Reč je o Kupu Princa Pavla – Zobnatica 2015, koji će biti održan na hipodromu Zobnatica 13. septembra 2015. Kup Princa Pavla – Zobnatica 2015 obeležava povratak konjičkog sporta u Zobnatici nakon gotovo jedne decenije. Ovogodišnji program, koji se sastoji od osam trka, organizuje se u saradnji sa Beogradskim džokej klubom, spajajući na taj način istoriju, tradiciju i iskustvo. Dan konjičke trke, koji će otvoriti NJ.K.V. Princeza Jelisaveta Karađorđević, član srpske kraljevske porodice, uključivaće galopske i kasačke trke na kojima učestvuju vrhunski konji i poznati džokeji iz regiona Istočne Evrope. Prema ugovoru o sponzorstvu, obe avio-kompanije su dobile pravo da dve najznačajnije galopske trke nose naziv ’Etihad Milja’ i ‘Er Srbija-Jadran II’. Zobnatica se nalazi 150 kilometara od Beograda, odakle Etihad ervejz i Er Srbija zajedno nude dva svakodnevna leta za Abu Dabi. Sedište je poznate konjičke ergele, koja ima dugu i uglednu tradiciju organizovanja konjičkih događaja tokom više od 30 godina u doba bivše Jugoslavije. U tom periodu konjičke trke su uživale veliku popularnost i bile međunarodno priznate, privlačeći pažnju hiljada entuzijasta širom sveta. – Drago nam je što možemo da objavimo naše prvo sportsko sponzorstvo u regionu, koje naglašava našu duboku posvećenost srpskom tržištu i odražava sjajne veze između UAE i Srbije – rekao je Peter Baumgartner, komercijalni direktor Etihad ervejza. Konferenciji za novinare u Zobnatici kao specijalna gošća prisustvovala je princeza Jelisaveta Karađorđević, čiji je otac knez Pavle bio predsednik Beogradskog džokej kluba, čiji su čelnici, predsednik Slobodan Tešić i generalni sekretar Voja Ivanović, snažno podržali celu akciju. Inače, u zobnatičkoj umetničkoj galeriji je otvorena izložba sa crtežima i radovima princeze Karađorđević, a u blizini je i jedinstveni muzej konjarstva u Srbiji. Kup princa Pavla na poseban način, i to posle jedne decenije, označava povratak konjičkog sporta u Zobnaticu, našu najuspešniju ergelu sa rekordnih 16 pobeda u najznačajnijoj trci na Beogradskom hipodromu – “derbiju”. Organizatori najavljuju i sadržajan prateći program, a dolazak u Zobnaticu je već potvrdilo osam stranih ambasadora. Cene ulaznica su simboličnih 100 dinara, a mesta na tribinama ima za oko 3.000 gledalaca.
Category: Vesti
Evropski standard na privatnom imanju
Nada i Laslo Benčik iz Bačke Topole počeli od male farme za uzgoj ćurki koju su upornim i vrednim radom uspeli da pretvore u uzorni pogon u kome se „šepuri“ oko 5000 ćurki koje proizvedu preko 10.000 koka jednodnevnih pilića „teške linije“. Varoš Bačku Topolu krase vredne žene, a za Nadu Benčik mnogi kažu da ima najuspešniju karijeru u privatnom biznisu. Nada Benčik gotovo deceniju i po ima najuspešniju farmu za uzgoj priplodnih ćurki u Srbiji. Nada Bečik je u biznis ušla posle osnivanja preduzeća „Andrea“ koje je trebalo da se bavi tovom ćuraka. Ali, već na početku imala je teškoće da nađe dovoljno ćurića za uzgoj, pa je odlučila da proizvodi takozvana roditeljska jata, odnosno ćurke koje će nositi jaja za potrebe velikih i malih farmi. Što je zamislila, to je ostvarila i danas je glavni proizvođač ove vrste u Srbiji. – Svi su bežali od tog osetljivog posla koji podrazumeva veštačku oplodnju jaja. Po zanimanju sam veterinarski tehničar i uspela sam da dobijem prvoklasan proizvod. Sada moja firma snabdeva najveće domaće farme ćuraka „Srbokoku“ iz Jagodine, „Inobel“ iz Beograda, stalaćki „Sparić farm“ – kaže Nada Bečik. Preduzeće „Andrea“ danas ćurećim priplodom snabdeva više od sto poljoprivrednih apoteka, koje su snabdevači malih farmi i domaćinstava. Od 2005. godine „Andrea“ zastupa i škotsku kompaniju „Aviagen“, koja je vodeća svetska kompanija u živinarstvu. – Moja firma zapošljava 25 radnika, plate se isplaćuju tačno u dan. Na nedavno kupljenoj farmi „Fenbah“ trenutno stasava 4.000 rasplodnih ćurki „big but 6“, a u Novom Orahovu 7.000 komada vrste „ros 308“ – kaže Nada Benčik. Inače Nada je jedini stručnjak u Srbiji koja vrši takozvanu „mužu ćurana“ i nakon toga veštački osemenjava ćurke.Kaže da je to veoma osetljiv posao koji je poznat samo malom broju ljudi. Za ovakav posao potrebno je mnogo odricanja, pa posao ravnopravno sa njom deli suprug Laslo.
Na celom Balkanu, veštačko osemenjavanje ćuraka se radi samo u Bačkoj Topoli. Mada može da deluje jednostavno, ceo postupak je veoma delikatan. Seme se od ćurana uzima masažom trtice i kloake. Potrebno je pogoditi pravi ritam pokreta i pravu tačku koju bi stimulisala kobilica ćurke da bi ćuran dao mililitar-dva semena koje se usisava u razređivač.
Mali broj ljudi je obučen za ovo, a još manji broj žena. Nada Benčik, direktor jedine srpske farme priplodnih ćuraka je jedna od dve žene u svetu koja je savladala tehniku.
Stranci ne veruju, Nada Benčik je sigurna u sebe i svoj rad, ali je brine stihija na tržištu, opšta nelikvidnost i što ne zna da li će ono što proda uspeti i da naplati. – Predstavnicima inostranih firmi, kojima te probleme navedemo, ne mogu da shvate da je to uopšte moguće – kaže vlasnica farme „Andrea“.
Đaci ponovo u klupama
Sve osnovne i srednje škole bačkotopolske opštine spremno su dočekale početak nove školske godine. U nekim školama poput o.š. „Čaki Lajoš“ prostorije i drvenarija su osvežene molerajom i farbom u okviru radne akcije u kojoj su glavni izvodjači radova bili nastavnici i pomoćno osoblje. Pored učenika željnih znanja i prosvetni radnici imaju očekivanja u poboljšanju materijalnog položaja u prosveti i uvođenje platnih razreda, koji bi trebali da stupe na snagu od prvog januara. Pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice doneo je pravilnik o školskom kalendaru za osnovne škole sa sedištem na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine za školsku 2015/2016. godinu. Nastava i drugi oblici obrazovno-vaspitnog rada u osnovnoj školi ostvaruju se u toku dva polugodišta. Prvo polugodište počinje u utorak, 1. septembra 2015. godine, a završava se u sredu, 23. decembra 2015. godine. U prvom polugodištu ima 81 nastavni dana. Drugo polugodište počinje u petak, 15. januara 2016. godine i završava se: u sredu, 15. juna 2016. godine, za učenike od prvog do sedmog razreda i ima 99 nastavnih dana; u sredu, 1. juna 2016. godine, za učenike osmog razreda i ima 89 nastavnih dana. U toku školske godine učenici imaju zimski, prolećni i letnji raspust. Zimski raspust počinje u četvrtak, 24. decembra 2015. godine, a završava se u četvrtak, 14. januara 2016. godine. Prolećni raspust počinje u četvrtak, 24. marta 2016. godine, a završava se u utorak, 29. marta 2016. godine. Letnji raspust za učenike od prvog do sedmog razreda počinje u četvrtak, 16. juna, a završava se u sredu 31. avgusta 2016. godine. Letnji raspust za učenike osmog razreda počinje po završetku završnog ispita, a završava se u sredu 31. avgusta 2016. godine.
Najveća palačinka
Na dan osvećenja hleba od prvog brašna 2015 u Bačkoj Topoli načinjena je i najveća palačinka i to ne jedna već, desetak. Ovaj omiljeni desert imao je prečnik od 1,20 metara i za tili čas su ga potrošili brojni ljubitelji poslastice sa orasima.
Obeležen Dan Pohođenja Device Marije
Obeležen je Dan Pohođenja Device Marije, čije ime nosi Rimokatolička katedrala u Bačkoj Topoli. Tako je nastavljena tradicija, da početkom jula, vernici u velikom broju odaju počst Majci Hristovoj. Uobičajeno je da na ovaj dan, kao i prilikom svih većih crkvenih praznika, u goste dolaze, pravoslavni sveštenik, i crkveni odbor. Neizbežni su i brojni prodavci verskih suvenira .
Zavičajna kuća ugostila male stvaraoce
Zavičajna kuća u Bačkoj Topoli, bila je ovoga leta, domaćin, kampa učenika osnovnih škola u kome su stcali znanja u vestinama i rukotvorinama. Petodnevno druženje mališana obelešila su simuliranja kulture Južnoameričkih Indijanaca i Afrikanaca. Tematski su razredjene bajke i piratski naćin života. Pedesetak učenika radilo je pod rukovodstvom Margite Budai Šinkovič i Judite Kalman.Poslenjeg dana druženja održana je izložba radova kojoj je prissustvovalo više od sto roditelja i poznanika dece koja su boravila u kampu.
Prepelice stradaju od krivolovaca
Otkriveno je ukupno šest vabilica za prepelice koje su nepoznate osobe postavile na dve lokacije, a slučajevi nedozvoljenog lova prijavljeni su policiji i lovnoj inspekciji. Nedozvoljena sredstva su pronađena u ataru Stare Moravice i Pačira 15 i 16. avgusta. Od početka lovne sezone meštani sa severa Bačke pronašli su slučajeve krivolova prepelica i kod sela Đurđin i Krivaja. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je lovačka udruženja, lovne inspektore, lovce, zemljoradnike i sve ostale koji se kreću u prirodi da prijave sve slučajeve krivolova, jer prećutkivanje i odobravanje tog krivičnog dela šteti svima. “Imamo saznanja da se intenzivan krivolov prepelica na seobi u lovištima oko Bačke Topole sprovodi duže od jedne decenije. Policiji, lovnoj i inspekciji zaštite životne sredine proteklih godina prijavljeno je mnoštvo slučajeva, a građanima koji su te slučajeve prijavili, krivolovci su pretili i čak naoružani upadali u kuće”, saopštio je Tim za borbu protiv krivolova Društva za zaštitu i proučavanje ptica.
Skraćen Kamp Tolerancije
Kamp tolerancije u Bačkoj Topoli, prvi put nakon nekoliko godina, nije imao program u centru grada. Kamp je namenjen mladima iz podunavskih gradova Evrope, a građani Bačke Topole su ostali uskraćeni za do sada uobičajen muzički program tokom nedelju dana trajanja kampa. Prvi put od kada se Kamp tolerancije održava, njegovu realizaciju finansijski nije podržala Pokrajinska vlada, što je javnost itekako osetila. Potvrdilo se tako, govorkanje, da Šandor Egereši, više ne uživa puno poverenje svojih partijskih istomišljenika, koji su do sada novčano podupirali ovu manifestaciju. Kamp je trajao četiri, umesto sedam dana, a 30 mladih iz Srbije i još toliko iz Slovenije, Nemačke, Bugarske, Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine bavili su se temama – “Socijalna inkluzija marginalizovanih grupa – povratnika u društvo”, pod motom “Dajmo šansu”. Mladi su diskutovali o deinstitucionalizaciji socijalnih ustanova, bolestima zavisnosti, resocijalizaciji lečenih zavisnika i drugim temama, sa stručnjacima iz Hrvatske i Mađarske. “Mislim da se pitanje tolerancije ne može meriti novcem. Pitanje tolerancije je dug koji svi mi treba da negujemo, razvijamo, da jačamo poverenje, da čuvamo jedni druge u ovoj multietničkoj sredini, a istovremeno da se bavimo osetljivim, interesantnim i aktuelnim temama”, rekao je predsednik Fondacije “Plavi Dunav” Šandor Egereši za RTV. Učesnici kampa posetili su staromoravički “Othon”, banju u Pačiru i takmičili su se u raznim sportovima. Umesto uz popularne rok bendove i plesače raznih plesova poput tanga, salse, hip hopa, denshola i folklora – mladi su se uveče zabavljali uz di džejeve. Generalni pokrovitelj kampa je Vlada Srbije – Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a finansijsku podršku dali su i grad Ulm, opština Bačka Topola i Mesna zajednica Bačka Topola, kao i više privrednih sponzora.
Protokol o saradnji koji su potpisali Šandor Egereši i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksanadar Vulin, zapravo prvi put uključuje pomenuto ministarstvo i Vladu Srbije u organizaciju Kampa tolerancije. U isto vreme Vulin će biti i počasni predsednik Organizacionog odbora. Veliko mi je zadovoljstvo što država može da pomogne i što ste nam učini čast pozivom da budemo deo ove važne, značajne i velike manifestacije. Za nju sada mngoi u Srbiji još nisu čuli, ali sigurna sam da će se to od ove godine promeniti. Siguran sam de ćemo svi zajedno učiniti sve da pokažemo zašto smo ponosni na našu decu, zašto smo ponosni na naše goste i zašto smo ponosni na sve ono što se u kampu već devetu godinu radi“, rekao je Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Seljačka olimpijada Vojvodine
Bačka Topola, druge avgustovske nedelje, bila je domaćin 16. Olimpijade seljaka Vojvodine. Bila je to prilika da se po prvi put proba osveštani hleb od pšenice roda 2015 godine. U organizaciji udruženja poljoprivrednih proizvodjača odvijala su se i takmičenja u spravljanju paprikaša. Pažnju velikog broja gledalaca privukla su i nadmetanja u bacanju u dalj gumenih čizama, bala slama a traktoristi su se nadmetali umešnosti vožnje traktorom. Sve je okončano velikim narodnim veseljem.
Labudovi naselili jezero
Jezero nadomak Bačke Topole i ove godine, tokom letnje sezone, naselili su labudovi. Ove ih za razliku od ranijih godina, ima u puno većem broju. Ima ih na desetine parova sa podmladkom koji se spremaju za jesenju selidbu. Toliko su se odomaćili da im ne smeta prisustvo mnogobrojnih kupača.