Izložba slika Jožefa Ača

Gradski muzej Senta i Muzej u  Bačkoj Topoli se pripremaju za jedinstvenu retrospektivnu izložbu.Reč je o  izložbi slika Jožefa Ača iz zbirke ove dve institucije koja će biti  otvorena 5. septembra 2014. godine u Muzeju  u Bačkoj Topoli.

Jožef Ač rodjen je u Bačkoj Topoli  gde je završio osnovnu školu,a nakon toga gimnaziju u Subotici. Godine 1938. završio je Kraljevsku umetničku školu u Beogradu.Studije je nastavio na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Miluna Milunovića. Bavio se slikarstvom, grafikom, decenijama je pisao likovne kritike. Sa direktorom Gradskog muzeja u Senti, Gezom Tripolskim 1952. osnovao je likovnu koloniju u Senti koja kontinuirano radi i danas. Učestvovao je u osnivanju i drugih vojvođanskih kolonija. O njegovom stvaralaštvu svedoče brojne nagrade i priznanja.

Izložbu će otvoriti: dr Olga K. Ninkov, istoričar umetnosti

Žibel i dalje ekološki problem

 

Ekolozi,ali i stanovnici Bačke Topole smatraju da je jedan od najvećih ekoloških problema u gradu zagadjenje vazduha koje prouzrokuje fabrika za preradu animalnog otpada „Žibel“. Zbog velikog broja žalbi gradjana na neprijatan miris Udruženje za zaštitu životne sredine „Arkus“ više puta je upućivalo zahtev opštinskoj inspekciji da utvrdi sastav i količinu gasova koje ova fabrika ispušta iz svojih postrojenja.Rezultata nije bilo ,ističu u Arkusu pošto ta inspekcija nema instrumenata kojim bi mogla kontrolisati aero i druga zagadjenja. Uz ekologe koji na taj problem ukazuju dugi niz godina sada i gradjani na različite načine pokušavaju da privole nadležne službe da učine nešto kako ne bi bilo više neprijatno udisati vazduh u Bačkoj Topoli. Potvrdjuje to peticija kojom se traži zdrav vazduh za Bačku Topolu i okolinu koja je pokrenuta na sajtu Peticije 24 com Kako se u tekstu peticije navodi ukoliko se sakupi dovoljan broj potpisa od nadležnih državnih organa tražiče se da fabrika ugradi odgovarajuće vazdušne filtere. Zanimljivo je da je reč o fabrici koja ima dozvolu za izvoz u EU koja bi trebalo da podrayumeva i potpunu ekološku bezbednost.

Kukuruz obećava dobar rod

Trenutno stanje kukuruza na  poljima obećava više nego dobar rod u odnosu
na prošlu godinu,smatraju poljoprivredni strucnjaci.

Nakon što je i u avgustu nastavljeno promenljivo i nestabilno vreme sa
čestim padavinama, uz adekvatnu temperaturu, kukuruz na  poljima se dobro
razvija.
kukuruz
Na osnovu dosadašnjeg razvoja,ocekuje se više nego dobar rod, pa
poljoprivrednicima savetuje da na vreme pripreme skladišne kapacitete jer
će kukuruza ove godine biti mnogo više nego prethodne godine.

Cena prošlogodišnjeg roda kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu se drži
na nivou od 15,5 dinara po kilogramu bez PDV-a, a na berzi ne očekuju da će
cena novog roda biti drastično niža.

Tome u prilog govori cena kukuruza ovogodišnjeg roda “na zeleno”, dakle
roda koji je još uvek na njivama, sa isporukom nakon berbe, koja iznosi oko
13 dinara po kilogramu bez PDV-a.

Penzija do 25.000 bez smanjenja

PENZIONERIMA koji mesečno primaju do 25.000 dinara, što je u visini
prosečne penzije, neće biti smanjivani prihodi. Kako je Novostima
nezvanično potvrđeno u Nemanjinoj 11, rebalansom budžeta, koji je u izradi,
predviđeno je da se „ne diraju“ penzije do ovog iznosa. Prema najavama,
primanja iznad ove sume biće umanjena za 10 odsto.
 praktično, znači da će nešto više od 814.000 penzionera i dalje primati
iste iznose na svojim čekovima, dok će preostalih 582.000 najstarijih
morati da plati danak krizi. Ovo smanjenje od 10 odsto ne bi trebalo da ide
na ceo iznos primanja, već samo na razliku između 25.000 i punog iznosa
penzije. To praktično znači da će penzioner koji mesečno prima 30.000
dinara, dobiti umanjenje od 10 odsto na razliku od 5.000 dinara. Tako će mu
penzija biti manja za 500 dinara. Po istom principu, penzioneru sa
primanjem od 40.000 dinara, računa se umanjenje na 15.000 dinara, pa će mu
ček biti tanji za 1.500 dinara mesečno.

Najveći udarac na kućni budžet osetiće najstariji sa najvećim penzijama, a
takvih je u Srbiji 1.756, koji mesečno primaju više od 90.000 dinara. Tako
će država na dvoje penzionera, sa primanjima od 121.000 dinara, mesečno
uštedeti po 9.600 dinara (odnosno 10 odsto na 96.000 dinara razlike od
prosečne penzije).

Na neophodnost smanjivanja penzija ukazuje i Fiskalni savet Srbije.

- Privreda Srbije nije u mogućnosti da finansira trenutni nivo izdvajanja
za penzije i plate u javnom sektoru. Održivi nivo izdvajanja za penzije je
oko 10 odsto bruto domaćeg proizvoda, a za plate u javnom sektoru oko osam
odsto BDP-a, a trenutno se za penzije izdvaja skoro 14 odsto BDP-a, a za
plate skoro 11 odsto BDP-a - ističe se u analizi Fiskalni savet.

Računica Saveta pokazuje da je, prilikom rebalansa budžeta, potrebno
smanjenje penzija i plata u javnom sektoru od 15 odsto, kako bi se efekti
ukupne uštede od 800 miliona evra, videli već tokom 2015. godine.

- Ističemo i da bi se na penzijama ostvarilo oko 70 odsto ukupnih ušteda,
zbog čega ne postoji bilo kakva mogućnost da se ostvare neophodne uštede, a
da se ne smanjuju penzije - ističe Fiskalni savet. - Korisnici minimalne
penzije i plate bili bi, pri tome, zaštićeni i isključeni iz smanjenja.

*IZUZECI*

UKUPAN broj penzionera u Srbiji je 1,7 miliona, od toga je 326.614
osiguranika iz posebnih grupa (43.124 vojnih penzionera, 74.107 iz
samostalne delatnosti, 209.383 korisnika poljoprivredne penzije). Ove
kategorije biće izuzete od smanjenja penzija, kao i 814.000 onih sa
primanjima manjim od 25.000 dinara.

Dolijali razbojnici

Припадници Полицијске управе у Суботици ухапсили су А. П. (1995) из
Бачке Тополе*, док су против *малолетне особе из околине Бачке Тополе
поднели кривичну пријаву, надлежном тужилаштву, у редовном поступку, због
постојања основа сумње да су извршили више кривичних дела разбојништва и
тешких крађа на дрзак и безобзиран начин.

Они се терете да су од почетка јула, у суботичким насељима Прозивка, Токио
и Бајнат, пресретали старије жене на улици, отимали им новчанике и скидали
са врата ланчиће, које су затим продавали у златарама, на подручју града.

Осумњичени А. П. ће након задржавања, уз кривичну пријаву бити доведен на
саслушање у Основно јавно тужилаштво у Суботици.

Акционари: Поништити приватизацију комбината

У организацији Савеза удружења акционара Војводине у Фекетићу су се окупили
акционари петнаестак пољопривредних комбината како би по ко зна који пут
затражили од републичких власти да поништи приватизације које су
упропастиле њихова предузећа а њихове породице довеле до просјачког штапа.
На скупу је одлучено да већ наредних дана група акционара оде у Владу
Србије јер је, како је речено, премијер Вучић игнорисао све њихове
досадашње молбе и позиве да се приватизације пониште, а комбинати врате
онима који су их и стварали.
falu_56

За Веселина Мухадиновића, председника Савеза удружења акционара Војводине,
који окупљају преко 50 хиљада чланова, дилеме нема: "Комбинати су
приватизовани и уништени уз несумњиву подршку једне ревизорске куће  иза
која је стајала држава!"

"Зато ми и тражимо да специјални тужилац за организовани криминал испита ко
је тај који је наредио да се сваки комбинат продаје у мају и јуну када је
заснована производња. У сваком комбинату она је била ревизор и давала
потврде да је све у реду чиме је пљачка легализована", објашњава
Мухадиновић.

Са ништа мање горчине не говоре и Томислав Пешут из Криваје и Никола Вораз
из Комбината Ђуро Стругар из Куле, која, по његовим речима, одавно није
кула Бачке, већ рупа у којој од некадашњих десет хиљада запослених ради тек
хиљаду.

"Криваја је радила око пет хиљада хектара земље, фарму свиња капацитета 20
хиљада, фарму музних крава хиљаду грла и у турнусу испоручивала око 1.200
јунади... Од тога је остао само коров и порушени објекти", каже Пешут.

"Агенција за приватизацију продала је Ђуро Стругар за два и по милиона
евра, а вредео је најмање дванаест пута више. То би сваки чобан, сељак и ми
сиротиња знали то да продамо. Али, не за те паре већ бисмо обештетили
државу и мањинске акционаре", додаје Стругар испред седамстотињак акционара
из кулског кобината.

Акционари су више пута посебно истакли проблем задружне земље која је, како
је речено, незаконито продавана на шта је једино реаговала општина Мали
Иђош решењем да се она врати стварним власницима.

"Ми хоћемо на овај начин да дамо јавности Србије до знања да је, нажалост,
у појединим приватизацијама у Војводини било пљачке. Не желим да именујем
никога, јер је то посао државних органа. Наша је обавеза да станемо уз овај
народ", објашњава свој поступак председник општине Марко Ровчанин.

Велики број учесника данашњег скупа очекивао је да ће бити блокаде пута.
Међутим, како нам је организатор објаснио полиција то није допустила.

NEMA ŠTEDNJE KAD ŠEF TRAŽI PARE

ZOLTAN SOMBATI , PREDSEDNIK OPŠTINKOG SAVEZA VOJVODJANSKIH MAĐARA, PREKO SVOGA UDRUŽENJA GRAĐANA “URKO“ IZ PAČIRA OD SVOJIH PARTIJSKIH KOLEGA, KOALICIONIH PARTNERA SOCIJALISTIČKE PARTIJE, DEMOKRATSKE STRANKE I PREDSEDNICE OPŠTINE MELINDE KOKAI MERNJAK „DAROVAN“ SA 4,5 MILIONA U PROŠLOJ I JOŠ 3,5 MILIONA GODINU DANA RANIJE.

08_szombathy1

Zoltan Sombati, predsednik opštinskog SVM-a i član političkog koalicionog tima koji donosi političke odluke, te je praktično uz pomoć partijskih istomišljenika, sam sebi slao pare na račun.

     Predsednik bačkotopolske opštinske organizacije Saveza vojvođanskih Mađara Zoltan Sombati preko svoga Udruženja građana URKO mesečno iz opstinskog budžeta dobijao i po dva miliona dinara. Sve to zahvaljujući predsednici opštine Melindi Kokai Mernjak, partijskoj drugarici, i koalicionim partnerima iz Socijalističke partije Srbije i Demokrtatske stranke, rekao je na poslednjoj sednici Skupštine opštine, odbornik grupe građana “dr Janoš Hadži”, Slobodan Traparić.

395272_416252291771809_813602648_n

Predsednica opštine Bačka Topola, Melinda Kokai Mernjak, obustavila ugovore sa svim medijima. Kasu otključala „glasu razuma“ iz Pačira i bogato nagradila svoga partijskog šefa. Interes je važniji od sukoba interesa.

   

  “Na ovaj način je, prošle godine, Sombatijevom udruženju građana , isplaćeno preko 4,5 miliona dinara. O bahatosti partijske podele novca, svedoči činjenica da ostala udruženja građana, za svoje projekte, dobijaju od opštine, simbolične isnose od desetak hiljada dinara. To je praksa ranijih godina kada je šef partije SVM-a u Bačkoj Topoli, na svoj račun, dobijao višemilionske iznose. Poseno je interesantno da se ovo udruženje bavi proizvodnjom i emitovanjem televizijskog programa u selu Pačir, u kome živi Sombati i koje ima oko 4000 žitelja- rekao je Traparić.
     Obraćajuci se javnosti odbornik Slobodan Traparic je ukzao da je lane bio raspisan konkurs za dodelu sredstava opštinskim medijima, po kome je Komisija dodelila sredstva u iznosu od, dva miliona dinara, za četri medija- RBT pres, Impres-Radio Trend, Omega televiziju I Urko. Naglasio je da je političkom voljom isplata obustavljena, sa obrazloženjem, da novca nema, jer je opština po sudskoj odluci morala Omega televiziji isplatiti zaostala dugovanja, koja su stvorena tako što opština nije plaćala ugovorene obaveze s namerom da ugasi ovu televiziju. Traparić tvrdi, da to nije smetalo da se novac građana izdašno prebacuje na račun predednika opštinskog Saveza vojvodjanskih Mađara pa je u minule dve godine na ovaj način opština „častila“ ovog medijskog stručnjaka sa 8 miliona dinara.
     Prema mišljenju Traparića, političkim manipulacijama ozbiljno je prekršen Zakon, novac se nenamenski trošio a zloupotrebljen je položaj od strane više lica. Napomenuo je da je Zoltan Sombati, predsednik opštinskog SVM-a i član političkog koalicionog tima koji donosi političke odluke, te je praktično uz pomoć partijskih istomišljenika sam sebi slao pare na račun. Jasno je to, jer je prema navodima iz APR-a odgovorno lice u Urku do februara ove godine, bio Sombati, kada su najveći transferi novca obavljeni.
     Traparić je ocenio je da se oličenje političke bahatost vidi u tome što se niko iz vladajuće koalicije nije ni osvrnu na upozorenja da se radi o direktnom sukobu interesa Zoltana Sobatija koji je uz sve i direktor Javnog komunalnog preduzeca Komgrad.
     S obzirom da na upozorenja u lokalnoj Skupštini opštine niko nije reagovao odbornik Slobodan Traparić presavio je tabak u nameri da obavesti organe gonjenja, državno odeljenje za borbu protiv korupcije i kriminala te nadležno tužilastvo, o manipulaijama kojima je , kako kaže, sklono poitičko rukovodstvo ove opštine.
     Udruženje građana „dr Janoš Hadzi“, koje broji šest odbornika u opštinskoj skupštini, podnelo je prijave Agenciji za borbu protiv korupcije, prijavu o mahinacijama sa funkcijama zamenika predsednika opštine Ferenca Tota i Ištvana Manića koji je istovremeno obavljao poslove člana opštinskog veća i direktora Javnog preduzeća za građevinsko zemljište i puteve.
     U prijavi se navodi da je za obe funkcije primao lični dohodak. U ovom slučaju radi se o flagrantnom kršenju pa smatramo da, s obzirom da je Manić obavljao funkciju člana Opštinskog veća na nezakonit način, odluke ovog opštinskog organa u čijem je donošenju on učestvovao, nisu legalne, odnosno, treba da budu poništene. Slično je i sa Ferencom Totom koji je istovremeno bio lekar u domu zdravlja i zamenik predsednika opštine. Na oba mesta je primao plate za isto radno vreme uprkos zakonskoj odredbi po kojoj zamenik predsednika opštine mora biti profesionalac.

 

 

Toyota razvija novu generaciju štedljivih motora

Toyota želi da dodatno unapredi ekološke performanse svojih vozila, tako što će razviti gamu novih motora koje odlikuje niska potrošnja goriva i poboljšana termalna efikasnost.

4088168215348059b6036e070563322_640x33385

Termalna efikasnost je numerički izraz koji pokazuje koliko se toplotne energije nastale paljenjem goriva pretvara u efektivnu snagu, a što je ona veća, potrošnja goriva je niža.

Toyota kaže da je tehnologija za bolje sagorevanje i smanjenje gubitaka putem toplote, koja je ugrađena u ove motore, već usavršena u hibridnim agregatima. To će, kako kažu u japanskoj kompaniji, dovesti do smanjenja potrošnje goriva za najmanje 10 procenata u vozilima u koje se ovi motori budu ugrađivali.

Motori će pogoniti modele čije redizajn sledi u skorijoj budućnosti, a na tržištima širom sveta biće uvedeno ukupno 14 varijanti novih motora.

Jedan od motora je i 1.3 litarski benzinac koji radi po principu Atkinsonovog ciklusa, a inače se koristi u hibridnim agregatima.

Atkinsonov ciklus sagorevanje omogućava da se termalna efikasnost znatno povećava jer je stepen širenja veći od stepena kompresije, pa je stoga veća iskoristivost goriva. Primena Atkinsonovog ciklusa daje veći stepen širenja i smanjuje gubitke toplote zbog visokog stepena kompresije (13,5), što dovodi do odlične termalne efikasnosti.

Toyota želi da dodatno smanji potrošnju goriva ovih motora pomoću mnoštva inovacija, kao što su novi oblik usisnog ventila koji stvara snažan vrtložni tok (gde mešavina goriva i vazduha teče u vertikalnom vrtlogu) unutar cilindra i sistem za recirkulaciju i hlađenje izduvnih gasova (EGR) koji radi u sprezi sa inteligentnim električnim promenljivim otvaranjem ventila (VVT-iE) radi boljeg sagorevanja i manjih gubitaka.

Nove funkcije na ovom motoru, zajedno sa gašenjem u praznom hodu i drugim karakteristikama, dovešće do približno 15% manje potrošnje goriva od sadašnjih vozila.

961233684534805a39192f565654310_640x41885

U međuvremenu, još jedan pogonski agregat, 1.0 litarski motor, razvijen zajednički sa kompanijom Daihatsu Motor Co, Ltd, postigao je maksimalnu termalnu efikasnost od 37 procenata, zbog sličnog usisnog ventila koji stvara vrtložni tok, sistema za hlađenje i recirkulaciju izduvnih gasova, kao i visokog stepena kompresije.

U kombinaciji sa funkcijom gašenja motora u praznom hodu i drugim tehnologijama za smanjenje potrošnje, motor postiže znatno manju potrošnju goriva (približno 30 procenata u odnosu na sadašnja vozila).

Preuzeto sa b92net

Većnici se voze, arče narodne pare

Licemerje nema mere u bačkotopolskoj vlasti. S jedne strane,  mazanje oči narodu sa pričom kako je utanjio opštinski budzet i kako treba štedeti na svakom koraku, posebno na informisanju,  koje prema proceni “vlastelina” , nije naklonjeno njihovim marifetlucima. Sa druge strane  arčenje na veliko – pod  nazivom vožnja za službene i privatne potrebe službenim automobilima.

Nema da nema . Voze se svi. Predsednica opštine Melinda Kokai Mernjak ima jedan veliki i jedan mali auto. Reprezentativno zar ne. A nedavno je bila u Jagodini kod tamošnjeg gradonačelnika Dragana Markovića Palme da preuzme svetle primere  opštinske vlasti. Čula i videla,  da tamo,  skupštinske sednice traju pola sata, da članovi opštinskog veća rade volonterski, reklo bi se,  ne primaju plate za svoj rad , ne voze kući službene automobile,  jer ih i nemaju. Svi koriste samo službeni auto,  sa vozačem , ali ih koristi i narod , kad im treba za bolnicu, otići po lek. Predsednica opštime Melinda zažmurila na oba oka i nije prenela  primer, zbog čega je,  Jagodina uspešna opština,  da ne bi morala da objašnjava,  zbog čega je Bačka Topola,  bezuspešna.

Jeste žena ekonomista , ali se nije bavila računicom koliko dnevno košta vozikanje opštinskih “vlastelina” po gradu i ataru. Kada ona neće, hoćemo mi čisto da je podsetimo da joj savest nije čista , pa čak ni onda kaka svojim smehom pokušava da pokrije sve bezobrazluke i nezakonitosti ljudi u kući u kojoj stoluje.

Desetak je automobila koje voze svakodnevno funkcioneri opštine. Ako u proseku vozila mesečno prelaze oko 1000 kilometara, godišnje je to , pojednostavljeno , 12.000 kilometara.  Recimo da je to dodatak na platu od oko 80.000 dinara- svakome ko ih vozi – još petnaestak samo u ceni goriva, plus troškovi održavanja, registracija. Da ne zaboravimo i glavnu nagradu “automobil na poklon” čija je cena od 7000 do 9000 eura.

Desetak ovakvih automobila košta oko 100.000 evra. Nije da  nema. Ima očigledno mnogo više  nego što se priča,  ali po onoj narodnoj,  neko jede kupus , neko meso- u statistici u proseku je na trpezi u bačkotopolskoj opštini ,  sarma.  Oponenti će reći nisu vozila na poklon, pa ona su u  državnom vlasništvu i potvrditi nam da je to zapravo i najveća manipulacija sistema u kome živimo.  Jedni rade, primaju minimalac , ako nešto voze, sve plaćaju sami a drugi u ime naroda, iz koga se cede poslednji atomi novčane energije,  arče narodski dinar za svoj luksuz. Nit se stide nit ih je briga pa čak ni od komšija koji ih vide kako popodne na njivi vade poljoprivredne alatke  da odrade dodatno zanimanje.

  Zato je, nedavno,  opština obnovila vozni park. Vozi se, pa se potrošila stara vozila.Stigli su novi puntići za gospodu koja je navikla na besplatnu vožnju. U partiskoj raspodeli vozila najgore su prošle demokrate jer” kantu” od “dačija” koja je nagurala više stotina hiljada kilometara što u kampanji što po vrletima nekadašnje Jugoslavije. To je valjda po meri Alekse Kumića, koji vodi resor privrede. Valjda kakav auto takva privreda. Zato nam izgleda cveta sport, kultura, informisanje jer Karolj Lackovič vozi gotovo nov. Pokrivena je i Staromoravička auto cesta. Robert Fazekaš, predsednik skupštine opštine neće u autobus već u opštinski auto. To što se svojevremeno patriah Pavle ceo život vozio gradskim prevozom sa ovim zaista nema veze. Da ne zaboravimo i gospodu iz javnih preduzeća. Tri direktora, svak svoj automobil za službene i privatne svrhe. Jer to su poslovni ljudi. Rade i pre i posle podne i noću, kad treba.

Priča o licemerju birokratije  , nekako je uvek bila aktuelna. Raspodela kadrova na radna mesta za koja su stručno (ne) osposobljeni uvek je u sebi  imala sarkastični potencijal. Čast izuzecima . Izuzetaka nema kada je u pitanju arčenje narodnih para u privatne i ostale svrhe. Donedavno su maštali da kupe svoj prvi automobil,  na rate, polovan,  pre svega. Posrećilo im se , dobili su ga na” poklon”  sve sa troškovima koji idu uz njega.

Ono što svakako treba da nas zabrine, jeste , da su to ljudi koji nas reprezentuju, kojim smo poklonili poverenje da nam život učine boljim, makar u potencijalu a oni su samo svoj učinili realno savršenim.

Funkcionišu na mestima koje obasjava sunce sigurnosti u državnim jaslama, u većoj ili manjoj meri odlučuju o našim životima. Stiće se utisak da je državnim činovnicima, prema rezultatima rada u proteklih godinu dana mnogo dosadno na njihovim poslovima  pa im treba hobi besplatne vožnje. Sve to u vreme dok učenici iz susednih mesta nemaju da plate kartu do škole.

Mi građani ćemo da se već nekako snađemo, a da ne odrtavimo, svako u redu ispred koga je raspoređen do narednih izbora.

                                                                                                                                                                 Slobodan Traparić