U GUNAROŠU NOVE TABLE SLEDI OBNOVA SALE ZA FISLULTURU

Osnovna škola “Đerđ Deže” iz Gunaroša je dobila nove, savremene školske table zahvaljujući konkursu pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje. Pohađa je oko 120 učenika na mađarskom jeziku. Njih je posetio pokrajinski sekretar Mihalj Njilaš kako bi se uverio u obavljene radove, a sledi i obnova sale za fiskulturu.

Na nove table se piše flomasterima u boji, koje su zamenile stare table u sedam razreda. Učenicima se sviđaju nove table, kažu da se puno bolje vide. Prijašnjih godina su zahvaljujući konkursima pokrajinskog sekretarijata obnovljeni računari i interijer, a sada konkurišu za sređivanje krova fiskulturne sale. Direktorka Hermina Čikoš kaže da je zgrada građena sedamdesetih godina i otada nije bilo radova na njoj. Zbog kondenzovane vode je patos uvek bio mokar, krov je prokišnjavao, osvetljenje je propalo.

Pokrajinski sekretar za obrazovanje Mihalj Njilaš kaže da bi želeli da konstantno iz godine u godinu obezbeđuju sredstva za ove radove i osavremenjavanje škola.

CRVENI METEO ALARM U ČETVRTAK, PETAK- MEHANIZACIJA U PRIPRAVNOSTI U VOJPUTU I KOMGRADU

Četvrtak, petak i subotu, na snazi će, u većim delovima zemlje, biti crveni meteoalarm jer će prema prognozama meteorologa biti izuzetno hladno, a biće i kiše koja će lediti pri tlu.
Na sajtu RHMZ je objašnjeno da crveni meteoalarm znači da su “prognozirane naročito opasne vremenske pojave, a takvog su intenziteta da mogu prouzrokovati veliku materijalnu štetu i biti veoma opasne po bezbednost ljudi i životinja”.

Putevi  u bačkotopolskoj opštini ka i na celom severu Bačke su prohodni, nakon što je više desetina kamiona zimske službe i druga mehanizacija radila danonoćno na čišćenju i održavanju. Ostaju u pripravnosti jer se očekuje ledena kiša, a do tada rade na uklanjanju zaostalog snega sa kolovoza.

Goran Petrović vozač je jednog od više od 60 kamiona koji su bili angažovani dvadeset i četiri časa na održavanju auto-puta i državnih puteva na severu zemlje tokom prvih ozbiljnijih padavina ove zime. Nakon soljenja i posipanja rizlom, usledilo je čišćenje i uklanjanje snega na mestima gde ga je vetar ponovo naduvao, tako da je auto-put u njihovoj zoni odgovornosti, od Vrbasa do granice s Mađarskom, bio prohodan.

“Spremni smo. Auto-put je prohodan, šta ja znam. Mi što smo mogli odradili smo, nadamo se da odgovara ljudima i saobraćaju”, kaže Petrović.

Ostali putevi na severu Bačke juče su takođe bili prohodni, a količina raskvašenog snega na kolovozu zavisila je od intenziteta saobraćaja, što je na pojedinim deonicama zahtevalo više opreza u vožnji. Dalje aktivnosti odrediće termometri, pošto so ne deluje na ovim niskim temperaturama, kao i eventualne padavine.

” Očekuje se tu negde u petak čak da bude i ledene kiše. Padavine što se snega tiče to će manjeg obima biti, slabijeg intenziteta, ne bi trebalo da bude problema, jedino moramo biti spremni za petak, a jesmo, očekujemo ledenu kišu, tu treba reagovati odmah od momenta padavine jer se tu zaledi kolovoz u roku od pet do deset minuta” , ističe Laslo Juhas, šef punkta zimske službe kompanije “Vojput”.

Ukoliko do toga i dođe, ekipe zimskih službi su pripravne, a repromaterijala ima dovoljno. Pratite prognoze, poštujte signalizaciju i prilagodite brzinu uslovima na putevima – poručuju putari.

MADJARSKA DELEGACIJA U BAČKOJ TOPOLI-“PROSPERITATI” ULAŽE U CAPRIOLO I EM KOMERC

Mađarska delegacija i predstavnici fondacije Prosperitati posetili su firme Kapriolo i EM Komerc koje su dobile podršku ovog razvojnog fonda.U poseti firmama Kapriolo i EM Komerc bio je lider fondacije Prosperitati Balint Juhas koji je rekao da su tokom dana posetili više firmi koje su otvaraju nova radna mesta. U delegaciji su bili i zamenik ministra u vladi Mađarske Levente Mađar, generalni konzul Republike Mađarske u Subotici Janoš Babić, ambasador Atila Pinter te predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor.

Firma za proizvodnju bicikla Kapriolo trenutno zapošljava 150 radnika, a nakon nove investicije će to porasti na oko 180 zaposlenih. Vlasnik Lajoš Brindza kaže da su kupili liniju za proizvodnju točkova i obruča, te da će izgraditi hale i skladišta za sirovine i gotove proizvode. Nadalje će sagraditi farbaru kako bi odgovorili zahtevima zapadnog tržišta.

U neposrednom susedstvu je i fabrika EM Komerc koja je do sada pravila ploče za nameštaj, ali prave i unikatni nameštaj, što bi želeli da nastave da razvijaju. Direktor Lajoš Đantar kaže da su im potrebne savremene mašine kako bi proizvodnja većih količina bila isplativa, te da planiraju izgradnju nove fabrike sa najsavremenijom tehnologijom.

Rukovodilac fondacije Prosperitati je izrazio zadovoljstvo zbog realizovanih, kao i investicija koje su u toku. Rekao je da na ove firme može da bude ponosna celokupna vojvođanska mađarska zajednica.

TIBOR TOT- ZA MESEC DANA U BAČKOJ TOPOLI BESPLATNO ČIPOVANO 600 PASA

Direktor Tibor Tot kaže da su ovog meseca već čipovali oko 600 pasa, te su ih i vakcinisali.

Vlasnici pasa su obavezni da pse starije od 3 meseca čipuju i vakcinišu protiv besnila. Zahvaljujući mikročipovima se može pratiti broj pasa, koji poslednjih godina raste te ih je sada oko 3.800.

Čipovanje pasa je proces obeležavanja jedinki zbog utvrđivanja identiteta i zakonski je obavezan za sve vlasnike pasa i mačaka. Čipovanje je dragoceno kod nalaženja izgubljenih životinja i njihovog vraćanja vlasniku, ali je takođe važan i na izložbama i sajmovima.  Svaki  registrovani pas ima svoj individualni broj i oznaku. To je njegova lična karta, ali se u nju, za razliku od naših ličnih podataka, ne unose nikakvi drugi podaci sem broja. Čipovanje se vrši uglavnom između šest do osam nedelja straosti ljubimca, iako se ove intervencije mogu vršiti u bilo kojem životnom dobu. Ugradnja mikročipa je skoro bezbolna metoda i ne razlikuje mnogo od davanja obične injekcije. Čip je veličine zrna pirinča i ugrađuje se u predelu vrata psa.
Time i podaci o vlasniku psa ulaze u bazu podataka koja se zahvaljujući čipu mogu uvek lako očitati. Zahvaljujući inicijativi opštine Bačka Topola, vlasnici pasa će ovim uštedeti 980 dinara, koliko košta čipovanje. Zaposleni u veterinarskoj stanici obilaze ulice i gde naiđu na vlasnike, tamo mogu odmah da reše čipovanje, a tamo gde ih nema ostavljaju poruke. Direktor Tibor Tot kaže da su ovog meseca već čipovali oko 600 pasa, te su ih i vakcinisali. On dodaje da je obaveza vlasnika da čipuju životinje, jer ako se izgube da ih lakše nađu.

Svi koji žele da se prijave za čipovanje u opštini Bačka Topola, to mogu da urade na broj telefona 063/58-14-54-es ili 741-138.

BAČKOTOPOLSKE ZGRADE POD INSPEKCISKIM NADZOROM

Sve zgrade u Srbiji moraće da imaju upravnika do kraja godine. U onim koje su ozbiljno shvatile slovo Zakona o stanovanju i održavanju zgrada u toku su izbori za upravnika, koji će zameniti dosadašnje predsednike Skupštine stambene zgrade. Kako u Bačkoj Topoli to u velikom broju zgrada nije uradjeno inspekciske sluzbe istakle su , na ulazima, zapisnike o inspekciskom nadzoru uz upozorenje o posledicama ukoliko to ne učine u ostavljenom roku.

 Ko može da bude upravnik

Propisi su jasni. Upravnik može da bude izabran iz redova vlasnika stanova koji čine Skupštinu stambene zajednice (sada je to Skupština stambene zgrade). Uslov je da prosta većina učestvuje u izborima potencijalnog upravnika.

Ono što je najčešći problem što uglavnom stanari nisu zainteresovani da dođu na zakazane sastanke za izbor.

Izbor moguć i pisanim putem

Kod višespratnica gde ima puno vlasnika stanova, rešenje za izbor upravnika je da se on bira pisanim putem ili elektronski, a što je takođe zakonom predviđeno. Da bi izbor bio validan potrebno je da stanar osim zaokruživanja kandidata potpiše i list.

Volonterski ili sa naknadom

Stanari mogu da se dogovore sa upravnikom o nadoknadi, ali i on to može ako želi da radi i volonterski. Do sada u praksi je bilo da predsednici Skupštine stanara malih zgrada ne uzimaju naknadu, ali tamo gde zgrada ostvaruje prihode (na primer od zakupa slobodnih prostorija) to čine.

SUBVENCIJE ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I DALJE 4000 PO HEKTARU

Ostaje subvencija od 4.000 dinara po hektaru obradive površine, rekao je Arpad Fremond za Panon RTV. Potpredsednik Odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije iz redova SVM-a povodom IPARD fondova rekao je da je zainteresovanost bila nešto manja od očekivane. Po njegovom mišljenju razlog tome je što je 2017.-ta godina bila loša za poljoprivrednike i manje njih se odlučilo da konkuriše. Arpad Fremond govorio je i o tome na koliku pomoć od države mogu da računaju poljoprivrednici u ovoj godini.

„Ono što se odnosi na subvencije države u odnosu na obradivo zemljište, poljoprivredne subvencije i druge pomoći, može se reći da će u 2018. godini biti iste kao u 2017. godini. Na žalost, pomoć nije mogla biti povećana. Po osnovu obradivog zemljišta subvencija će ostati četiri hiljade dinara po hektaru, i biće direktno isplaćena proizvođačima. Nije potrebno to potvrđivati nikakvim računima, nema povrata, nego proizvođači direktno na svoj račun dobijaju tih četiri hiljade dinara po hektaru. Ostaje pomoć za uzgoj goveda, u visini od 25 hiljada dinara, za suprasne krmače je 10 hiljada dinara, za ovce i koze po sedam hiljada dinara, za košnice odgajivači dobijaju 720 dinara. Za tovne svinje subvencija je hiljadu dinara, a za tovne bikove subvencija je ostala 10 hiljada dinara, za jagnje i jare poljoprivrednici mogu da računaju na po dve hiljade dinara”, rekao je Arpad Fremond.

STRUČNA PRAKSA UZ NADOKNADU OD 20.000 DINARA

Projekat nemačke razvojne saradnje „Podsticanje zapošljavanja mladih“ u saradnji sa Nacionalnim udruženjem Serbia Organika objavio je javni poziv za obavljanje stručne prakse iz oblasti organske poljoprivrede i prehrambene tehnologije po principima organske proizvodnje.
Cilj prakse je, sticanje potrebnih znanja i veština iz oblasti organske proizvodnje i prerade i osposobljavanje za obavljanje poslova u sektoru organske proizvodnje.
“Program stručne prakse je namenjen mladim, nezaposlenim licima do 35 godine starosti koji su:
diplomirali na Poljoprivrednom fakultetu (smer organska poljoprivreda/ekološka poljoprivreda, voćarstvo/vinogradarstvo, ratarstvo i povrtarstvo, opšta agronomija, stočarstvo – zootehnika, fitomedicina i prehrambena tehnologija) ili Tehnološkom fakultetu (smer prehrambena biotehnologija i prehrambeno inženjerstvo) ili na poslednjoj godini osnovnih ili master studija gore pomenutih fakulteta i studijskih programa/smerova. ” kaže Helena Mearoš, iz opsinskog veća Bačke Topole
Na konkurs mogu da se prijave svi oni koji ispunjavaju su  državljani Republike Srbije,
da imaju manje od 35 godina, da su nezaposleni,da su završili ili završavaju neki od navedenih fakulteta i studijskih programa,da nisu imali radno iskustvo u oblasti organske i prehrambene tehnologije,da su spremni za sticanje novih znanja i veština, da su motivisani i spremni za rad u ovoj oblasti, piše u programu
“Odabranim kandidatima program stručne prakse nudi priliku za sticanje praktičnih znanja i veština iz oblasti organske proizvodnje i prerade u sektoru organske proizvodnje kod poslodavaca koje uspešno posluju u ovom sektoru dugi niz godina.Tokom trajanja stručne prakse licima koja učestvuju u programu biće plaćena nadoknada u mesečnom iznosu od 20.000 dinara (neto), troškovi prevoza i doprinosi za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.Predviđeno trajanje programa je do 6 meseci.”- objašnjava Mesaroš
Svi oni koji su zainteresovani za pohađanje stručne prakse treba da pošalju sledeća dokumenta:
Prijavu za stručnu praksu (preuzima se na veb stranici udruženja Serbia Organika) http://www.serbiaorganica.info/javni-poziv-za-obavljanje-strucne-prakse-iz-oblasti-organske-poljoprivrede-i-prehrambene-tehnologije-po-principima-organske-proizvodnje/ Kratku biografiju napisanu u slobodnoj formi,Motivaciono pismo,Fotokopiju lične karte, Fotokopiju diplome (ne mora da bude overena) – za nezaposlena lica, Fotokopiju indeksa prve strane i strane gde je overen poslednji semestar – za studente Prijave sa navedenom dokumentacijom se dostavljaju mejlom na: info@serbiaorganica.org ,Rok za slanje prijava je 15. mart 2018. do 17:00.
Prijavu možete preuzeti na sledćem linku i na veb stranici http://www.serbiaorganica.info/javni-poziv-za-obavljanje-strucne-prakse-iz-oblasti-organske-poljoprivrede-i-prehrambene-tehnologije-po-principima-organske-proizvodnje/
“Projekat Podsticanje zapošljavanja mladih se sprovodi u okviru Nemačke razvojne saradnje. Projekat sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta Republike Srbije kao vodećim partnerom. Cilj projekta je da pruži podršku mladima između 15 i 35 godina starosti da se bolje pozicioniraju na tržištu rada i da se lakše i brže zaposle.”- ističe Helena Mesaroš

 

 

 

 

 

FUDBALNSKI SAVEZ SRBIJE PODRŽAVA RAZVOJ FUDBALSKE AKADEMIJE U BAČKOJ TOPOLI

 

  • Delegaciji FSS predstavljeni detalji projekta Fudbalske akademije TSC Bačka Topola

BAČKA TOPOLA, 21. Februar 2018. – Delegacija Fudbalskog saveza Srbije zajedno sa predstavnikom UEFA Zoranom Lakovićem posetila je danas Bačku Topolu, gde im je predstavljen projekat Fudbalske akademije TSC Bačka Topola.

Sa detaljima projekta Lakovića i delegaciju FSS, u kojoj su bili predsednik Slaviša Kokeza i počasni predsednik Tomislav Karadžić, upoznao je Janoš Žemberi, vlasnik SAT-TRAKT-a, glavnog sponzora FK TSC Bačka Topola, koji stoji iza Fudbalske akademije u Bačkoj Topoli.

Žemberi je naveo da će Fudbalska akademija TSC blisko sarađivati sa Fudbalskim savezom Srbije i da će njeni objekti moći da budu korišćeni za pripreme nekih nacionalnih selekcija.

“Kada bude završen, centralni teren Akademije moći će da bude i dom nacionalnog  tima za pojedine utakmice”, istakao je Žemberi i dodao da će i svi prateći objekti biti na vrhunskom nivou, a da je prioritet Akademije razvoj fudbala i stvaranje uslova za napredak mladih fudbalera u njihovoj sredini.

„Želimo pre svega da ovde oni mladi koji žive u Bačkoj Topoli i u okolnim mestima savladaju najvažnije fudbalske korake, da narednih decenija stvaramo dobar kadar za klubove i da tako podignemo nivo ove igre i u Vojvodini i u celoj Srbiji. Potreban je sistematski dobar rad, a potrebni su i uslovi koje će pružiti ova Akademija“, kazao je Žemberi.

Predsednik FSS Slaviša Kokeza izjavio je da FSS snažno podržava razvoj Fudbalske akademije u Bačkoj Topoli.

„Sigurni smo da će ova Akademija značajano podići nivo rada sa mladim fudbalerima ne samo u Bačkoj i Vojvodini, već u celoj Srbiji. Uslovi koje će imati mladi fudbaleri u ovoj Akademiji su na nivou najboljih evropskih i svetskih akademija“, rekao je Kokeza.

On je dodao da se delegacija FSS upoznala sa svim detaljima projekta Fudbalske akademije u Bačkoj Topoli. „Akademija već niče, a od septembra primiće i prve polaznike. Mi verujemo da će među njima već biti neki budući reprezentativci“, kazao je Kokeza.

Izgradnja Fudbalske akademije u Bačkoj Topoli već je uveliko u toku. Zemljište od oko 5,5 hektara na kome će se prostirati objekti Akademije je uređeno, a gradnja glavne zgrade stigla je do krova. Planirano je da radovi budu završeni u avgustu, a u septembru bi Akademija trebalo da primi prvih 50 polaznika. U Akademiji će biti potpuno opremljena teretana, sauna, soba za merenje opterećenja igrača. Tu su i pomoćni tereni, od kojih tri sa veštačkom travom, a jedan će tokom zime biti pokriven.

Za razvoj ovog projekata FK TSC Bačka Topola dobila je višemilionsku donaciju Fudbalskog saveza Mađarske, koji slične projekte, u okviru prekogranične saradnje, dotira i u drugim zemljama u regionu – Rumuniji, Hrvatskoj, Slovačkoj

POMOĆ POKRAJINE, ZA KVALITENIJI OBROK, U BAMBIJU

“Konkursom kod Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje , propise , upravu nacionalne manjine-nacionalne zajednice, koji je raspisan u decembru 2017.godine,  tiče se pomoći jedinicama lokalne samouprave u AP Vojvodini za opremanje predškolskih ustanova . Opštini Bačka Topola je, nakon odlučivanja, odobren iznos od 342.000 dinara za kupovinu konvektomata za pripremu gotovih jela , koji zadovoljava potrebe  Predškolske ustanove “Bambi”. Zahvaljujući ovim sredstvima zamnjena je rerna koja je stara oko 40 godina” . – kaže zamenik predsednika opštine Marina Popović
Ovo je treći konkurs Pokrajinskog sekretarijata na kojem je opština Bačka Topola dobila sredstva za P.U. “Bambi”.

“Podsećam da su odobrena sredstva za izradu projektno -tehničke dokumentacije u iznosu od 200.000 dinara , zamenjena je stolarija u sobama koje koriste deca , što predstavlja 1. fazu radova na zameni stolarije na centralnoj zgradi , u iznosu od 2.345.000 dinara, a po trećem konkursu je dobijen pomenuti konvektor.”- ističe Popović

U NOVU PROIZVODNJU, RATARI ULAZE, POSLE PROŠLOGODIŠNJE LOŠE PROIZVODNJE

Kako finansirati prolećnu setvu, to je pitanje koje muči bačkotopolske ratare. Loša prošlogodišnja proizvodnja, niske cene poljoprivrednih proizvoda i male subvencije problemi su sa kojima se ulazi u novu kampanju.

Oko 50.000  hektara oranica, toliko će poljoprivrednici u opštini Bačka Topola, zasejati ovog proleća. Setva će početi u martu, ali poljoprivrednici već sada planiraju i računaju kako nakon prošle godine isfinansirati ovogodišnju setvu.

“Dizel gorivo je ono što nas najviše boli. Sa ovom cenom teško nam je ući u proizvodnju, jer gorivo je sve skuplje. Nadamo se tom regresiranom gorivu, koje nam samo obećavaju, a mi ga čekamo od sezone do sezone, od setve do žetve”, kaže Bela Šiška

Oni poljoprivrednici koji su računali da će prodajom prošlogodišnjeg roda, pred setvu, zaraditi više nego da su rod prodali u žetvi biće ovog proleća na gubitku.

“Kada smo vršili kukuruz bio je 16, 16,50 dinara,  a sada je sušeni kukuruz 16 dinara. Istovremeno cena semenskog kukuruza je povećana za 30 i više odsto, veli ŠIška.

“Najveći problem je novac, jer za prolećnu setvu treba uzeti  i veštak i seme i hemiju, a žito je jeftino, kukuruz je jeftin. Znači oni koji misle setvu finansirati prodajom kukuruza i žita moraće prodati više nego da u rod prodavali u vreme žetve”, objašnjavaju poljoprivrednici.

Njive ipak neće ostati nezasejane. Poljoprivrednici kažu dobar rod može se očekivati samo ako se uloži u setvu.

“Gotov novac uložiće  ko može da plati, ko nema taj će na crtu, pa se na kraju onda izračuna i nama ostane koliko ostane. Onda poljoprivrednici sa tim ulaze u godinu da žive, pa čekaju novu setvu. Tako ko nema novca da direktno finansira setvu ulazi se zadužuje u paritetima koji naravno što se kasnije plaćaju su nepovoljniji”, napominje Šiška.

Mali proizvođači nemaju veliku pomoć iz agrarnog budžeta, jer 4.000 dinara po hektaru  nedovoljno je za  bilo kakva ulaganja.

“Ako neko ima 10 hektara, 40.000 dinara koje će dobiti nisu mu dovoljne ni za kupovinu starog akumulatora za traktor”, razmišljnje je poljoprivrednika

U novu setvu ratari ulaze posle loše prošlogodišnje proizvodnje u kojoj su uglavnom knjižili gubitke.