DVANAEST MILIONA EVRA, DELI BAČKU TOPOLU, DA OŽIVI MRTVU KRIVAJU

Estimated read time 4 min read

Bajšani su početkom juna, zatražili,  od  Pokrajinskog  sekretarijata za poljoprivredu , vodoprivredu i šumarstvo, hitno ispitivanje vode u rečici Krivaja , trajno rešenje  ekološkog zagadjivanja. Mišljenja su, da  rešavanja ovog problema,  može dati doprinos otvaranju Poglavlja 27 “Životna sredina i klimatske promene” u pregovorima Republike Srbijeo pristupanju Evropskoj uniji. Podršku , ovom zahtevu, dali su  odbornici Skupštine opštine Bačka Topola na poslednjoj sednici. Ovo je jedna od retkih tema, oko koje je vladalo jednoglasje, vladajućih stranaka i opozicije .

Reka Krivaja, duga 109 kilometara, najduži je vodotok koji u celosti protiče kroz Vojvodinu. Međutim, usled pokretanja novih industrijskih pogona iz kojih se u reku direktno ispuštaju zagađujuće materije, naročito u opštini Bačka Topola, ovaj vodotok sada je potpuno mrtav.

To potvrđuje i studija hemičara sa Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Novom Sadu o kvalitetu životne sredine  Pokrajini iz 2015. godine. I ekolozi i građani nastanjeni u ovom delu Bačke, godinama se bore protiv zagađenja i ukazuju na taj problem, ali on do danas nije rešen.

Početkom 2016. godine doneta je uredba kojom je zagađivačima u ovom gradu naloženo da donesu akcione planove na osnovu kojih će regulisati ispuštanje otpadnih voda u reku i zagađenje životne sredine. Uredbom je propisan i krajnji rok za implementaciju ovih akcionih planova – za pravna lica do 2025. godine, dok javna i komunalna preduzeća imaju rok do 2040. godine. Dok građanima Bačke Topole ovaj rok izgleda  predaleko, stručnjaci su stava da se ni on neće ispoštovati, te da će rok biti prekoračen i da će rešenje problema opet biti odloženo.

Ildiko Mendjan Pletikosić , izrazila je zabrinutost da uništenje vodotok može imati ozbiljne posledici na život u ovoj sredini , od biljnog i životinjskog sveta, do uticaja na živote ljudi. Protivi se , neodgovornom pristupu, prema sredini u kojoj, samo u Bajši, živi nekoliko hiljada ljudi a duž Krivaje i više desetina hiljada.

Žitelji,  Malog Iđoša u istoimenoj Bačkoj opštini danima ne otvaraju prozore svojih domova zbog nesnosnog smrada koji se širi iz reke Krivaje. Oni pretpostavljaju da zagađenje potiče od otpadnih voda iz klanične industrije u Bačkoj Topoli, odakle Krivaja teče do opština Mali Iđoš i Srbobran, gde se uliva u Veliki bački kanal kod Turije. Prema informacijama , kojim raspolažemo i ova opština će zatražiti zaštitu države od zagadjivača.

Osim toga, uredba nalaže da zagađivači moraju kvalitet ispuštenih otpadnih voda uskladiti najkasnije do 2025. godine. Ovaj rok ne važi za kompanije Žibel i Topiko Perutnina Ptuj koji se svrstavaju u IPPC postrojenja, odnosno u grupu postrojenja koja moraju da imaju integrisanu dozvolu zbog negativnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu, te oni kvalitet otpadnih voda moraju usaglasiti do 2020. godine, dok javna preduzeća, odnosno Komgrad, to treba da urade do 2040.

Osam zagađivača plaća kazne

Kazne za zagađenje, koje su definisane Uredbom Vlade Republike Srbije, trenutno plaća osam registrovanih zagađivača na celom toku Krivaje, od čega su četiri u Bačkoj Topoli. Visina naknade koju oni plaćaju obračunava se po specifičnoj metodologiji. Osnov za izračunavanje je količina ispuštene otpadne vode, njen hemijski sastav i jedinična cena svakog parametra zagađenja. Njihova godišnja zaduženja kreću se od 240.000 do 3,5 miliona dinara, sa koliko je zaduženo JP „Komgrad“ Bačka Topola.

Ono što bi prema mišljenju stručnjaka bilo optimalno rešenje ovog problema jeste izgradnja jednog zajedničkog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, čija izgradnja košta 12 miliona evra. Osim toga potrebno je da svaki industrijski zagađivač izgradi primarni prečistač. Razlozi za to su što bi u tom slučaju postojao samo jedan izliv, troškovi bi bili mnogo manji i dosta bi bilo lakše kontrolisati rad jednog uređaja nego više njih. Međutim, da bi se ova ideja realizovala neophodna je zainteresovanost svih aktera, počevši od lokalne samouprave pa do viših nivoa vlasti i naravno samih zagađivača. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je njihovo usaglašavanje teško ostavarivo.

You May Also Like

More From Author