Zbog hipoteke skoro cela imovina “Žitka“ iz Bačke Topole, je prešla u vlasništvo banaka, a radnici koji su pristali na prekid posla ostali bez otpremnine a sadašnji platu nisu primili od novembra. To je epolog visegodišnje agonije u jednoj od, nekada, prstižnih firmi, za skadistenje i preradu pšenice na samom početku 2016. godine.
„U „Žitku“ ne spore da su nam dužni plate, potvrdjeno je to i sudskim odlukama ali para nema. Ja predstavljam 43 radnika, koji nemaju od čega da izdržavaju svoje porodice i prepušteni su ulici.“. – kaže Ema Tot.
Tadiša Sandić, predsednik Samostalnog sindikata ukazuje da oko 200 miliona dinara potražuju radnici, da je novca za ispaltu bilo ali da je netragom nestao.
„Vlasnik „Verano motors je za sve je kriv. Uništena je firma koja je zapošljavalaoko 600 radnika. Sada ima pedesetak“ -veli Sandić.
“Žitko”, kao jedna od vodećih kompanija za preradu žitarica u Srbiji, koja je kupljena za 2,8 miliona evra, imala je u vlasništvu najveće smeštajne kapacitete za žito na prostoru bivše Jugoslavije od 100.000 tona, mlinove u Bačkoj Topoli, Staroj Moravici i Lovćencu, kao i fabriku testa , posećaju u sindikatu.U vlasništvu “Žitka”je bilo i Poljoprivredno preduzeće “Pačir” sa 1.200 hektara zemlje i najsavremenijim objektima za tov svinja i uzgoj goveda sa fabrikom stočne hrane, koju je vlasnik 2009. godine prodao za četri miliona evra.
U međuvremenu je “Žitko” zadužen više desetina miliona evra čime je potpuno urušen, tvrde u sindikatu i ukazuju da su glavni poverioci Komercijalna i AIK banka.
Time su radnici, čiji je broj od privatizacije do danas više nego prepolovljen, dovedeni do prosjačkog štapa, a oni koji se pozivaju na sporazumni raskid radnog odnosa, a njih je oko 100, nezdovoljni su ponuđenom otpremninom, ističu u sindikatu.
Prema rečima predsednika sindikata “Žitko” a.d. Tadiše Sandića za otpremninu se nudi polovina novčane sume koja je predviđena Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu i to na 10 mesečnih rata, bez garancija da će tako i biti učinjeno.
On je podsetio da je dnevno iz “Žitka” ranije izlazilo po 30 šlepera prerađevina od žita, a sada, kako je naveo, ni jedan kombi, “što potvrđuje da je menadžment i vlasnik ‘Verano motors’ koji je koristio objekte ‘Žitka’ za hipoteke, pa se sada javljaju poverioci sa potraživanjima, koji su potpuno urušili preduzeće”.
Policijska stanica u Bačkoj Topoli podnela je krivičnu prijavu, Višem Javnom Tužilaštvu u Subotici, protiv bivše predsednice opštine, Bačka Topola, Melinde Kokai Mernjak, zbog krivičnog dela, zloupotrebe službenog položaja
Višem javnom Tužilastvu u Subotici, podneta je krivična prijava protiv Melinde Kokai Mernjak, od strane policiske stanice u Bačkoj Topoli. Kokaijeva se tereti za krivično delo zloupotrebe službenog položajaa vezano za isplate prema Ferencu Totu. Naši izvori iz opštine Bačka Topola navode da se radi o isplatama Ferencu Totu, koji je na nezakonit način obavljao funkciju Zamenika predsednika opštine u periodu od 28. juna 2012 do 29. novembra 2012 . Na ime naknade mu je isplaćeno 460.253.01 dinara koji mu nisu pripadali jer je istovremeno obavljao posao u Domu zdravlja u punom radnom vremenu. Upozorva, naš izvor, da po Zakonu o lokalnoj samoupravi posao zamenika predsednika opštine mora obavljati profesionalno lice u punom radnom vremenu a nikako volonter. Inače Melinda Kokai Mernjak poznata je po tome što je sa kompletnom ekipom, smenjena sa mesta prvog čoveka opštine Bačka Topola, na inicijativu, rukovodstva Saveza vojvođanskih Mađara, jer je povećavala nezakonito plate sebi i rukovodstvu opštine Bačka Topola. Naime, imala je platu od oko 180.000,00 dinara od čega je samo stimulacija za dobar rad bila 50.000,00 dinara.Obični građani Bačke Topole u proseku su tada zarađivali 36.548 dinara neto ili 50.000 dinara bruto“ . Predsednica opštine i njene kolege funkcioneri, prema navodima portala „Pištaljka“ svojim platama i stimulacijama kršili su Zakon i odluku Vlade Republike Srbije o platama. Naime samo plata predsednice Kokai Mernjak je bila za 40.000,00 dinara veća nego li je to bilo dozvoljeno.
Partijsko zapošljavanje tera mlade u pečalbu sa mađarskim pasošima
Put u bolji život u nekoj od zemalja Evropske unije, pre svega Austriji, Nemačkoj i Engleskoj, sa severa Bačke, vodi preko dobijanja državljanstva Mađarske pa time i pasoša, koji obezbeđuje trajan boravak u nekim od ovih zemalja. Od 2011 do danas oko 150.000 državljana Srbije zatražilo je mađarsko državljanstvo od kojih je veliki broj položio zakletvu i time stekao pravo na putnu ispravu za beg iz zemlje.
Najviše zahteva podneli su vojvođanski Mađari ali u korak sa njima su i Srbi iz Vojvodine. Prema nezvaničnim informacijama Srbi iz Beograda, centralne Srbije i APV predstavljaju četvrtinu od ukupnog broja. Za dobijanje mađarskog državljanstva potrebni su vam preci, rođeni u Ugarskoj do 1921. ili Bačkoj od 1941. do 1945. Drugi uslov je znanje mađarskog jezika.
„ Ne samo iz Bačke Topole, Subotice, Sombora, Bečeja, Kanjiže, Temerina, već i iz obližnjih sela mladi odlaze, traže bolji život u inostranstvu. Posebno me zabrinjava činjenica da mnogi srednjoškolci, već planiraju odlazak. Mislim da je veliki problem, pesimizam i negativno raspoloženje, kojima je uzrok stalno otpuštanje i malo novih radnih mesta. Tamo gde se pojave posao dobijaju partiski kadrovi pa tako ako niste na „liniji“ nemate šansu da radite. U državnom sektoru i tajkunskim firmama to je isključivi kriterijum za dobijanje posla“- kaže Janoš Hadži, predsednik Udruženja građana Pro komune.
Hadži tvrdi da su u poslednje vreme pooštreni kriterijumi oko predaja dokumentacije, zahteva se odlično znanje jezika, koji proveravaju, ne samo tokom intervjua, već i prilikom davanja zakletve, ali da ljudi u trci za poslom sve više uzimaju časove mađarskog jezika.
Dobri poznavaoci prilika , oko iseljavanja, pre svega severa Vojvodine, na primeru opštine Bačka Topola objašnjavaju odliv koji se kontinuirano odvija u poslednjih petnaestak godine. Od opštine koja je brojala 42.000 ljudi na prethodnom popisu, u periodu od deset godina, iselilo se ili umrlo gotovo 10.000 ljudi. Objašnjavaju to, odlaskom mladih i mortalitetom starih.Procenjuju da je tendencija nastavljena i poslednje četri godine u većem broju, uz pomoć mađarskih pasoša, te da se ova opština ozbiljno spustila ispod 30.000 stanovnika.
Janoš Hadži navodi tvrdnju, sociologa Žolt Lazara, datu za B 92 da je liberalizacija državljanstva prema drugim državama, u početku bila stvar unutrašnjeg političkog obračuna u Mađarskoj, čime su pojedine stranke nastojale da dobiju više glasača koja ima i problmatičan spoljnopolitički kontekst, zaključivši citatom Lazara „ Nije više reč o nacionalnom poreklu, dakle, nije više reč da se mađarskim državljanima izvan mađarske omogući državljanstvo, već svima, svim građanima čiji su preci nekada živeli na nekim od teritorija mađarske. Dakle, ja bih to nazvao perfidnom politikom, ponovnog nekog širenja uticaja na neke teritorije koje su nekada bile mađarske”.
SRAMNA ODLUKA VLASTODRŽACA BAČKE TOPOLE

Pačirci preuzimaju radio, televiziju, banju…

Termalno jezero se prostire na 2400 kvadratnih metara, a najdublja tačka je 160 centimetara. Voda u jezeru je temperature između 30 i 35 stepeni celzijusa i pogodna je za lečenje reumatskih obolenja, stanja nakon povreda i kožnih obolenja.
“Udruženje za regionalnu komunikaciju “URKO“ iz Pačira je jedini kupac celokupnog kapitala Javnog informativnog preduzeća „Bačka Topola“. Početna cena je iznosila 35.201,88 evra. Konkurencije nije bilo pa je komisija za javno prikupljanje ponuda javnim nadmetanjem „Urko“ označila kao kupca. Pre zaključenja ugovora o prodaji kapitala, sa proglašenim kupcem, državna Agencija za privatizaciju je u obavezi da, u skladu sa Zakonom o privatizaciji i Uredbom o uslovima, postupku i načinu prodaje kapitala i imovine metodom javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem, zatraži mišljenje od Ministarstva finansija o nepostojanju smetnji na strani kupca za zaključenje Ugovora. Nakon dobijanja pozitivnih mišljenja pomenutog Ministarstva, Agencija za privatizaciju će sa proglašenim kupcem zaključiti Ugovore o prodaji kapitala. Seosko udruženje građana „Urko“ na čijem je čelu do 29.01.2014. godine bio Zoltan Sombati, u to vreme i predsednik Opštinske organizacije Saveza vojvođanskih Mađara, i istovremeno predsednik Saveta mesne zajednice Pačir, koja je delom finansirala ovo udruženje građana. Novi vlasnik, naimenovan od Sombatija, pojavljuje se kao kupac, celokupnog informisanja javnosti u Bačkoj Topoli ili Radio Regije i kablovske televizije „Ekspres kanal“. Neprofitno udruženje građana „Urko“ itekako je bilo profitno i zahvaljujući novcu građana, iz budžeta opštine Bačka Topola, finansirano je po mnogo osnova, od o razvoja poljoprivrede do seoske televizije, za predsednika SVM-a i njegov komšiluk. Ova „ekspozitura“ Sombatija, tadašnjeg predsednika SVM-a od strane svojih stranačkih kolega na vlasti nagrađena je u 2013. godini sa 4,5 miliona dinara, godinu dana ranije sa više od 3,5 miliona i jos toliko u 2011. godini. Kada su ovi transferi novca, budžetskog novca, u privatne džepove otkriveni i obelodanjeni na sednicama Skupštine opštine, predsednik opštinske organizacije SVM-a je smenjen . Pozivali su se odbornici Skupštine opštine Bačka Topola, na sukob interesa. Tada je posao predsednika opštine obavljala Melinda Kokai Mernjak čiji je partijski šef bio Sombati. Odluke o dodeli para donosili su „klubski“ sa svojim koalicionim partnerima iz DS-a i SPS-a uprkos sukobu interesa i povezanim licima koji su jedni drugima isplaćivali novac. Na odborničko pitanje novom predsedniku Gaboru Kišlinderu, koji je zamenio Kokaievu, da li je vršena kontrola potrošnje novca u „Urku“ nedvosmisleno je odgovorio da nije ali da će biti ubuduće. Grupa građana iz Pačira kupuje lokalni radio i televiziju, sada bez Sombatija, kao neprofitna organizacija, sa deset radnika i opremom za emitovanje programa. Preuzima i frekvenciju koja je od RRA dodeljena Regio radiju. Moćni, „Urko“ postaje vlasnik i 49 procenata d.o.o. „Pačir“ uz Mesnu zajednicu, gde je ponovo Zoltan Sombati predsednik Saveta, i koja je vlasnik 51 procenta vlasništva u preduzeću. U uredjenje kupališta i pratećih objekata uloženo je preko 60 mliliona dinara, prema navodima “Dnevnika”. Interesantno je da je prema dokumentima APR-a deo „Urka“, u odlučivanju 51 posto. Inače preduzeće će gazdovati banjom koja je izgradjena sredstvima Fonda za kapitalna ulaganja od kojih je samo u bušenje bunara potrošeno preko milion evra. Investiranje se dalje nastavlja opštinskim novcem. U ovu kapitalnu investiciju Mesna zajednica Pačir i „Urko položili su osnivački kapital od 5000,00 dinara. Imperija Sombati nastavlja se u JP „Komgrad“ iz Bačke Topole, gde je ovaj višestruki „gazda“ direktor. Prema našim informacija, Okružnom javnom tužilaštvu, od strane građana, su podnete krivične prijave radi nenamenskih trošenja budžetskih sredstava,zloupotrebe položaja i zbog kršenja odredaba zakona o sprečavanju sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija pa se očekuje reakcija službenih organa.
Nagrade najuspešnijim
Na svečanoj sednici Skupštine opštine Bačka Topola, povodom Dana opštine, uručena su priznanja istaknutim pojedincima i organizacijama. Dobitnica najpestžnije nagrade „Pro urbe“ je keramičarka i likovni pedagog Ana Nemet. Plakete su uručene Udruženju žena „Duga“ iz Panonije i Kulturno umetničkom društvu „Petro Kuzmjak“ iz Novog Orahova. Dobitnici zahvalnica predsednika opštine su Iren Buš, Ana Terek, Mikloš Mihajlović i Dušan Petrović.
“Otvoreni zagrljaj“u „Othonu“
“Otvoreni zagrljaj“u „Othonu“ STARA MORAVICA. U sklopu projekta „Otvoreni zagrljaj“, finansiranog sredstvima EU, u Domu za lica ometena u razvoju „Othon“ u Staroj Moravici izgrađene su dve nove kuće, namenjene korisnicima, u cilju njihovog većeg uključivanja u lokalnu zajednicu. Kuće su opremljene za smeštaj 14 korisnika, koji će u njima stanovati uz podršku koja podrazumeva mnogo veću samostalnost.
Više od 17.000 evra obezbedila je EU u okviru projekta „Otvoreni zagrljaj“ a 36.000 evra obezbedila je opština Bačka Topola i AP Vojvodina.Prema tvrdnji državnog sekretara u Ministarstvu za rad Lasla Čikoša, ovo je jedan od 19 projekata koje finansira EU sa više od 2,3 miliona evra, sa ciljem da se popravi položaj rezidencijalnih ustanova za korisnike koji imaju mentalne smetnje.
„Organizovana socijalna briga u ovoj sredini ima tradiciju dugu dva veka. Snaga ikontinuiteta ove ustanove krila se u sposobnosti da se prilagodi promenama potreba. Ovakvo nasledje podstaklo nas je da ne strepimo od novih izazova. Otvaranje novih objekata je šansa koju ustanova pruža sebi i svojim korisnicima da započnu novo poglavlje.“ – rekao je direktor „Othona“ Bela Majlat.
Pokrajinska podsekretarka za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju Novka Mojić naglašava da na području Vojvodine već ima nekoliko ustanova koje su u reformi i koje realizuju slične projekte i da je bitno da se ljudi i ustanove što aktivnije uključe u život lokalnih samouprava i osposposobe za samostalan život u skladu sa svojim mogućnostima.
Strong -men 2015 Roni Kečkeš
Na Međunarodnom Strongman kupu Bačka Topola 2015, održanom minule nedelje, koji je privukao veliki broj kvalitetnih takmičara i posetilaca postignuti su sledeći rezultati. Muškarci 1.Roni Kecskes 2.Sebestyen Janos 3.Kopilović Damir 4.Bjelobrk Miloš 5.Potkonjak Milan 6.Rompos Istvan Žene: 1.Marija Krnac 2.Miroslava Bakalić 2.Adrijana Mitrović 4.Jovana Bakalić 5.Neda Igić -Hvala sponzorima, prvenstveno Pansportu, Sattraktu, Restoran Gurman, Opština Bačka Topola, Mesna Zajednica Bačka Topola, Turistička organizacija Bačka Topola što su mi pomogli da organizujem ovo takmicenje. Zahvalio bih se i sudijama Bošku Stanisavljeviću i Janu Pauliniju. Čestitam takmičarima i takmičarkama! – rekao je organizator Miki Mihajlović.
Dani Bačke Topole u slici i reči
Dvanaestim sajmom poljoprivrede i privrede „Ekspo 2015“ na prostoru Poljoprivredne škole otpočelo je obeležavanje Dana Bačke Topole a okončani se spektakularnim vatrometom nakon koncerta estradne umetnice iz Mađarske Ruže Magdolne. U petak je u Gradskom muzeju otvorena izložba posvećena 75-godišnjici rođenja Ferenca Tota. U ponedeljak je u potkrovlju biblioteke „Eržebet Juhas“ otvorena izložba radova i dodeljene nagrade najuspešnijima na konkursu Bačka Topola u detaljima. Svečana sednica SO Bačka Topola održana je 15. septembra, kada će najzaslužnijim pojedincima i oorganizacijama biti uručene plakete i zahvalnice. Nagrada grada „Pro urbe” dodeljena je umetnici Ani Nemet. U Galeriji Doma kulture uručena je nagrada „Nađapati Kukac Peter“ i otvorena izložba ovogodišnje dobitnice, grafičarke, Eržebet Mezei iz Sente. Polovinom septembra gostovala su dečija pozorišta sa predstavama na srpskom i mađarskom jeziku, kod fontane iza zgrade biblioteke. U subotu je održana 10. međunarodna izložba pasa svih rasa, a po deseti put je priređen i „Bačkotopolski karneval meda“. Program Dana opštine Bačka Topola završen je 20. septembra stonoteniskim Kupom Bačke Topole.
Radnički pobedio TSK
U nedelju je na Gradskom stadionu u Bačkoj Topoli odigrana prvenstvena fudbalska utakmica Vojvođanske lige između TSK i Radničkog iz Šida. Poluvreme završeno je rezultatom 0:0. Domaći igrači nisu iskoristili svoje brojne šanse a gostujuća ekipa postigla je gol u samom finišu utakmice. Utakmica je okončana , 0:1 u korist Radničkog.