“CIPELIĆI”, SUDOM- BAČKOTOPOLSKIM PROSVETARIMA NADOKNADILI NOVAC,ZA PUT OD KUĆE DO ŠKOLE

Ukupan iznos koji potražuju , za sada 200 prosvetnih radnika opštine Bačka Topola, koji su do sada podneli tužbe, kreće se oko 14 miliona dinara, što je tek mali deo nagomilanih neisplaćenih putnih troškova zaposlenima u javnom sektoru od stupanja na snagu Kolektivnog ugovora.

Gotovo 200 bačkotopolskih prosvetara odlučilo je da presaviju tabak i sudskim putem naplate troškove gradskim prevozom koje im garantuje Zakon o radu,popularno nazvanim “cipelići”, saznaje BT PUBLIC NEWS. Zakonska osnova, pojedinim ustanovama bila je “okidač” da traže ne samo jednaku primenu zakona za ubuduće, već i naplatu putnih troškova tri godine unazad. Ukupan iznos koji potražuju oni koji su do sada podneli tužbe kreće se oko 14 miliona dinara, što je tek mali deo nagomilanih neisplaćenih putnih troškova zaposlenima u javnom sektoru od stupanja na snagu Kolektivnog ugovora.

Tema o kojoj su zaposleni u bačkotopolskim školama šaputali postala je i  javna i žustra tek nakon sudskih odluka da je opština u obavezi da nadoknadi prosvetnim padnicima, put od kuće do škole i nazad. Prema saznanjima , na ovom slučaju radila su tri advokata, godinu ipo dana unazad, kao zastunici, prosvetara. Epilog, su nadoknade, koje se sada isplaćuju u više rata, profesorima i nastavnicima. U borbi za svoja prava, najagilniji su bili sindikati škola “Nikola Tesla”, “Čaki Lajoš”, “Poljoprivredne škole.

“U poljoprivrednoj školi, svoja potraživanja je ostvarilo oko 80 zaposlenih.Time priča nije završena, jer sada potražujemo još novca, za period mart- oktobar 2020. Po radniku se isplaćuje oko 70.000,00 dinara, s tim da je to u našoj školi umanjeno za iznos, koji je mimo lokalne samouprave zaposlenima isplatila škola.”- kaže profesor Biljana Hrnjak.

“Da nismo bili suočeni sa smanjenjem ionako malih plata – niko ne bi ni pomislio da traži troškove za javni prevoz. Zakon ih je predvideo u svakom mestu gde postoji gradski prevoz.. Nije nikakav poklon, niti atak na budžet, već zakonom predviđeno pravo.  Zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, i to: za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz”, glase odredbe člana 118. Zakona o radu.-kaže, profesor Radovan Gardašević

POSLE DVE DECENIJE, NA POMOLU REŠENJE ZA BIVŠI HOTEL U CENTRU GRADA





Kako je najavljeno, Vlada Madjarske, u obnovu hotela uložiće 1,3 milijarde forinti (oko 330 miliona dinara), dok će ostatak biti finansiran iz budžeta opštine.

“Opštinu vodi koalicija koju čine Savez vojvođanskih Mađara i Srpska napredna stranka. Ponosimo se činjenicom da smo svi okupljeni oko jednog cilja, a to je realizacija kapitalnih investicija – ističe Saša Srdić, predsednik Skupštine opštine Bačka Topola.Jedna od njih je svakako i rešavanje završetka radova na bivšem hotelu “Vojvodina” u centru grada , koji dugo vremena rašuva izgled centra grada. Zato smo prihvatili ideju Saveza vojvodjanskih Madjara da u rešenje projekta, preko naših tradicijalno dobrih koalicijonih patrtnera iz SVM-a obezbedimo finansisku konstrukciju za okončanje radova.Kako je najavljeno, Vlada naših severnih suseda u obnovu hotela uložiće 1,3 milijarde forinti (oko 330 miliona dinara), dok će ostatak biti finansiran iz budžeta opštine. Bez obzira na to ko je predlagač, kojoj stranci pripadamo, podržava se sve što je važno za bolji život gradjana.”građana”.

Kostur bivšeg hotela,”Panonija“, vlasništvo, UTD „Vojvodina“u centru Bačke Topole, čija dogradnja je započeta i obustavljena nakon neuspele privatizacije pre nekoliko godina, površine je 3.924 metra kvadratna, a na parceli od 1.940 metara kvadratnih je i 122 kvadratna metra pomoćnih prstorija, godinu dana unazad, počeo je menjati izgled.Omogućeno je to vlastima opštine, nakon što je ovaj objekat, voljom vladajuče većine u Skupštini opštine, kupljen na javnoj prodaji, za 12 miliona dinara iz stečaja. Prvo, je porušen četvrti sprat, jer je preduzeće koje je vršilo merenje statike utvrdilo da je ovakav objekat nebezbedan.Potom je zgrada pokrivena i zaštićena od daljeg propadanja.

Prema rečima odgovornih, do sada je sve finansirano iz , budžeta opštine ali se pokazalo da je to veliki zahvat te da sredstava za dalje radove ponestaje jer je reč o objektu koji ima više od 4.000 kvadrata, te za taj projekat nameravaju da konkurišeu kod viših nivoa vlasti, ali i kod drugih izvora, kao što je madjarska „Betlen Gabor” fondacija. Kako rečeno, tako i učinjeno.

Nosilac projekta je Dom kulture . Direktor, Timea Čipe, informiše da je Dom kulture , u septembru prošle godine, dobio pozitivan odgovor iz Fondacije Betlen Gabor na ranije upućen zahtev za pomoć državnom sekretaru za nacionalnu politiku u Vladi mađarske Arpadu Janošu Potapi a veliku pomoć u svim poslovima vezanim za projekat ustanova sada dobija od Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.

Iza svakog realizovanog projekta stoji pregršt regulativa koje moraju da se usvoje kako bi posao uopšte bio započet, zato ne moramo da spominjemo koliko je za jednu manju, višenacionalnu opštinu kao što je Bačka Topola važno da postoji politički konsenzus za donošenje odluka, koje su uvek na opštu dobrobit gradjana-veli Saša Srdić i objašnjava da je do sada mnogo investicija u toku zahvaljujući takvom pristupa pa se rešava i gorući problem, otpadnih voda i zagadjenja Krivaje, izgradnjom prečistača.

POSLE kompletne obnove Bačka Topola će dobiti likovni, kulturni i administrativni centar. U objektu u samom srcu grada biće i učenički dom sa 59 mesta, velika sala za sastanke i kompletna opštinska uprava.


	

JANOŠ ŽEMBERI NAJUSPEŠNIJI PRIVREDNIK VOJVODINE

Nagrade za uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti industrije uručeno je kompaniji „ Timkop“ iz Temerina, u oblasti poljoprivrede kompaniji „ Atos fruktum „ Mala Remeta; u oblasti usluga kompaniji „ NS Plakat“ iz Novog Sada. Nagradu za najušpešniju privrednicu u protekloj godini dobila je Dragana Đermanović „ Peper kmunikejšn grup“ iz Novog Sada , a nagrada za najušpešnijeg privrednika uručena je Janošu Žemberiju „ Sat- Trakt „ iz Bačke Topole“ .

U Privrednoj komori Vojvodine održana je svečanost na kojoj je obeležena 102. godišnjica postojanja a tom prilikom dodeljene su nagrade i priznanja najuspešnijim privrednim društvima , privredniku i privrednici u godini za nama. Prvi put smo dodelili i priznanje „ Zlatno pero privrede“ za medijski doprinos razvoju privrede u AP Vojvodini.

Predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević rekao je da je veoma ponosan na činjenicu da je PKV jedna od najstarijih poslovno-privrednih institucija u državi, istakavši da je tokom tog perioda ona bila suočena sa brojnim izazovima, ali da je opstala zahvaljujući upornosti i doslednosti privrednika.

„Iza nas su 102 godine postojanja i rada Privredne komore Vojvodine i to je jubilej koji nam nameće veliku odgovornost. Ni u ovim teškim vremenima ne smemo da posustajemo, već moramo više i odlučnije da radimo na razvoju privrede Republike Srbije i unapređenju poslovnog ambijenta u Vojvodini“, istakao je Vučurević. Saradnja Privredne komore Vojvodine i Pokrajinske vlade intezivna je i svakodnevna. Zajedno radimo na promociji privrednih potencijala Pokrajine i umrežavanju vojvođanskih privrednika sa partnerima iz zemlje i sveta. Privredna komora Srbije kroz svoje aktivnosti i rad značajno utiče da se u našoj zemlji kreira i održi još bolji privredni ambijent. Kako bi se taj cilj ostvario , bliska saradnja Privredne komore Vojvodine i Privredne komore Srbije od neprocenjivog je značaja istakao je Vučurević.

„Jubilej Privredne komore Vojvodine prilika je da se ukaže na značaj privrednih aktivnosti, razvoja ekonomije, uspeha privrednika i svega onoga što doprinosi našem razvoju. Privreda Vojvodine bila je ta koja je, u veoma teškoj godini za globalnu ekonomiju, u najtežoj godini od Drugog svetskog rata, uspela da održi privredne aktivnosti i da sačuva radna mesta, i to je ono što ohrabruje“, naveo je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i dodao da je protekle godine zabeležen i rast veći od 12 procenata u oblasti poljoprivrede. Rast su beležile i neke grane od kojih to nismo očekivali, u uslovima globalne krize.

Tome su, kako je naveo, između ostalih, doprineli i privrednici kojima su danas uručena godišnja priznanja „Kosta Mirosavljević“ za značajna privredna ostvarenja u 2020. godini. Mirović je ocenio da su oni, svojim rezultatima, dali značajan doprinos napretku ekonomije, zbog čega moraju biti u centru pažnje.

„Vojvodina je bila važan faktor ekonomskog razvoja i ekonomskog opstanka Republike Srbije u minuloj godini. Zahvaljujući vitalnosti naše privrede, znanju i ulaganjima uspeli smo da prošlu godinu završimo sa minimalnim gubicima. Država čini sve da izađemo iz krize u kojoj se nalazimo kako bismo još intenzivnije nastavili sa privrednim i javnim ulaganjima i što pre krenuli u novi ekonomski start“, rekao je predsednik Mirović.

ZIMSKA SLUŽBA SPREMNA ZA VEĆE VREMENSKE IZAZOVE.

Tasić, Satmari i Srdić izrazili zadovoljstvo funkcionisanjem “Komgrada” i “Vojputa” čija je osnovna delatnost delovaje u redovnom i vandrednom održavanja puteva.

Predsednik opštine Adrijan Satmari i predsednik Skupštine opštine Saša Srdić sa dr.Zoranom Tasićem u obilasku punktova zimske službe

Dr. Zoran Tasić, zamenik pokrajinskog sekretara za energetiku, građevinarstva i transport, posetio je opštinu Bačka Topola i sa opštinskim rukovodstvom, preddsednikom Adrijanom Satmarijem i predsednikom Skupštine opštine Sašomm Srdićem obišao punktove zimske službe.

DR Zoran Tasić

Ocenio je da hladan vazduh u ovim područjima stvara još jednu opasnost od proklizavanja vozila, ali često i magla tokom jutra i večeri smanjuje vidljivost i dodatno otežava vožnju, pa se vozačima savetuje oprez ali i da su službe za redovno održavanje na visini zadatka da intervenišu u svakom trenutku i obezbede redovno odvijanje saobraćaja.Tokom svoje posete Bačkoj, Tasić je posetioopštine Subotica i Mali Idjoš. Istakao je da je ove zimske sezone veoma važno, koordinisati radove na održavanju puteva ali i inače tokom cele godine. Izrazio je zadovoljstvo funkcionisanjem “Komgrada” i “Vojputa” čija je osnovna delatnost delovaje u redovnom i vandrednom održavanja puteva.

SLAVI SE SVETI SAVA, ŠKOLSKA SLAVA

Škole u Bačkotopolskoj opštini, će sečenjem slavskog kolača i priredbama učenika obeležiti školsku slavu Svetog Savu,27. januara, u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.

Priredbe u školama, uvek, na sećanje za svetog Savu

Ovaj praznik je jedan je od najvećih hramovnih i porodičnih praznika. Proglašen je za školsku slavu i danas se kaže „Sveti Sava, školska slava“.

Škole u Srbiji sečenjem slavskog kolača i priredbama učenika obeležavaju školsku slavu, u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.

Savindan je i slava mnogih porodica i institucija. Najboljim učenicima, nastavnicima i institucijama uručiće Svetosavske nagrade za doprinos kvalitetu obrazovanja.

Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti.Posle poluvekovne zabrane od komunističkog režima, 1990-ih godina ponovo se vraća kao školska slava.Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, stoga je zaštitnik prosvetnih ustanova.

O značaju svake škole, pa i ovih naših, govori uspeh njenih učenika. Upravo je na njihovu budućnost mislio i član opštinskog veća, zadužen za prosvetu Milan Janus.

Milan Janus

„Na nama ovde je, da se borimo za nove investicije, nova radna mesta, jer ne vredi vam ništa da naša deca budu lepo i dobro obrazovana, a da svoje snove i želje ostvaruju u nekim drugim zemljama. Zato smo u prethodnom periodu baš u ovaj sektor ulagali mnogo. U potpunosti je obnovljena pkola “Nikola Tesla” izgradjeni su sportski tereni u “Čaki Lajošu, Muzička škola , škola u Gunarošu, fiskulturna sala Gimnazije i još mnogo toga.Veliku pomoć su nam pružili viši nivoi vlasti , da bi danas sve funkcionisalo kako treba. Očekuje nas optimimalzacija i racionalizacija samog sistema, koj nisu rađene deecenijama, tako da nas na tom polju čeka jako veliki posao “,rekao je Milan Janus.

PORUKE IZ BAČKOTOPOLSKE SKUPŠTINE OPŠTINE- PREDSEDNIK SAŠA SRDIĆ

“Neka ovaj praznik mira, nade i ljubavi darovanih nam kroz rođenje Hrista budu osnovna pokretačka i stvaralačka snaga u našem životu. Božić nas podseća na one koji su nam najbliži, najmiliji i zato je poruka razumevanja i solidarnosti koju ovaj praznik nosi u sebi danas važnija nego ikad za sve koji žive u opštini Bačka Topola naveo je u čestitki.

Povodom božićnih praznika danas su , politički predstavnici, kao i političke stranke uputili čestitke sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve i građanima koji po julijanskom kalendaru slave Božić.

Predsednik Skupštine opštine Saša Srdić čestitaa je vernicima,i sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve Badnji dan i predstojeći Božić poželevši im dobro zdravlje, mir i blagostanje.

” Poštovane građanke i građani, upućujem vam srdačne čestitke povodom jednog od najvećih hrišćanskih praznika – dana Hristovog rođenja. Neka nam ovaj sveti dan donese mir i blagostanje, dobro zdravlje i radost. U želji da izazovno vreme koje je pred nama podnesemo dostojanstveno, negujući zajednicu ljubavi i međusobnog poštovanja, postupajući po hrišćanskim vrednostima mirenja i praštanja, jer jedino tako možemo živeti kao ljudi, pozdravljam vas najlepšim rečima: Mir Božiji, Hristos se rodi!”, izjavio je Srdić

ČESTITKA PREDSEDNIKA SO SAŠE SRDIĆA , ZA BOŽIĆ

Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića,predsednik Skupštine opštine Bačka Topola Saša Srdić,uputio je danas  čestitke  vernicima koji slave rođenje Hristovo po Gregorijanskom kalendaru.

“Želim vam da najradosniji hrišćanski praznik provedete u duhu tolerancije, ljubavi, praštanja i razumevanja. Božić je ujedno i vreme kada su uz nas dragi ljudi, uz koje crpimo snagu za izazove koji nas očekuju, snažimo dobrotu i veru da će sutra koje dolazi biti bolje. Ovi praznici su vreme i kada pružamo punu podršku onima kojima su naša pomoć i podrška potrebni”, naveo je Srdić i dodao-

“U ime skupštine opštine i svoje lično ime najiskrenije čestitam najradosniji hrišćanski praznik Božić. Neka Božić, kao simbol rađanja i zajedništva, probudi u svima nama vrednosti razumevanje i poverenja, tolerancije, solidarnosti i ljubavi kao ideje vodilje kroz svakodnevni život”, 

HITNE MERE ZA PRESTANAK UBIJANJA KRIVAJE I TRPLJENJE BAČKOTOPOLČANA

U novoj budzetskoj godini, Vojvodine, predviđena su izdvajanja za započete važne projekte kao što su prečistači otpadnih voda u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu.

Briga pokrajinske vlade i lokalne samouprave na zaštiti prirode i ljudi

Ružna priča o zagađivanju i uništavanju života u reci Krivaji traje godinamau bačkotopolskoj opštini a najduža autohtona vojvođanska reka postala je kanal za industrijske i otpadne vode. Otpadne vode završavaju u Krivaji, koja toliku količinu materija organskog porekla ne može da izdrži. Organske materije se raspadaju, troše kiseonik u vodi, uništava se živi svet, a u priobalju se oseća smrad, kažu nam građani i ekolozi. Višegodišnji problemi motivisali su lokalnu samoupravu i pokrajinsku vladu da pokušaju stati na put, ovom problemu. Projektom je predviđena izgradnja postrojenja, pre ispuštanja u vodotok reke Krivaje, sa pratećim objektima i infrastrukturom. Pokrajinska vlada, preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine, za prvu fazu radova izdvojila je samo u ovoj godini 191,5 miliona dinara i još 100 miliona lokalna samouprava .Izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštinu Bačka Topola, vredana je 595,3 miliona dinara.

„Suština je u tome što na osnovu zakonskih propisa, zakona koji se odnose na vodotokove, zaštitu životne sredine, komunalnu oblast i niz drugih propisa, zagađivač ima obavezu da u okviru utvrđenog roka u punoj meri reši sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda i njihovo usmeravanje u vodotoke-prijemnike”, rekao je Rudolf Cinkler, idejni tvorac akcionog plana.„Biće to višegodišnji posao, koji ćemo zajednički da uradimo, a ne odnosi se samo na izgradnju uređaja za prečišćavanje voda, već i na izgradnju centralnog kolektora i sekundarnu mrežu otpadnih voda, potom čišćenje korita Krivaje, kako bi dostigli standarde koje želimo”, rekao je, na ovu temu. , Igor Mirović, predsednik pokrajinske Vlade

Tek 30 odsto Bačke Topole ima kanalizacionu mrežu, pa je nakon završetka prečistača otpadnih voda, u planu i nastavak izgradnje kanalizacije..

Gradi se kanalizaciona mreža Bačke Topole

Želimo da povežemo kompletno naselje i to nam je naredna kapitalna investicija. Iduće godine će biti završen prečistač otpadnih voda, a pre toga treba da bude završena izgradnja glavnog kolektora, koji je rađen protekle dve, tri godine u fazama. Ostala je poslednja faza radova vredna 40 miliona dinara, od izlaska iz naseljenog mesta do prečistača”. kaže predsednik Skupštine opštine Saša Srdić.

Svakako najzanačajniji projekat u oblasti zaštite životne sredine je proglašenje Parka prirode „Bačkotopolske doline“. Skupština opštine Bačka Topola usvojila je 6. aprila 2017. godine Odluku o zaštiti Parka prirode „Bačkotopolske doline“, nakon što je stiglo odobrenje Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. Ovu odluku pre izvesnog vremena, pozdravili su ribolovci, zaštitari prirode, ekolozi i svi oni koji su u prethodnom periodu upozoravali na krivolov i zagađenje Zobnatičkog jezera, koje se smatra jednim od bisera nekadašnje Panonske nizije. Naš sagovornik dalje objašnjava da već nakon godinu dana, od proglašenja Parka prirode „Bačkotopolske doline“ manje je krivolova, a i više se radi na uređenju okoline samog jezera i dodaje da se u Bačkoj Topoli ne naplaćuje ekološka taksa, te da je za projekte zaštite životne sredine izdvojeno nešto više od tri miliona dinara. Za održavanje Parka prirode „Bačkotopolske doline“ izdvojeno je dva miliona dinara.

 Inače, „Bačkotopolska dolina“ je područje koje je raj za sve ornitologe i ljubitelje ptica, jer od 150 registrovanih vrsta 75 se gnezdi na zaštićenom području, a ostalima služi kao mesto ishrane tokom godine ili za vreme seobe. Među gnezdaricama posebno se ističu vodeni bik, patka njorka, barski petlić i modrovoljka. Značajna je mešovita kolonija mrke čaplje i gaka. Mnoge vrste ovih ptica značajne su u nacionalnim i međunarodnim razmerama. Pored 123 vrste strogo zaštićene u Srbiji, 50 vrsta se nalaze na SPEC listi (vrste značajne za zaštitu u Evropi), a 23 vrste su na spisku Dodatka i Direktive o pticama.

PREDSEDNIK OPŠTINE, ADRIJAN SATMARI, UPOZORAVA NA SVE VIŠE ZARAŽENIH KORONOM, SITUACIJA VANDREDNA

Predsednik opštine Adrijan Satmari


“U minulom periodu sve više građana u opštini Bačka Topola je zaraženo virusom COVID-19, pa je neophodno poštovati sve mere za sprečavanje zaraze. Molim sve građane da situaciju shvate ozbiljno i ponašaju se odgovorno prema preporukama vandrednog stanja. Pratite mere i preporuke koje donosi Vlada Republike Srbije Republički krizni štab i opštinski štab vanrednih situacija. Veoma je važno poštovati preporučenu fizičku udaljenost, izbegavati lični kontakt, izbegavati okupljanja i nositi zaštitnu masku. Apelujem na sve građane, posebno na mlađe, ali i njihove roditelje da se uzdrže od organizovanja rođendanskih proslava, žurki i ostalih proslava. Molim građane zaražene korona virusom da poštuju mere karantina, a građane koji su bili u kontaktu sa zaraženim ostanu u karantinu. Ovim putem želim da se zahvalim svim građanimabačkotopolske opštine, koji postupaju po odlukama koje donose nadležni organi. Veoma je važno da brinemo o sebi i bližnjima da prevaziđemo ovu epidemiju protiv koje se bori ceo svet.” upozorio je Satmari

TREĆINA INDUSTRISKE ZONE RASPRODATA, NOVE FABRIKE ZAGREVAJU MAŠINE

Još jednu fabričku halu gradiće MIDMAS

OD 32 HEKTARA INDUSTRISKE ZONE , VIŠE OD 10 JE PRODATO INVESTITORIMA, KOJI SU U BAČKOJ TOPOLI OTVORILI ILI ĆE GRADITI NVE FABRIKE. OKO 120 MILIONA ULOŽILA OPŠTINA I POKRAJINA U UREDJENJE GRADJEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Bačka Topola je bogatija za dva privredna i trgovačka giganta, jer su svoje pogone i logistički centar u Industrijskoj zoni otvorili fabrika stočne hrane „Gebi”, kao i firma iz Mađarske „Kite” d. o. o., koja je specijalizovana za trgovinu poljoprivrednim mašinama. Svoj pogon završio je Midmas, “Mlekara” počinje da radi početkom iduće godine a novu halu radiće “Potker” i “Banatski organik”. Ministr poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, i ministar spoljnih poslova Republike Mađarske Peter Sijarto,dogovorili su nove zajedničke investicije, intenziviranje saradnje dveju zemalja, posebno u delu investicija u prehrambenu industriju i ulaganja u prerađivačke kapacitete u Srbiji.Prvi naredni projekat je izgradnja fabrike za preradu povrća u Bačkoj Topoli.

To je veliki napredak za naš grad. Nadam se da će mnogi ljudi tu naći zaposlenje”, kažu meštani. “Čim zaposle ljude odmah će sve bolje da bude”, navode u Bačkoj Topoli.

U razvoj industrijske zone Bačka Topola uloženo je za sada više od 120 miliona dinara iz opštinske i pokrajinske kase. Uz vodu, struju, gas i pristupne saobraćajnice, reč je o infrastrukturno potpuno opremljenoj zoni.

“Auto-put je tu na nekih kilometer udaljenosti, železnička pruga Beograd–Budimpešta takođe je tu, uskoro će naravno tu biti i brza pruga i to je poznato investitorima koji planiraju da ulažu”, ukazuje direktor Vojvođanske industrijske zone Bačka Topola Radomir Kuzmanović i dodaje

“U pregovorima smo sa još nekim stranim investitorima, tako da se nadamo da ćemo u narednom periodu imati još ulaganja, još fabrika da će nicati u našoj industrijskoj zoni”

Marko Predojević, vlasnik preduzeća “Midmas” za proizvodnju elektrouređaja, pored postojećeg otvoriće još jedan pogon u novoj industrijskoj zoni u Bačkoj Topoli. Ugovori o zakupu zemljišta su privedeni karaju a na proleće kreče gradnja.

“Kada se gradi fabrika to je dosta komplikovana procedura. Ovde u lokalnoj samoupravi su se zaista potrudili da nam olakšaju sve to i da sve ide tečno i brzo, da u principu nismo ni osetili tu vrstu administracije kao problem”, ističe Predojević.

“Banatski organik ” je još jedna firma koja se odlučila da gradi u Bačkoj Topoli. Radi se o finalizaciji suhomesnatih proizvoda i gradnja poćinje uskoro. Značiće to sasvim sigurno nova radna mesta, što se uklapa u naše opredeljenje da zadržimo što više ljudi, da ostane i radi u našem mestu.”-zaključuje Kuzmanović