Evropski standard na privatnom imanju

Nada i Laslo Benčik iz Bačke Topole počeli od male farme za uzgoj ćurki koju su upornim i vrednim radom uspeli da pretvore u uzorni pogon u kome se „šepuri“ oko 5000 ćurki koje proizvedu preko 10.000 koka jednodnevnih pilića „teške linije“. Varoš Bačku Topolu krase vredne žene, a za Nadu Benčik mnogi kažu da ima najuspešniju karijeru u privatnom biznisu. Nada Benčik gotovo deceniju i po ima najuspešniju farmu za uzgoj priplodnih ćurki u Srbiji. Nada Bečik je u biznis ušla posle osnivanja preduzeća „Andrea“ koje je trebalo da se bavi tovom ćuraka. Ali, već na početku imala je teškoće da nađe dovoljno ćurića za uzgoj, pa je odlučila da proizvodi takozvana roditeljska jata, odnosno ćurke koje će nositi jaja za potrebe velikih i malih farmi. Što je zamislila, to je ostvarila i danas je glavni proizvođač ove vrste u Srbiji. – Svi su bežali od tog osetljivog posla koji podrazumeva veštačku oplodnju jaja. Po zanimanju sam veterinarski tehničar i uspela sam da dobijem prvoklasan proizvod. Sada moja firma snabdeva najveće domaće farme ćuraka „Srbokoku“ iz Jagodine, „Inobel“ iz Beograda, stalaćki „Sparić farm“ – kaže Nada Bečik. Preduzeće „Andrea“ danas ćurećim priplodom snabdeva više od sto poljoprivrednih apoteka, koje su snabdevači malih farmi i domaćinstava. Od 2005. godine „Andrea“ zastupa i škotsku kompaniju „Aviagen“, koja je vodeća svetska kompanija u živinarstvu. – Moja firma zapošljava 25 radnika, plate se isplaćuju tačno u dan. Na nedavno kupljenoj farmi „Fenbah“ trenutno stasava 4.000 rasplodnih ćurki „big but 6“, a u Novom Orahovu 7.000 komada vrste „ros 308“ – kaže Nada Benčik. Inače Nada je jedini stručnjak u Srbiji koja vrši takozvanu „mužu ćurana“ i nakon toga veštački osemenjava ćurke.Kaže da je to veoma osetljiv posao koji je poznat samo malom broju ljudi. Za ovakav posao potrebno je mnogo odricanja, pa posao ravnopravno sa njom deli suprug Laslo.

Na celom Balkanu, veštačko osemenjavanje ćuraka se radi samo u Bačkoj Topoli. Mada može da deluje jednostavno, ceo postupak je veoma delikatan. Seme se od ćurana uzima masažom trtice i kloake. Potrebno je pogoditi pravi ritam pokreta i pravu tačku koju bi stimulisala kobilica ćurke da bi ćuran dao mililitar-dva semena koje se usisava u razređivač.

Mali broj ljudi je obučen za ovo, a još manji broj žena. Nada Benčik, direktor jedine srpske farme priplodnih ćuraka je jedna od dve žene u svetu koja je savladala tehniku.

Stranci ne veruju, Nada Benčik je sigurna u sebe i svoj rad, ali je brine stihija na tržištu, opšta nelikvidnost i što ne zna da li će ono što proda uspeti i da naplati. – Predstavnicima inostranih firmi, kojima te probleme navedemo, ne mogu da shvate da je to uopšte moguće – kaže vlasnica farme „Andrea“.

Skraćen Kamp Tolerancije

Kamp tolerancije u Bačkoj Topoli, prvi put nakon nekoliko godina, nije imao program u centru grada. Kamp je namenjen mladima iz podunavskih gradova Evrope, a građani Bačke Topole su ostali uskraćeni za do sada uobičajen muzički program tokom nedelju dana trajanja kampa. Prvi put od kada se Kamp tolerancije održava, njegovu realizaciju finansijski nije podržala Pokrajinska vlada, što je javnost itekako osetila. Potvrdilo se tako, govorkanje, da Šandor Egereši, više ne uživa puno poverenje svojih partijskih istomišljenika, koji su do sada novčano podupirali ovu manifestaciju. Kamp je trajao četiri, umesto sedam dana, a 30 mladih iz Srbije i još toliko iz Slovenije, Nemačke, Bugarske, Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine bavili su se temama – “Socijalna inkluzija marginalizovanih grupa – povratnika u društvo”, pod motom “Dajmo šansu”. Mladi su diskutovali o deinstitucionalizaciji socijalnih ustanova, bolestima zavisnosti, resocijalizaciji lečenih zavisnika i drugim temama, sa stručnjacima iz Hrvatske i Mađarske. “Mislim da se pitanje tolerancije ne može meriti novcem. Pitanje tolerancije je dug koji svi mi treba da negujemo, razvijamo, da jačamo poverenje, da čuvamo jedni druge u ovoj multietničkoj sredini, a istovremeno da se bavimo osetljivim, interesantnim i aktuelnim temama”, rekao je predsednik Fondacije “Plavi Dunav” Šandor Egereši za RTV. Učesnici kampa posetili su staromoravički “Othon”, banju u Pačiru i takmičili su se u raznim sportovima. Umesto uz popularne rok bendove i plesače raznih plesova poput tanga, salse, hip hopa, denshola i folklora – mladi su se uveče zabavljali uz di džejeve. Generalni pokrovitelj kampa je Vlada Srbije – Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a finansijsku podršku dali su i grad Ulm, opština Bačka Topola i Mesna zajednica Bačka Topola, kao i više privrednih sponzora.

egeresi

Protokol o saradnji koji su potpisali Šandor Egereši i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksanadar Vulin, zapravo prvi put uključuje pomenuto ministarstvo i Vladu Srbije u organizaciju Kampa tolerancije. U isto vreme Vulin će biti i počasni predsednik Organizacionog odbora. Veliko mi je zadovoljstvo što država može da pomogne i što ste nam učini čast pozivom da budemo deo ove važne, značajne i velike manifestacije. Za nju sada mngoi u Srbiji još nisu čuli, ali sigurna sam da će se to od ove godine promeniti. Siguran sam de ćemo svi zajedno učiniti sve da pokažemo zašto smo ponosni na našu decu, zašto smo ponosni na naše goste i zašto smo ponosni na sve ono što se u kampu već devetu godinu radi“, rekao je Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Seljačka olimpijada Vojvodine

Bačka Topola, druge avgustovske nedelje, bila je domaćin 16. Olimpijade seljaka Vojvodine. Bila je to prilika da se po prvi put proba osveštani hleb od pšenice roda 2015 godine. U organizaciji udruženja poljoprivrednih proizvodjača odvijala su se i takmičenja u spravljanju paprikaša. Pažnju velikog broja gledalaca privukla su i nadmetanja u bacanju u dalj gumenih čizama, bala slama a traktoristi su se nadmetali umešnosti vožnje traktorom. Sve je okončano velikim narodnim veseljem.

olimpijada 2

Kukuruz obećava dobar rod

Trenutno stanje kukuruza na  poljima obećava više nego dobar rod u odnosu
na prošlu godinu,smatraju poljoprivredni strucnjaci.

Nakon što je i u avgustu nastavljeno promenljivo i nestabilno vreme sa
čestim padavinama, uz adekvatnu temperaturu, kukuruz na  poljima se dobro
razvija.
kukuruz
Na osnovu dosadašnjeg razvoja,ocekuje se više nego dobar rod, pa
poljoprivrednicima savetuje da na vreme pripreme skladišne kapacitete jer
će kukuruza ove godine biti mnogo više nego prethodne godine.

Cena prošlogodišnjeg roda kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu se drži
na nivou od 15,5 dinara po kilogramu bez PDV-a, a na berzi ne očekuju da će
cena novog roda biti drastično niža.

Tome u prilog govori cena kukuruza ovogodišnjeg roda “na zeleno”, dakle
roda koji je još uvek na njivama, sa isporukom nakon berbe, koja iznosi oko
13 dinara po kilogramu bez PDV-a.