PUTEVI KOJI SPAJAJU RAKIJU I LJUDE

 Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je Poljoprivrednoj stručnoj službi Bačka Topola novi projekat razvoja rakijskog sektora u Srbiji koji uključuje izgradnju degustacionih centara, mapiranje i signalizaciju destilerija i razvoj rakijskih puteva .

RAKIJSKI PUTEVI putevi u Srbiji, ocrtani na mapi naše zemlje, idealne destinacije, kada se poželi dobra rakija. Uskoro će to biti realnost zahvaljujući projektu Poljoprivredne stručne službe iz Bačke Topole.Uz Poljoprivrednu stručnu službu Bačka Topola kao nosioca projekta, partneri su i Savez proizvođača rakija Srbije i predstavnici Horteka sektora

“Poslednjih petnaestak godina, svetski turizam uključio je ponudu vezanu za vinogradarstvo i vinarstvo, koja se pokazala veoma uspešnom pa smo po toj ideji došli do zaključka da jedan ovakav projekat namenjen rakiji u našoj zemlji nedostaje a da bi bitno mogao doprineti razvoju kako turizma tako i biti dobar zamajac privrednom razvoju naše zemlje, da prerada voća u rakiju, obezbeđuje proizvođačima veću i sigurniju zaradu. Rakijska privreda treba da postane prisutna u najpoznatijim voćarskim regijama, a rakija da postane motiv za otkrivanje novih destinacija, posetu poznatim i cenjenim podrumima, potraga za novim proizvođačima,upoznavanje drugih kuhinja, običaja, navika i manifestacija.”- rekao je direktor PSS Bačka Topola Dragan Tankosić.

Dragan Tankosić, direktor PSS Bačka Topola

“Svako prodavanje sirovine i uzimanje, gledanje ponude i tražnje u datom momentu i prodavanje te sirovine jeftino dolazi do gubitka poljoprivrednog proizvođača. Ono što Poljoprivredna stručna služba Bačka Topola želi ovim projektom jeste da tu sirovinu preradimo do više faze prerade i da dođemo do kvalitetne rakije za čiju smo mi proizvodnju bogom dani”- kaže Tankosić.

Da je u preradi voća i proizvodnji rakije veća zarada potvrđuje i Petar Dobrković, voćar iz Bačke Topole koji ima zasad kajsije na površini od 20 hektara.

“Rakijski turizam turizam je važna komponenta i za industriju i za turizam. Za turističku industriju, rakija ima dobru tradiciju u našoj zemlji i važna je komponenta atraktivnosti destinacije i može biti glavni motivacioni faktor za posetioce. Za rakijasku industriju ali i za male proizvodjače , rakijaski turizam treba da postane veoma važan put za uspostavljanje veza sa potrošačima koji žele da iz prve ruke dožive priču o voću, dok je za mnoge male proizvodjače, direktna prodaja posetiocima u podrumima
osnov njihovog poslovnog uspeha. Termin rakijski turizam koriste dve industrije od kojih svaka ima bitno učešće u regionalnoj ekonomiji, okruženju i načinu života. Kada imate veliki zasad kajsije to je jedan lep biznis, ali nam nekad nastupi i problem kada ona jako rodi pa imamo do 1.000 tona i ne možemo sve u hladnjačama da čuvamo. Rešili smo da se bavimo zato i proizvodnjom rakije i tako dobijamo duži period za realizaciju te kajsije, tog voća. Da bi dobili kvalitetnu cenu kajsije moramo proizvesti rakiju da bi smo dobili i dobru cenu kajsije . ” -rekao je Dobrković

Petar Dobrković najfarmer Srbije

Po raspoloživim podacima, izvoz rakije je u top 5 izvoznih proizvoda u Srbiji čija vrednost premašuje 12 miliona evra. Stupanjem na snagu Sporazuma sa Evroazijskom ekonomskom unijom i domaćim proizvođačima rakije otvorena su vrata za bescarinski izvoz voćnih destilata na tržište od 180 miliona ljudi.

Zasad kajsije na 20 hektara, dobro poneo

“Proizvodnja rakija u Republici Srbiji poslednjih pet godina beleži
pozitivan trend. Struktura uvoza i izvoza ukazuje na potrebu za boljim brendiranjem srpskih rakija radi povećanja njihove prepoznatljivosti na tržištu. Danas u Srbiji preovlađuju mali, porodični voćnjaci i destilerije. U ruralnim područjima se uzgajaju razne sorte voća, a proizvode se često veoma kvalitetne rakije.Zastupljenost destilerija u turističkoj ponudi je nedovoljno i sporadično razvijena,bez jasne strategije na republičkom i lokalnom nivou. Potrebno je podstaći njihovo uključivanje u turističke tokove, pre svega, kroz razvoj puteva rakije. Obogaćivanjem ugostiteljskih sadržaja u mestima proizvodnje, bili bi ispunjeni preduslovi za uspešan razvoj ne samo rakijskog, već i agroturizma, jer bi turista tokom boravka mogao da se oproba u voćarskom životu iz prve ruke.”-istiće Tankosić.


You May Also Like

More From Author