OPOMENE ZA NEPLAĆENO GREJANJEOD 17. FEBRUARA

Preduzeće „TMG Toplota“ iz Batočine koje je preuzelo brigu oko proizvodnje i isporuke toplotne energije za daljinsko grejanje u stambenim zgradama u Bačkoj Topoli, korisnicima koji toplotnu energiju dobijaju iz toplane na mazut, za oko 400 korisnika, račune za januar umanjilo je za 30 odsto od osnovne cene, zbog onih dana kada grejanja zbog nedostatka mazuta nije bilo.
Problema sa radom kotlarnice na mazut bilo nešto duže od nedelju dana, kada su radijatori bili hladni. U „TMG Toplota” se nadaju da je ovo umanjenje računa sa njihove strane dovoljan pokazatelj o tome da imaju dobre namere i da delatnost u Bačkoj Topoli nisu preuzeli „samo da bi zaradili”. Oni su zamolili građane da račune za grejanje plaćaju u AIK banci, gde su prilikom uplate oslobođeni plaćanja bankarske provizije.

– Još jednom apelujemo na građane da svoje račune izmiruju redovno kako ne bismo dovodili u pitanje grejnu sezonu. Naime, naplata računa je svega 50 odsto što je apsolutno nedovoljno za redovno funkcionisanje sistema daljinskog grejanja. Veliki je broj korisnika koji do sada nisu platili nijedan mesečni račun – predočavaju iz „TMG Toplota”.

Firma iz Batočine najavljuje da će nakon 17. februara početi sa slanjem opomena po kojima će građani imati vremena, osam dana po prijema, da izmire svoje obaveze, a da će prema onima koji se ogluše na apele da izmiruju obaveze, biti prinuđeni da pokreću odgovarajuće postupke kod nadležnih organa.

RAZDOR U SAVEZU VOJVODJANSKIH MADJARA

Savet SVM doneo je na sednici odluku o konačnom isključenju 82 člana iz ove stanke, koji su istovremeno i članovi civilne organizacije Mađarski pokret. Tome je prethodila odluka krajem prošle godine o isključenju devet članova nevladine organizacije Mađarski pokret koji su sredinom novembra osnovali frakciju ovog pokreta unutar odborničke grupe SVM-a. Među isključenima je i gradonačelnik Subotice Jene Maglai. Članovi Saveta nisu prihvatili ni žalbu 52 člana SVM na odluku o isključenju. Za isključenje je glasalo 43 članova Saveta, dok je dvoje bilo protiv.
Odmazda koju SVM sprovodi nad članovima NVO “Mađarski pokret” je neviđena u istoriji mađarske zajednice u Vojvodini, izjavio je, nedavno, jedan od njenih osnivača Tamaš Korhec, izražavajući solidarnost sa devet odbornika u Skupštini grada Subotice koje je SVM isključio iz stranke jer su osnovali frakciju “Mađarskog pokreta” u odborničkoj grupi SVM, koja je tim činom prepolovljena.
Smatramo da je njihovo isključenje u potpunosti u domenu odmazde zbog toga što su iskazali svoje sopstveno mišljenje i nisu se složili sa nekim stavovima predsednika stranke i Ildiko Lovaš. Nema to nikakve veze sa statutom Saveza vojvođanskih Mađara”, izjavio je Tamaš Korhec, suosnivač NVO “Mađarski pokret”, na konferenciji za novinare u Subotici.
Predstavnik SVM zadužen za proces isključivanja članova Karolj Pal je nakon sednice izjavio da će SVM i dalje podržavati Jenea Maglaija kao gradonačelnika Subotice, jer je interes SVM da se ovaj izborni ciklus “završi bez problema”.
“I dalje ćemo sarađivati sa Maglaijem u svim onim pitanjima koja se tiču interesa građana Subotice”, rekao je Pal.
Maglai je povodom isključenja 82 člana iz SVM izjavio da je kriza unutar te stranke prisutna već neko vreme i da će isključenja stvoriti još dublje podele unutar mađarske zajednice, kao i među članovima SVM.
Medju prvima koji su bili isključeni bio je Jožef Hužvar, jedan od pripadnika frakcije „Madjarski pokret“.
“Kada se prvi put desilo da je jedini argument protiv frakcije bilo lupanje šakom o sto i povik “Partija tako hoće!”, a mi to nismo prihvatili – tada smo isključeni iz SVM-a. Ja mislim da stranka radi protiv sopstvenog interesa kada nas zbog toga isključuje iz svojih redova”, kaže Jožef Hužvar, odbornik u Skupštini grada Subotice koji je isključen iz SVM-a.
Tamaš Korhec tvrdi da su članovi “Mađarskog pokreta” izloženi telefonskim pretnjama i smenama, ističući da su svi urednici “Mađar soa” koji su članovi “Mađarskog pokreta” smenjeni sa svojih funkcija.
Adrenalin medju članovima i isključenim iz SVM-a je na visokom nivou na pragu izborne kampanje.
“Ovaj proces ide u veoma lošem pravcu. SVM je uspeo da isključi i trećeg i četvrtog gradonačelnika Subotice koji su bili iz redova ove stranke”, rekao je Maglai, misleci na sebe i na Gezu Kučeru.
On je u izjavi za B 92, dodao, da će u naredna dva meseca do izbora ovakvo stanje, i njegova saradnja sa pozicije gradonačelnika, uspeti da se održe i da nikome nije u interesu da bude problema.
“Ovaj period će se istrpeti zato što ne sme da ide na štetu građana Subotice. To je u svačijem interesu i to je razuman potez”, rekao je Maglai, koji je u stranci bio i član predsedništva i saveta.

INDUSTRISKI PARK “STANICA” ZA BEŽANIJU

Slogan Industriske zone Bačke Topole, „rastimo zajedno“ , nikako da zaživi , gotovo dve decenije, koliko je stara ideja, opštinskih vlasti, da na tritoriji grada stvori bazu za zapošljavanje nezaposlenih i ugodi investitorima da izaberu baš ovaj grad za ulaganja.
Prema zvaničnim podacima, ovaj Raj, za privrednike, ima preko 30 hektara gradskog gradjevinskog zemljišta sa 20 parcela od pola do 1,6 hektara površine. Naročito je , pišu u svom prezentu, parkovlasnici, interesantna parcela od 17 hektara koja je u vlasništvu Opštine, na izlazu iz Bačke Topole prema Subotici i prostire se sve do obale bačkotoplskog jezera. Zaigravaju potencijlne ulagače , svoga novca, podacima da tu postoji idejni plano izgradnji vikend naselja i vodeni park.
Pitanje se nameće samo po sebi. Zašto , gotovo niko neče,da ulaže, kada je sve tako lepo – idealno, pa kako tvde, predstavnici IP-a i najniža cena od 2,5 evra po kvadratnom metru.
Ipak, nije , da baš niko neće. Tu je Potker, koji se bavi proizvodnjom metalne galanterije za industriju nameštaja i Foametek koji se bavi obradom sundjerastih materijala i samolepljivih traka. Tako je za dvadesetak godina otvoreno pedesetak radnih mesta. Dva godišnje, novozaposlena, u Industriskom parku. Nije da nije.
Da bi bilo više, u svom prezentu, opštinari su dodali Lohr, koji već davno funkcioniše , ne na tom zemljištu već u zgradama bivšeg „1. Maj“-a.
Uzdanica političkih garnitura u kojima su se smenjivali Savez vojvodjanskih Madjara, Socijalistička partija Srbije, Demokratska stranka i konačno Srpska napredna stranka služila je da se podigne „adrenalin“, u trenucima pada energije , kada su uhvaćeni u laži, da će graditi i raditi za narod obezbedjivati uslove da bolje žive, ne beže u inostranstvo „ stomakom za hlebom“. U raspodeli partiskih funkcija, po koalicionim dogovorima, dugo je Industrisku zonu, vodila, Demokratska stranka, na čelu sa direktorom Monikom Kokai.
Da bi pomogao ,da krene sa mrtve tačke, uključio se i Pokrajinski sekretar za privredu… Miroslav Vasin, krajem , 2014.
„Ove godine , akcenat je stavljen na teritoriju opštine Bačka Topola, s obzirom da se industriska zona ove opštine nalazi na atraktivnoj lokaciji, u blizini autoputa Beograd-Budimpešta. Sa deset miliona dinara se zaokružuje infrastrukturna celina jedne zone, pri čemu je efekat koji se ovakvim sufinansiranjempostiže veoma vidljiv.“obrazložio je Miroslav Vasin
Infrastruktura ili kako bi narod rekao – voda, struja, putevi bili su glavna prepreka što investitori ne dolaze. Novac iz pokrajine , republike nije pratio radove ili bolje reći radovi nisu pratili novac. Fabriku bez struje, od Tesle na ovamo, teško je zamisliti. Upinjali su se opštinari iz petnih žila po Zakonu, valjda, da plate svojim novcem, iz budžeta – ono što je plaćeno već jednom bilo.
Sada sam u dilemi, dali zato da stvore uslove da IP zaživi ili da bi pokrili, unapred potpisane situacije, za radove, koji nisu bili izvedeni a naplaćeni su.
To je valjda i ranije, posao bio, za istražne organe. To valjda niko nije u dilemi.
Nije se mnogo proslavila ni privatna trojka, koja je na nekoliko godina preuzela zemljište za razvoj, koji su formirali tu cenu d 2,5 evra po kvadratnom metru za investitore. Kada su videli da od posla nema vajde vratili su, dušebrižno, ponovo opštini, „privredno blago“ da ona nešto zaradi.
Možda bi trebalo verovati na reč, da je ovo najniža cena zemljišta, da u Subotici, Indjiji …. i mnogo gde, još, ne daju besplatno zemljište, uz još mnogo povlastica.
Od ulaska SNS-a u koaliciju i nove partiske raspodele koalicionih mesta, funkciju direktorke preuzeo je njihov kadar, Jasmina Zimonjić. Ona je magistar ekonomije, pa se od nje očekuje, pred ove izbore 2016. , spasi sve što su dosadašnji „doktori“ ekonomije upropastili.
Sudeći po njenom doprinosu razvoju Bačke Topole u Demokratskoj stranci, gde je bila do juče, valja očekivati da će biti ………
Mnogo priče, malo rada.
Uz Industriski park je autoput, Koridor 10. Radnih mesta ima na hiljade u Industriskim zonama Austrije, Nemačke…… kad već nema u Bačkoj Topoli.

МОДЕРНИЗАЦИЈА БАЊЕ РУСАНДЕ

Помоћница покрајинске секретарке за здравство, социјалну политику и демографију др Данијела Станковић – Баричак и директор Управе за капитална улагања АП Војводине Небојша Маленковић, посетили су данас Специјалну болницу за рехабилитацију “Русанда” у Меленцима, у Зрењанину, која је, захваљујући средствима Управе за капитална улагања АП Војводине, купила болничку опрему вредну 4.434.196,80 динара.

Набављена су три болничка кревета за потребе новог павиљона за смештај болесника, два уређаја за терапију са ултразвуком и ласером и један уређај за физикалну терапију, а за потребе хидроблока ове бање, набављене су хидромасажна и четвороћелијска када.

Директор Управе за капитална улагања АП Војводине Небојша Маленковић истакао је да је средствима Управе замењена 40 година стара опрема у хидроблоку бање “Русанде”.

“Са 4,4, милиона динара успели смо да бар мало помогнемо специјалној болници за рехабилитацију да изгледа модерно у 21. веку и постане савремени рехабилитациони и велнес центар. Помогли смо и стручном кадру да пружа врхунску здравствену заштиту не само пацијентима који бораве у бањи већ и корисницима велнес и спа услуга”, додао је Маленковић.

Говорећи о досадашњим активностима Управе, Маленковић је подсетио да је Управа за капитална улагања у 2015. години определила за област здравства преко 576 милиона динара, помажући и примарне и секундарне и терцијарне здравствене установе на територији АП Војводине.

“Ми смо желели да, иако примарна здравствена заштита није посао Покрајинске владе већ локалних самоуправа и републичке администрације, помогнемо сваку амбуланту и све домове здравља у Војводини и на том путу ћемо истрајати у овој години.”

Помоћница покрајинске секртарке за здравство др Данијела Станковић – Баричак ја указала на значај улагања у установе које се баве рехабилитацијом, али и на специфичан значај који бања “Русанда” има за ову област здравствене заштите.

„Ово је прави моменат да се помогне оваквим установама које на тај начин јачају своје капацитете и могу да одговоре на потребе наших грађана“ , истакла је др Станоковић – Баричак.

Специјална болница “Русанда” је у новије време посветила велику пажњу велнес програму што је иницирало потребу за реорганизацијом простора и за набавком нове болничке опреме, а све у циљу раздвајања болесника од корисника велнес услуга приликом спровођења терапијских третмана. Набавком нове опреме за потребе хидроблока и опремањем павиљона за потребе смештаја болесника, запослени у бањи “Русанди” ће бити у прилици да пруже квалитетније терапијске третмане свим категоријама корисника здравствене заштите.

Извор: Саопштење Управе за капитална улагања АП Војводине

НОВАЦ ЗА МЛАДЕ БРАЧНЕ ПАРОВЕ – КУЋА НА СЕЛУ

„Без развијеног и богатог села, без села у коме ће млади људи да одрастају, да раде и привређују – нема будућности, не само у Војводини, него и у целој земљи“, рекао је председник Покрајинске владе др Бојан Пајтић обраћајући се младим брачним паровима који су добили средства за куповину сеоских кућа са окућницом.

У другом конкурсном кругу за куповину кућа на селу, 74 млада брачна и ванбрачна пара из Војводине, којима су данас у Покрајинској влади уручени уговори, добила су кров над главом. За ту намену из покрајинског буџета издвојено је 68 милиона динара.

Покрајинска влада је у протеклом периоду креирала бројне мере намењене ревитализацији војвођанских села. Једна од најзапаженијих активности управо је додела средстава младим брачним паровима за куповину сеоских кућа са окућницом, са циљем како трајног решавања стамбеног питања младих људи, тако и подмлађивања села и доласка младих стручњака у сеоске средине. У мају 2015, након првог конкурса у укупном износу од 40 милиона динара, свој дом на селу стекле су 42 породице, а вртићи и сеоске школе у Војводини постале су богатије за скоро стотину деце.

„У нашем друштву влада убеђење како је живот у граду идеалан, а да је живот у селу мање квалитетан. Свако, ко је одрастао у селу, зна да не постоји безбрижније, безбедније и здравије одрастање од одрастања у селу“, рекао је покрајински премијер др Бојан Пајтић. Он је додао да су годинама уназад, у више стотина војвођанских села, изграђене канализационе, водоводне и путне мреже, што је омогућило да је данас живот на селу много бољи, те да је то прави амбијент у коме родитељ пожели да негује своје дете.

„Задовољство је када видимо да је резултат овог програма што ће у војвођанским селима бити три стотине становника више, од којих су око 150 деца“, истакао је председник Пајтић и додао да је то велики импулс за развој села, те да ће Покрајинска влада наставити са реализацијом овог програма све док буде заинтересованих младих парова.

Председник Пајтић је још додао да је једна од важних предности овог програма и то што ће поред крова над главом, ови млади људи добити и „хлеб у руке“, јер уз кућу имају окућницу где могу да се баве органском пољопривредном производњом.

Пајтић је изразио наду да ће овај програм бити пример другима у земљи да спроводе мере које евидентно доприносе побољшању живота у Србији.

Потпредседник Покрајинске владе Мирослав Васин нагласио је да Покрајинска влада кроз овај програм жели да постигне три циља.

„Желимо да покажемо да војвођанско село јесте наша предност, а не хендикеп, како се то углавном може чути. Празне куће и окућнице у нашим селима треба да искористимо на добробит грађана, а ми то кроз овај програм управо и чинимо“, рекао је потпредседник Васин и додао да овај програм, великом броји младих грађана из Војводине, може да пружи бољи живот.

„С друге стране, показали смо и да није тачно да нико неће да живи у селу, да није тачно да млади људи као свој главни циљ постављају живот у граду. Ови млади људи су показали да је велики број оних који своју будућност и егзистенцију виде на управо у селу“, рекао је потпредседник Васин и додао да је у оба конкурсна круга интересовање младих за овај програм било изузетно велико, те да још око шест стотина малих парова било заинтересовано за куповину кућа у селу, што, како је навео, Покрајинску владу обавезује да настави са програмом.

„Чињеница да данас људи исказују жељу да се врате и живе у селу, јесте завршна фаза многих пројеката Покрајинске владе којима смо унапређивали војвођанско село“ , рекао је потпредседник Васин и нагласио да је протеклих година у војвођанским селима изграђено и реновирано на десетине школских и спортских хала, домова здравља и културе, образовних установа и друго, чиме су створени услови за квалитетнији живот.

Весна Шијачки, директорка Завода за равноправност полова, истакла је да данашња активност носи неколико важних животних порука. Једна од најважнијих, из перспективе родних политика, јесте економско оснаживање жена, јер су жене имале прилику да равноправно и заједно са својим партнерима учествују на конкурсу, те да ће бити сувласнице купљених кућа. Такође, овим младим људима биће пружена и могућност да похађају обуку за органску пољопривредну производњу, те да у својим баштама гаје безбедно воће и поврће за своје потреба, али и за тржиште, ако то буду желели.

Након доделе уговора младим брачним паровима, испред зграде Покрајинске владе одржана је хумана акција – изложба паса под називом „И ја желим дом“, у сарадњи са Прихватилиштем за псе ЈАЗИП из Врбаса. Двадесет брачних парова, добитника средстава по конкурсу за куће, изјаснило се да жели да удоми пса, тако да су свој дом данас стекли и напуштени пси.

BESPLATNA DOKUMENTA ZA GRADJANE

Novim Zakonom koji je na predlog ministartsva za lokalnu samoupravu usvojila Vlada Srbije dokumenta potrebna gradjanima , a koja su u posedu države biće besplatna . Državni službenici će sve podatke koji se tiču građana, a nalaze se u službenim evidencijama, morati sami da obezbede.
„Izvod iz matične knjige rođenih, Uverenje o državljanstvu i mnoga druga dokumenta koja su u posedu države, a koji su građani ranije morali sami da pribavljaju kako bi ostvarivili svoja prava, ovim Zakonom će postepeno otići u istoriju. Naime, 90 dana od usvajanja ovog zakona u Skupštini Srbije, državni službenici će sve podatke koji se tiču građana, a nalaze se u službenim evidencijama, morati sami da obezbede. U suprotnom, zakonom su predviđene rigorozne kazne za nepoštovanje ove odredbe“, navodi se na sajtu ministarstva.

REVOLT MEDICINARA I ŠTRAJK UPOZORENJA

U Domu zdravlja Bačka Topola, zdravstveni radnicu su, danas, zaustavili rad na jedan sat. Odluku o štrajku upozorenja u svim ustanovama zdravstva doneo je Republički odbor Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije.
Predsednik sindikata Vojislav Živković upozorava. „Zakon o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru. Namera vlasti da nam ukinu dodatak za minuli rad i da promene način obračuna naknada zarade, a već smo odavno uskraćeni za topli obrok i regres za godišnji odmor, nakon smanjenja zarade od 10% u prošloj godini i realnog pada vrednosti  naših zarada koje traje godinama, dovelo je do ogromnog nezadovoljstva zaposlenih. Nezadovoljstvo nacrtom zakona, pa pregovori u Radnoj grupi Socijalno-ekonomskog saveta Srbije, pa dogovor koji je voljom jednog ministra bačen u smeće, uz izgovorene vrlo neprijatne aluzije na promenu države onima kojima se to ne sviđa. Pregovori se nastavljaju, a sindikati su ovog puta odlučniji nego ikada da je dostignuta crvena linija preko koje nas više ne mogu gaziti.”
U svome obraćanju javnosti Živković je istakao, da su se svi oni kojima je minimum procesa rada to dozvoljavao, odazvali pozivu Sindikata, bez obzira na sindikalnu pripadnost.
“ U glavnom hodniku na prizemlju bili su okupljeni rame uz rame lekari, sestre i nezdravstveni radnici, jedinstveni u iskazivanju odlučnosti da se minimum profesionalnog, a rekao bih i ljudskog dostojanstva, brani svim silama. Pročitano je saopštenje Sindikata i okupljenima predstavljena problematika vezana uz sporni zakon. Problema ima mnogo, ali je ovaj sada gorući. Sindikat nema nameru da dozvoli dalje atake na ionako ozbiljno narušen socijalni status zaposlenih.”

U IME NARODA, BORBA ZA OPSTANAK

Prema pisanju portala Eko balans, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine izražava zabrinutost zbog sve češćih pritisaka na predstavnike udruženja građana i aktivista u oblasti zaštite životne sredine na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.
“U najnovijem periodu svedoci smo vođenja postupaka protiv ekoloških aktivista iz Bačke Topole koji javno ukazuju na probleme koje imaju građani sa zagađenjem vazduha, reke Krivaje i uništavanjem zaštitnih zelenih pojaseva uz poljoprivredne površine.
Tako tvrde u Sekretarijatu a Osnovni sud u Subotici presudjuje. U ime naroda – Nastavnik, Dragan Pečurica , kriv je, jer se namerio da naruši poslovni ugled kolektiva AIK „Bačka Topola“ odnosno njegove radne jedinice „Žibel“. Prema tvrdnji suda u vremenskom periodu od novembra 2014, do 6.februara 2015, o poslovanju firme, koja se bavi preradom klaničnog otpada, javnim istupima i putem internet stranice , mojabačkatopola, iznosio je neistinite podatke o poslovanju tužioca. Za to treba da plati kaznu u iznosu od 30.000,00 dinara plus sudske troškove .
Sudski je to epilog , jer, Dragan Pečurica, već duže vreme poziva građane na protestni skup za očuvanje životne sredine u ovom mestu svakog 17 dana u mesecu. Pečurica tvrdi da se iz fabrike za preradu animalnog otpada „Žibel“ koja posluje u okviru AIK „Bačka Topola“ širi nesnosan smrad i da se zagađuje vazduh, voda i zemlja kao i voda reke Krivaje. Do sada je peticiju, sa istom sadržinom, protiv ove firme, potpisalo viže od hiljadu gradjana, koji se sasvim sigurno, ne slažu, sa delom naroda u čije ime je sud doneo presudu o kazni. Nedavna anketa našeg portala potvrdila je da su aero zagadjenja Bačke Topole i dan danas aktuelna , gradjani kažu, naročito vikendom u popodnevnim i večernjim satima.
Pečurica ne odustaje ,od dalje borbe i prava na zdravu životnu sredinu, koju mu kako tvrdi, garantuje Ustav Republike Srbije. Podneo je tužbe, protiv opštinskog inspektora za zaštitu životne sredine, protiv AIK-a „Bačka Topola“, kao i protiv direktora ove firme lično. Ni jedna od tih tužbi nije pretočena u sudski postupak .
Pokrajinski sekretarijat podržava aktivnosti udruženja građana i aktivista u oblasti životne sredine i zalaže se za poštovanje zakonske regulative i procedura, kao i za strogo sankcionisanje svih onih koji zagađuju životnu sredinu. U ovom slučaju to sasvim sigurno nije Pečurica.
Da bi smo unapredili nepovoljno stanje životne sredine i ispunili zahtevne evropske standarde, partnerstvo sa udruženjima građana je od izuzetnog značaja”- navodi se u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.
U medjuvremenu „rodio se još jedan slučaj. Preduzeće “Krivaja” tužila je Đuru Vavroša, predsednik Ekološkog udruženja “Hrast” iz Krivaje, jer je “nakon njegovih izjava firmi narušen ugled i kreditna sposobnost”.Vavroš je , dobitnik Zelenog lista 2013, jedne od najprestižnijih ekoloških nagrada u zemlji, kaže , da je tužbu dobio pre nekoliko dana i da ga je podstakla da nastavi sa radom i zaštitom prirode.
“Prvo smo zasadili 1.200 sadnica, ali su oni to izorali. Zasadili smo još 700 duž celog naselja, ali su oni opet sve izorali. To sam izjavio u emisiji “Zelena patrola” i na osnovu toga su podneli tužbu i traže da me osude na godinu dana zatvora. Suđenje je zakazano ali me takve pretnje neće nikada zaplašiti – poručuje Vavroš
“Jedan osudjeni i jedan optuzeni. Ja Dragan Pecurica, sam osudjen i to mi bas i ne sluzi na čast, ali sta da se radi. Želis dobro svim gradjanima i osude te. Radis zlo svim gradjanima i nagrade te! A Djuro mi zavidi! Verovatno nece dugo!Jos nam nedostaje gospodin Nikola Aleksic. On je mnogo zilaviji od nas nece se on tako lako dati osuditi. Zelim mu sve najbolje. Potrudice se mocni i bogati zagadjivaci i ostali da se na ovom spisku nadje jos mnogo aktivista i zastitnika prirode, ali sta kada nas sve osude i uklone? Hoce li nam biti bolje?!

ZA POMOĆ, MADJARIMA U SRBIJI, 160 MILIONA EVRA

Savez vojvođanskih Mađara i mađarska vlada raspodeliće oko 160 miliona evra pomoći susedne Mađarske preduzećima u Vojvodini, što je suma koja je jednaka dvoipogodišnjem vojvođanskom budžetu, najavio je predsednik SVM-a Ištvan Pastor, koji je i predsednik Skupštine Vojvodine. Kako su preneli mediji na mađarskom u Vojvodini, Pastor je objasnio da će ukupno 50 milijardi forinti biti podeljeno u naredne tri godine – 20 milijardi forinti biće podeljeno kao nepovratna pomoć, a za ukupno 30 milijardi forinti povoljnih kredita će moći da konkurišu vojvođanska preduzeća.
To je nastavak finansiranja , od lane, kada je trideset osam firmi, donirano sa ukupno 37,8 miliona evra. Najviše ih je iz Subotice i Bačke Topole – dobile su blizu 20 miliona evra. Novac su tada dobile samo proverene firme, odnosno preduzeća koja su Budimpešti preporučili mađarski političari iz Srbije
I ovaj put, raspodelu subvencija će obavljati SVM i Vlada Mađarske zajedno, objasnio je Pastor i najavio da prvi krug konkursa počinje u januaru i prvenstveno će se odnositi na mikropreduzeća i porodična preduzeća, na projekte razvoja u poljoprivredi i na standardizaciju.
“Cilj programa je da se preokrene sadašnja tendencija odlaska mladih iz Vojvodine na rad u inostranstvo”, rekao je Pastor.
U komisijama za procenu konkursnih prijava treba da budu stručnjaci, a ne vlasnici partijske knjižice, rečeno je na savetovanju koje je u Subotici organizovao Mađarski pokret, a prenosi portal Vojvodina danas.
Otkako je došao na vlast u Mađarskoj, predsednik Vlade, Viktor Orban se ozbiljno posvetio poboljšanju političkog i ekonomskog položaja Mađara van Mađarske. Ministarstvo ekonomije Madjarske, donelo je pre dve godine takozvani Vekerle plan pomoći Mađarima u okruženju. Zvanično, namera Orbanovog kabineta je da se putem finansijske podrške zemljacima omogući bolji život da bi ostali tamo gde su se rodili.
Prema pisanju subotičkog portala mađarska vlada dosad je kreditrala 38 preduzeća u Srbiji s ukupno 37,8 miliona evra. Ne treba posebno isticati da su sva ona u Vojvodini i da su pare dobili domači Mađari. Zanimljiva su i imena firmi – Vinarija „Zvonko Bogdan” u vlasništvu Lajoša Čakanja dobila je kredit do pet miliona evra, pola miliona manje sleglo se na račun “Masterplasta” predsednika subotičkog odbora SVM-a Tibora Bunforda i još tri miliona evra na račun preduzeća njegovog sina Olivera. Istu sumu dobila je i firma “Cim gas” Čabe Kerna.
Najviše novca dobila je Vinarija “Zvonko Bogdan” iz Subotice, čak 5 milona evra. Sledeći na spisku po visini dobijenih para iz Mađarske je Masterplast, takođe iz Subotice. Njemu je pripalo 4,5 miliona evra. Treće pozicionirani na ovoj neobičnoj listi je Sat-trakt iz Bačke topole sa 3.642.800 evra. Zatim slede Oliver Bunfort i CAM-gas iz Subotice sa po 3.000.000 evra. Prima ZZ, iz Bačkih Vinograda dobila je poklon iz Budimpešte od 2.705.070 evra. Orbanov podsticaj u iznosu od 2.183.000 dobila je Sila RT iz Stare Moravice. Sledi Mini Pani iz Subotice sa 2.000.000 evra, potom Tisa coop iz Kanjiže sa 1.515.000 evra. Na listi povlašćenih Orbanovih milionera u Srbiji našli su se i Agrocoop iz Bačke Topole, kom je dodeljeno 1,2 miliona evra, Yumol iz Subotice sa 1,3 mil. evra. Aretol iz Novog Sada i Geneza iz Kanjiže dobili su okruglih 1.000.000 evra.  Agroprodukt iz Bečeja bogatiji je za 985.000 evra, pristiglih iz Mađarske. Subotička štamparija Grafoprodukt, dobila je 150.000 evra, Metaloprerađivač iz Sente 150.000, Telekpaprika, Martonoš 400.000 evra, Hedera iz Hajdukova 150.000 evra, Selma, Subotica 230.000 evra. Na spisku su i vinarija Vindulo iz Temerina sa 200.000 evra, Arok i Arok iz Čoke sa 350.000, Sumik, Subotica 250.000, Rasveta, Subotica 125.000 evra. Silos – teh iz Sente dobio je 154.000 evra, Agrokons iz Feketić 475.000, Balasa, Čantavir 230.000 evra, Časakert, Zrenjanin 350.000 evra, EV-pro, Subotica 300.000 evra, Kešenović iz Čantavira 200.000 evra, Tipp net iz Subotice 120.000, Hoffi cuki iz Temerina 580.000 evra i još šest firmi koje su ukupno dobile 420.320 evra. Kad se sve sabere vlada iz Budimpešte upumpala je u mađarske firme u Srbiji ravno 37.865.190 evra.
Putem javnih konkursa sada če biti dodijeljeno 160 miliona eura u tri godišnje tranše.Nadzor nad raspodelom kredita vršit će Savez vojvođanskih Mađara, čiji lider predsedava Skupštinom Vojvodine navodi All Jazeera i citira Istvana Pastora.
„Taj novac će se praktično implementirati ovde u Srbiji. Ovde će se stvarati doprinos bruto društvenom proizvodu Republike Srbije, tu će zapošljavati ljude, tu će se trošiti novac koji se tu bude zarađivao i tu će se plaćati porezi. Sa tog aspekta mislim da je ovo jedna podrška koja je svakome veoma značajna“
Od ove finansijske intervencije mnogi očekuju, da će, bar donekle, zaustaviti vidljiv odlazak mladih sa severa Bačke, koji masovno odlaze u zemlje EU, zahvaljujuči dvojnom državljanstvu – madjarskim pasošima, koje su dobili upravo na inicijativu Orbanove Vlade.

SNS, SVM I “OSTALA POLITIČKA BURANIJA”

Politički akteri u opštini Bačka Topola, pred proletnje izbore 2016. godine polagano pregrupišu redove. Dve su centralne kolone, koje okupljaju „poliičku buraniju“, ne bi li uvećali, za koji procenat svoj konačan rezultat. U jednom stroju je Srpska napredna stranka, sa za sada jedinim verifikovanim saveznikom – SDP. U drugom Savez vojvodjanskih Madjara, koji je u lokalu najavio druženje sa ostalim političkim partijama madjarskog predznaka.
Iako zajedno sede u opštinskoj vlasti SNS i SVM na narednim izborima žele svoju većinu kako bi im pripalo više ključnih funkcija u Opštinskom veću i javnim preduzećima. Dobro obavešteni izvori ukazuju na javna i tajna sastajanja sa budućim koalicionim partnerima.
Najviše je zabrinut SPS, koji je na prethodnim izborima jedva prešao cenzus a neka istraživanja političke scene im ukazuju da će to ovaj put, sa 3,6 posto, teško biti moguće. Zato bi se bilo dobro udomiti , bar na lokalu, kako to oni kažu , sa „siguricom“, iako na parlamentarnim izborima , prema dosadašnjim najavama, neče biti tako.Za svaki slučaj njihova siva eminecija, oličena u privrednicima iz onih vremena, razmišlja o Srpskoj narodnoj partiji Nenada Popovića, ne toliko ideološki, koliko interesno.
Naš izvor, potvrdjuje razgovore SNS-a sa grupama gradjana, nekim koji su se na prošlim izborima borili za socijalnu pravdu i novim u medjuvremenu stasalim i ojačalim na minulim izborima za Mesnu zajednicu. Računaju naprednjaci i na dobro pozicionirane ljude, raspadnute Demokratske stranke , u Krivaji, Rogatici, Pobedi…koji bi ovaj put svoj autoritet trebali da upotrebe i donesu glasove.
LSV računa na svoje verne glasače i računa na prelazak cenzusa. Da li će im se gazde dogovoriti pa nastupiti zajedno sa Borisom Tadićem, Čedom Jovanovićem i jos ponekim čije ime baš mnogo ne znači, za sada je nepoznanica.Dosadašnji izbori su pokazali da LDP nikada nije uspeo da sakupi dovoljan broj glasova da nastupi na izborima pa ako bude koalicije jasno je na će se „šlepati“ na ledjima „ligaša“. Tu je i Demokratska stranka, kao mogući saveznik, koja teško da če pomoči posle post izbornog debakla, kada je od sedam odbornika , zbog rasula, ostala bez ijednog. Da bi spasili ostanak u sadašnjoj vlasti na volšeban način „nabavili“ su jednoga bivšeg odbornika LSV-a.
Savez vojvodjanskih Madjara ulazi u izbore pod hipotekom lošeg rada nedavno smenjenog rukovodstva. Pratio je ih je niz afera trošenja novca gradjana bez mere, u svoju korist. Svesrdno su im u tome pomagali DS, SPS i neke medju kombinacije ali ih to nije oslobodilo tereta vodeće stranke u opštini. Zato su se valjda opredelili da posle četvorogodišnje pauze ponovo, najverovatnije, oprobaju zajednički nastup, sa ostalim madjarskim partijama u opštini, sa kojima u minulom periodu nisu imali „diplomatske odnose“. Nužda zakon menja, pa su u toku pregovori, šta i koliko kome, kad bude .Razmišljaju u SVM i o grupama gradjana, jer su upravo oni odnosili najviše glasova iz madjarskog biračkog tela.
Interesantno je da je rano kao nikada do sada lansirana priča o svrstavanju u dva politička tabora, srpskom i madjarskom. Valjda zato da bi se obezbedilo nacionalno pregrupisavanje, da bi se pridobilo onih 30 posto neopredeljenih, koliko se smatra da ima u biračkom telu.
Niko ne razmišlja da pokaze šta je uradio, da mu izborni adut bude, u funkciju stavljen sportsko rekreacioni centar „Venus“, bivši hotel „Vojvodina“, hiljade radnih mesta u Industriskoj zoni, Solarno polje za proizvodnju struje, omladina koja ostaje a ne odlazi u svet.
Dokoni, su otvorili kladionicu, da če ovo isto, biti novi projekti koji treba da obeznane glasače, kao u prethodna dva izborna mandata. Kladionica ne bi funkcionisala, da nema i onih drugih koji misle da će biti i nešto novo, pregalački.