvu koju su izgradili do 1940 te godine i predali bogosluženju. Između broda i svetilišta stoji drveni nerazbaren ikonostaz . Ikone slikao Stevan Stevanović 1938. i 1939. te godine po uzoru Uroša Predića.

pravoslavni hram 01

Obeležen Dan Pohođenja Device Marije

Obeležen je Dan Pohođenja Device Marije, čije ime nosi Rimokatolička katedrala u Bačkoj Topoli. Tako je nastavljena tradicija, da početkom jula, vernici u velikom broju odaju počst Majci Hristovoj. Uobičajeno je da na ovaj dan, kao i prilikom svih većih crkvenih praznika, u goste dolaze, pravoslavni sveštenik, i crkveni odbor. Neizbežni su i brojni prodavci verskih suvenira .

Zavičajna kuća ugostila male stvaraoce

Zavičajna kuća u Bačkoj Topoli, bila je ovoga leta, domaćin, kampa učenika osnovnih škola u kome su stcali znanja u vestinama i rukotvorinama. Petodnevno druženje mališana obelešila su simuliranja kulture Južnoameričkih Indijanaca i Afrikanaca. Tematski su razredjene bajke i piratski naćin života. Pedesetak učenika radilo je pod rukovodstvom Margite Budai Šinkovič i Judite Kalman.Poslenjeg dana druženja održana je izložba radova kojoj je prissustvovalo više od sto roditelja i poznanika dece koja su boravila u kampu.

Prepelice stradaju od krivolovaca

Otkriveno je ukupno šest vabilica za prepelice koje su nepoznate osobe postavile na dve lokacije, a slučajevi nedozvoljenog lova prijavljeni su policiji i lovnoj inspekciji. Nedozvoljena sredstva su pronađena u ataru Stare Moravice i Pačira 15 i 16. avgusta. Od početka lovne sezone meštani sa severa Bačke pronašli su slučajeve krivolova prepelica i kod sela Đurđin i Krivaja. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je lovačka udruženja, lovne inspektore, lovce, zemljoradnike i sve ostale koji se kreću u prirodi da prijave sve slučajeve krivolova, jer prećutkivanje i odobravanje tog krivičnog dela šteti svima. “Imamo saznanja da se intenzivan krivolov prepelica na seobi u lovištima oko Bačke Topole sprovodi duže od jedne decenije. Policiji, lovnoj i inspekciji zaštite životne sredine proteklih godina prijavljeno je mnoštvo slučajeva, a građanima koji su te slučajeve prijavili, krivolovci su pretili i čak naoružani upadali u kuće”, saopštio je Tim za borbu protiv krivolova Društva za zaštitu i proučavanje ptica.

Skraćen Kamp Tolerancije

Kamp tolerancije u Bačkoj Topoli, prvi put nakon nekoliko godina, nije imao program u centru grada. Kamp je namenjen mladima iz podunavskih gradova Evrope, a građani Bačke Topole su ostali uskraćeni za do sada uobičajen muzički program tokom nedelju dana trajanja kampa. Prvi put od kada se Kamp tolerancije održava, njegovu realizaciju finansijski nije podržala Pokrajinska vlada, što je javnost itekako osetila. Potvrdilo se tako, govorkanje, da Šandor Egereši, više ne uživa puno poverenje svojih partijskih istomišljenika, koji su do sada novčano podupirali ovu manifestaciju. Kamp je trajao četiri, umesto sedam dana, a 30 mladih iz Srbije i još toliko iz Slovenije, Nemačke, Bugarske, Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine bavili su se temama – “Socijalna inkluzija marginalizovanih grupa – povratnika u društvo”, pod motom “Dajmo šansu”. Mladi su diskutovali o deinstitucionalizaciji socijalnih ustanova, bolestima zavisnosti, resocijalizaciji lečenih zavisnika i drugim temama, sa stručnjacima iz Hrvatske i Mađarske. “Mislim da se pitanje tolerancije ne može meriti novcem. Pitanje tolerancije je dug koji svi mi treba da negujemo, razvijamo, da jačamo poverenje, da čuvamo jedni druge u ovoj multietničkoj sredini, a istovremeno da se bavimo osetljivim, interesantnim i aktuelnim temama”, rekao je predsednik Fondacije “Plavi Dunav” Šandor Egereši za RTV. Učesnici kampa posetili su staromoravički “Othon”, banju u Pačiru i takmičili su se u raznim sportovima. Umesto uz popularne rok bendove i plesače raznih plesova poput tanga, salse, hip hopa, denshola i folklora – mladi su se uveče zabavljali uz di džejeve. Generalni pokrovitelj kampa je Vlada Srbije – Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a finansijsku podršku dali su i grad Ulm, opština Bačka Topola i Mesna zajednica Bačka Topola, kao i više privrednih sponzora.

egeresi

Protokol o saradnji koji su potpisali Šandor Egereši i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksanadar Vulin, zapravo prvi put uključuje pomenuto ministarstvo i Vladu Srbije u organizaciju Kampa tolerancije. U isto vreme Vulin će biti i počasni predsednik Organizacionog odbora. Veliko mi je zadovoljstvo što država može da pomogne i što ste nam učini čast pozivom da budemo deo ove važne, značajne i velike manifestacije. Za nju sada mngoi u Srbiji još nisu čuli, ali sigurna sam da će se to od ove godine promeniti. Siguran sam de ćemo svi zajedno učiniti sve da pokažemo zašto smo ponosni na našu decu, zašto smo ponosni na naše goste i zašto smo ponosni na sve ono što se u kampu već devetu godinu radi“, rekao je Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Seljačka olimpijada Vojvodine

Bačka Topola, druge avgustovske nedelje, bila je domaćin 16. Olimpijade seljaka Vojvodine. Bila je to prilika da se po prvi put proba osveštani hleb od pšenice roda 2015 godine. U organizaciji udruženja poljoprivrednih proizvodjača odvijala su se i takmičenja u spravljanju paprikaša. Pažnju velikog broja gledalaca privukla su i nadmetanja u bacanju u dalj gumenih čizama, bala slama a traktoristi su se nadmetali umešnosti vožnje traktorom. Sve je okončano velikim narodnim veseljem.

olimpijada 2