BAČKA TOPOLA – “BAMBIJU” NOVAC ZA SOLARNE PANELE

 Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić uručio je danas 10 ugovora korisnicima bespovratnih sredstava, koji su ovo pravo ostvarili na konkursima Sekretarijata, namenjenih realizaciji projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.Medju njima i Predragu Laloviću iz bačkotopolske predškolske ustanove “Bambi”. Ukupna vrednost ovih ugovora iznosi nešto više od 27 miliona dinara.

Nepunih sedam miliona dinara usmereno je u projekte za primenu solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene. Na ovaj način biće sufinansirani projekti u Predškolskoj ustanovi „Bambi“ u Bačkoj Topoli, Fakultetu za fizičko vaspitanje Univerziteta u Novom Sadu, Domu zdravlja u Žitištu, Ustanovi za predškolski vaspitanje i obrazovanje „Čika Jova Zmaj“ u Adi i Tehničkoj školi „Ivan Sarić“ u Subotici.

Nešto više od 20,1 milion dinara izdvojeno je za sufinansiranje projekata primene toplotnih pumpi za zagrevanje i hlađenje objekata javne namene. Uz pomoć ovih sredstava svoje projekte realizovaće: Srednja škola „Vuk Karadzić“ u Sečnju, Dom za smeštaj duševno obolelih lica „Sveti Vasilije Ostroški“ u Bečeju, Dečija ustanova „Radost“ u Irigu, Predškolska ustanova „Boško Buha“ u Vrbasu i Osnovna škola „Branko Radičević“ u Staparu.

Resorni sekretar Grbić je istakao da je cilj Sekretarijata bio da podrži projekte, čija je svrha zamena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kao i smanjenje emisije štetnih gasova i efekta staklene bašte.

„Ovim projektima postižemo nekoliko efekata, a jedna od bitnih činjenica jeste i da je reč o realizaciji projekata u javnim ustanovama, poput vrtića, obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Na ovaj način rasterećujemo budzet i oslobađaju se sredstva za druge namene“, naglasio je Grbić uz dobre želje za nastupajuću godinu i najavu da će se podrška Sekretarijata za projekte u ovoj oblasti nastaviti.

 

BAČKA TOPOLA – RJABINA OSNOVCIMA U POMEN TIJANI I ČUVANJU OD ZLA

Kao sećanje na jednu predivnu mladu damu, Tijanu Jurić , koja je tragično izgubila svoj život … njen otac,Igor, zasadio je drvo Rjabine u dvorištu Osnovne škole „Čaki Lajoš“iz Bačke Topole ….da bi bilo večiti nauk mladim generacijama…. da se čuvaju zla!

U nizu plemenitih akcija koje su prethodnih meseci pokretane u znak sećanja na Tijanu, jedna od onih koja je povezala veliki broj ljudi, svakako je sadnja rjabine – raskošnog drveta bogatog crvenim grozdovima.

Na jednom od sačuvanih snimaka, Tijana je pevala pesmu upravo o rjabini, uralskoj oskoruši.

Njen besprekoran glas dirnuo je mnoga srca, rasplakao i najjače. Slušajući je, vrsni poznavalac hortikulture, Ilija Jovanov iz Zrenjanina, poželeo je da uradi nešto što će na poseban način podsećati na Tijanu. Prvu sadnicu rjabine posadio je u Bajmoku, a ubrzo se akcija proširila i u ostalim mestima Vojvodine.

– Tijanina tragična sudbina potresla je celu Srbiju i region. Sve bi ostalo samo na tom dubokom bolu da nisam sasvim slučajno pronašao snimak na kojem Tijana peva o rjabini. Tu su se emocije odmotale, gledajući tog malog anđela kako peva pesmu koju veoma volim, kao i sve druge ruske narodne pesme. Pesma je posvećena drvetu koje mi je inače omiljeno i često ga preporučujem i sadim u vrtovima koje podižem. Prelepim glasom, Tijana me je podsetila na mladost, kada sam se bavio pevanjem i kada mi je etno muzika najviše prijala. Povezujući neprestano u sebi muziku, drvo rjabine, rusku pesmu i Tijanu, želeo sam da kroz to drvo, koje živi stotinama godina – živi i Tijana, njena pesma, priroda i ljudi koji se ne mire sa teškim sudbinama. Kontaktirao sam Tijaninog oca Igora, predočio moju nameru daU nizu plemenitih akcija koje su prethodnih meseci pokretane u znak sećanja na Tijanu, jedna od onih koja je povezala veliki broj ljudi, svakako je sadnja rjabine – raskošnog drveta bogatog crvenim grozdovima.

Kako kaže, želja mu je bila da posadi bar tri rjabine kao gest, duhovnu potrebu. Međutim, nakon prvih sadnica posađenih ispred pravoslavne crkve u Bajmoku, ljudi su počeli sami da se javljaju.

  • Pročulo se brzo, ljudi su se javljali željni da svojim pozitivnim stavom i nemireći se sa užasnim zločinom, u rastu rjabine pronađu bar neku utehu, pažnju i ljubav prema Tijani. Do sada smo posadili 23 sadnice u mnogim mestima – Bajmoku, Subotici, Mišićevu, Tavankutu, Melencima, Zrenjaninu, Ečki, Margiti, Crepaji, Jarkovcu, Đurđevu. Od jeseni, sadiće se desetak rjabina u okolini Kruševca, u seoskim crkvama. Akcija nema vremenskog ograničenja, kada god neko bude želeo da učini takav gest, ja ću organizovati sadnju – kaže Jovanov.

  • Tako je stigla i u Bačku Topolu.

DJURO VAVROŠ U RALJAMA PRAVDE -PODRŠKA EKOLOGA SRBIJE

Predstavnici 18 ekoloških udruženja iz Kruševca, Novog Sada, Kraljeva, Smedereva, Bujanovca, Vršca, Beograda, Odžaka i ostalih gradova podržali su protest subotičkog Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR)  u znak podrške aktivistima koji javno ukazuju na probleme u zaštiti životne sredine. Povod okupljanja je slučaj Đure Vavroša, predsednika Ekološkog udruženja “Hrast” iz Krivaje, koga je pre oko godinu dana tužilo preduzeće “Krivaja” nakon njegovih izjava u emisiji “Zelena patrola”, a na teret mu se stavlja “narušavanje ugleda firme zbog javne objave da su uzorali vetrozaštitni pojas”.

Đuro Vavroš ističe da nije ni najmanje kriv, nego da su krivi oni koji su ga tužili.

“Ja sam ipak uradio nešto za ovaj svet, posadio sam sadnice koje su oni uzorali. To što sam ja objavio šta su uradili je sasvim normalna stvar jer je napravljena šteta Krivaji, meni i Ekološkom društvu ‘Hrast’, a ne njima. Niko ih nije terao da uzoru i sami su sebi urušili ugled”, poručio je Vavroš

Svi dokazi su u moju korist jer nisam počinio nikakvo krivično delo, već sam hteo da ukažem na problem –objašnjava Đuro Vavroš.

“Prvo smo zasadili 1.200 sadnica, ali su oni to izorali. Zasadili smo još 700 duž celog naselja, ali su oni opet sve izorali. To sam izjavio u emisiji „Zelena patrola“ i na osnovu toga su podneli tužbu i traže da me osude na godinu dana zatvora. Suđenje traje, ali me takve pretnje neće nikada zaplašiti – poručuje Vavroš

Nataša Đereg iz CEKOR –a smatra da je krajnje vreme da se zaštite ekolozi uzbunjivači kojima se preti i koje drugi zastrašuju na razne načine. – Mnogi su uvučeni u sudske postupke, bivaju čak i pretučeni, kao što je bio slučaj u Prijepolju, a takve stvari ne smeju da se dešavaju. Zabrinuti smo što nam se uskraćuje sloboda govora.

Na oktobarskom ročištu saslušani su tužitelj i svedok preduzeća, dok će na sledećem ročištu, zakazanom za 24. novembar, izkaz dati šest svedoka Đure Vavroša.

Vavroš je , dobitnik Zelenog lista 2013, jedne od najprestižnijih ekoloških nagrada u zemlji

OSVEŠTANA ČESMA U TOMISLAVCIMA

U Tomislavcima, nedaleko od Bačke Topole, otvorena je javna česma koju mogu koristiti svi stanovnici ovoga sela. Predsednika Saveta Mesne zajednice Mirko Spasojević, ukazuje da je to još jedna novina, pored uredjenja puteva i ostale seoske infrastrukture, koja je bitna za život seljana. Po starom običaju, otac Darko, osveštao je novu javnu česmu. Zvanično je pustio u rad član opštinskog veća Milan Janus i popio prvu čašu osveštane vode. Česma će gradjanima biti na raspolaganju svakog dana od 7 do 20 sati.

VELIKO UGINUĆE ŠTUKE NA SVETIĆEVSKOM JEZERU

Na jezeru „Svetićevo“ nedaleko od naselja Pobeda ovih dana došlo je do velikog uginuća ribe. Po izjavama ribolovaca, najviše je stradala, štuka. Veliki primerci ribe izmedju 2 i 6 kilograma najviše su ugroženi. Uzrok pomora, još uvek nije poznat ali su uzeti uzorci da se ispita uzrok. Ukazuje se na zagadjenje koje dolazi sa obližnje farme ali se ne može sa sigurnošću tvrditi , da je to uzrok pomora.

BAČKA TOPOLA – USKORO ODZVONILO OTPADU KOJI ZAGADJUJE LJUDE I PRIRODU

Bačkotopolčani, bi , od naredne godine, trebali da se reše, višedeceniskog problema zagadjenja otpadom okolnog poljoprivrednog zemljišta. Do tada će biti završena izgradnja kompleksa regionalne deponije u Subotici . Šabačko preduzeće Set napreduje u izgradnji tela deponije i samih objekata kompleksa koji će upravljati otpadom grada Subotice i opština Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac.Izgradnju ovog objekta sa više od 20 miliona evra finansira Evropska unija.

“Završetak izgradnje kompleksa regionalne deponije se planira za početak 2017. godine, kada bi trebalo da se završi sa izgradnjom ostalih objekata koji se grade unutar regionalnog sistema za upravljanje otpadom za naš region. Cilj nam je što veću količinu otpada iz mešanog otpada izdvojimo i isti da se koristi za ponovnu upotrebu, to jest za reciklažu. Tu se reciklaža neće vršiti već ćemo plasirati na tržište sekundarnu sirovinu koju izdvojimo iz otpada” kaže Andrea Kikić, direktorka Regionalne deponije Subotica.

Ceo sistem upravljanja otpadom u regionu severne Vojvodine biće ustrojen tako da se ne zagađuje životna sredina otpadom, koji treba što više iskoristiti kao sirovinu u reciklažnoj industriji.

.Opština Subotica, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka, Kanjiža i Senta su se Sporazumom o saradnji opština vezano za formiranje regiona za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom saglasili da će u cilju zaštite zdravlja stanovništva, očuvanja životne sredine i zaštite voda i zemljišta kao i kvaliteta vazduha  težiti ostvarenju ciljeva u upravljanju čvrstim komunalnim otpadom.

BAČKA TOPOLA- TRADICIJA KRIVOLOVA NA PREPELICE

Aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) ponovo su utvrdili da se u lovu na prepelice koriste nedozvoljena sredstva. U noći izmedju petka i subote na šest lovišta u okolini Obrenovca, Uba i Lajkovca aktivisti DZPPS otkrili su upotrebu elektronskih vabilica čija je upotreba zabranjena zakonom.

DZPPS podseća javnost da su niihovi aktivisti od početka lovne sezone na prepelice (01.08.) do sada evidentirali oko stotinu lovišta širom Srbije na kojima su korišćene tzv. vabilice. Među njima su i lovišta u okolini Siriga, Kikinde, Novog Bečeja, Mokrina, Velikog Gradišta, Bačke Topole, Negotina, Knjaževca, Obrenovca i Ljiga.

Podsećamo da je , 2015. godine, tim za borbu protiv krivolova, koji deluje u okviru Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, obišao je nekoliko lokacija u opštini Bačka Topola i u ataru sela Stara Moravica i Pačir otkrio ukupno 6 vabilica za prepelice koje su nepoznate osobe postavile na dve lokacije.

“Imamo saznanja da se intenzivan krivolov prepelica na seobi u lovištima oko Bačke Topole sprovodi duže od jedne decenije. Policiji, lovnoj i inspekciji zaštite životne sredine proteklih godina prijavljeno je mnoštvo slučajeva, a građanima koji su te slučajeve prijavili, krivolovci su pretili i čak naoružani upadali u kuće”, saopštio je Tim za borbu protiv krivolova

Meštani sa severa Bačke su takođe od početka lovne sezone uočili slučajeve krivolova prepelica kod sela Đurđin i Krivaja, a opravdano se strahuje da je mnogo više onih neotkrivenih primera.

“Izuzetno nas zabrinjavaju podaci sa terena. U nekim od obiđenih sela primetili smo strane lovce, goste u lovu na prepelice i grlice, koji su došli iz država gde su ove vrste trajno zaštićene. Pretpostavljamo da ih njihovi domaćini nisu obavestili da će prepelice loviti na nedozvoljen način, uz upotrebu vabilica i da su ih time doveli u opasnost da budu krivično gonjeni”, upozoravaju iz Tima za borbu protiv krivol

KRIVAJA PROTIV VAVROŠA, PONOVO 19.OKTOBRA

Protiv Djure Vavroša, predsednika Ekološkog udruženja „Hrast“ podneta je privatna tužba za krivično delo narušavanja poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti preduzeća “Krivaja” iz istoimenog mesta u bačkotopolskoj opštini. Naime, građani Krivaje su posadili vetrozaštitni pojas od 1.200 sadnica drveća i za to su, kako tvrde, imali dozvolu Opštine Bačka Topola. Nakon što su zasadili drveće, “Krivaja” ih je uzorala, a Vavroš je ceo događaj izneo u medije.

“Prvo smo zasadili 1.200 sadnica, ali su oni to izorali. Zasadili smo još 700 duž celog naselja, ali su oni opet sve izorali. To sam izjavio u emisiji „Zelena patrola“ i na osnovu toga su podneli tužbu i traže da me osude na godinu dana zatvora. Suđenje je zakazano ali me takve pretnje neće nikada zaplašiti – poručuje Vavroš

Međutim, na glavnom pretresu predstavnik “Krivaje” Harmati je zatražio prisustvo konsultanta iz Mađarske, jer se oseća ugroženim. Nakon njegovog odbijanja da svedoči, odbrana je zatražila da se i drugi svedoci ne saslušavaju.

Đuro Vavroš ističe da nije ni najmanje kriv, nego da su krivi oni koji su ga tužili.

“Ja sam ipak uradio nešto za ovaj svet, posadio sam sadnice koje su oni uzorali. To što sam ja objavio šta su uradili je sasvim normalna stvar jer je napravljena šteta Krivaji, meni i Ekološkom društvu ‘Hrast’, a ne njima. Niko ih nije terao da uzoru i sami su sebi urušili ugled”, poručio je Vavroš.

Advokat “Krivaje” Slavko Berćan smatra da su ubedljivim dokazima sa “Fejsbuka” dokazali da se iza okrivljenog ne krije ekolog, nego da su njegove pobude drugačije.

.Vavroš je , dobitnik Zelenog lista 2013, jedne od najprestižnijih ekoloških nagrada u zemlji.

Suđenje se nastavlja 19. oktobra, kada treba da se nastavi saslušanje svedoka Ištvana Harmatija i drugih svedoka odbrane

KRIVAJA KAO OTVORENA FEKALNA KANALIZACIJA !

Ildiko Mendjan Pletikosić, odbornica u Skupštini opštine Bačka Topolo, upozorila je , na poslednjo sednici, da je rečica Krivaja,u delu ispod naseljenog mesta Bajša,  prema poslednjim zvaničnim analizama, svrstana u kategoriju voda – otvorene fekalne kanalizacije. Zatražila je da nadležne inspekcije pod hitno reaguju kako ne bi došlo do ozbiljnijih posledica po šivot i zdravlje okolnog stanovništva. Poznavaoci prilika u ovom mestu naglašavaju da je problem time veći jer se ta voda koristi za polivanje povrća, koje se uzgaja u okolnim baštama, te da je takva voda žarište zaraze.

Na minulom skupu grupe, “za borbu protiv smrada i opšte zagadjenosti” , koji predvodi već nekoliko godina predvodi, Dragan Pečurica , u centru Bačke Topole, okupili su se aktivisti, tražeći – pravo na zdravu životnu okolinu, bolji rad inspekciskih službi i više razumevanja od svih koji bi trebali da brinu o zaštiti zdravlja gradjana ove opštine.

 

REKORDAN BROJ AUTOMOBILA “OSVAJA” JEZERO

Prema broju,  posetilaca bačkotopolsko jezero je medju najposećenijim destinacijama u Vojvodini. Vikendom gotovo da nema mesta za parkiranje u široj okolini. Dobri poznavaoci prilika cene da se ovde svojim automobilima doveze oko pet hiljada ljudi te da je u svakom trenutku prisutno preko hiljadu automobila. Parkira gde ko stigne. Ugrožene su zelene površine ali o tome niko ne vodi računa. Odgovorni kažu, da je glavni problem nereluglisano vlasništvoizmedju opštine i preduzeća DTD “Krivaja”. U opštini objašnjavaju da nemaju ovlaštenja a u preduzeču ne “cvetaju ruže” pa imaju prečih poslova od brige o priobalnom delu.Taka se na očigled svih uništava sve što je priroda dugo i strpljivo stvarala.