MOLOVI ZA OSOBE SA INVALIDITETOM

Prema rečima predsednika Ekološkog udruženja ribolovaca Mileta Antunovića, ideja je da se na južnoj strani jezera u Bačkoj Topoli naprave dva mola za osobe sa invaliditetom. Problem je, kaže, u nedostatku sredstava, pa poziva građane da pomognu koliko mogu.
Radnu snagu bi činili volonteri i članovi Udruženja. Ipak, u ovom projektu očekuju i druge vrste podrške, jer kako kaže, mnogi podržavaju ovu ideju koja bi značila, kako onima kojima je namenjena, tako i lokalnom stanovništvu.
Ekološko udruženje ribolovaca jezera Bačka Topola osnovano je 2013. godine, a osim izgradnje molova, u budućnosti je u planu “poribljavanje” jezera, zbog ugroženog ribljeg fonda.

UBISTVO SA PREDUMIŠLJAJEM, BEZ KAZNE

Velika zagađenja reke Krivaje iz bačkotopolske industrijske zone učestala suposlednjih pet godina, a od tada u prvih desetak kilometara vodotoka praktično nema živog sveta. Zbog prošlogodišnjeg izmuljavanja Krivaje kod Bajše otrovne supstance lakše i brže dospevaju do svih naselja u opštini Mali Iđoš, a minulih dana ponovo je zabeležen pomor ribe na ovom području.

Najnovije zagađenje reke Krivaje izazvalo je do sada najveći pomor ribe u Malom Iđošu, Lovćencu i Feketiću. Do ispuštanja otrovnih materija dolazi u industriskoj zoni na izlazu iz Bačke Topole, a nizvodno u Bajši i svim naseljima opštine Mali Iđoš, zagađenje je izazvalo veliku zabrinutost građana, koji su reagovali da društvenim grupama.

Bruka i sramota. Samo ne znam čija je veća, onih koji je zagađuju ili naroda koji sve ovo trpi ?-rekao je Nenad Nikolić.

Zoran Djuranović, “Moraš biti bestijalan da uništiš najlepše što si dobio od Prirode i svojoj vlastitoj deci ostaviš ovakvo đubrište umesto prelepe rečice koja je, iako nevelika, uvek bila ukras Bačke Topole.”

” Nikada nisam počitao jezgrovitiji opis nesrecnika čiji trag smrdi nečovještvom, a neodoljivo podseća na smrad koji ispuštaju iz svojih smrdionica.”-izjavio je Dragan Pečurica

Jožef Balint,  “Nažalost Krivaji ni jedna radna akcija više ne pomaže!Tužna slika,da tužnija više ne može biti.Kod mnogih kuća je i septička jama urednija i čistija”.

Ovo ima samo kod nas ,da li su inspekcija klošari koji ne smeju nikom nista. Da inspekcija radi svoj poso sve bi bilo u redu nemam reci sramota!!!-veli Mihajlo Krunić
Rukovodilac odeljenja za zaštitu životne sredine opštine Mali Iđoš, Imre Halgato kaže da su nemoćni da spreče zagađenje koje dolazi iz susedne opštine, ali i da su od početka godine podneli tri prijave nadležnoj republičkoj inspekciji zbog zagađenja vodotoka Krivaje.

“Naravno da smo podneli ponovo prijavu, to je najnovije, ali videćemo šta će se preduzeti na višem nivou u vezi ovoga. Mi kao opština smo nemoćni, znamo da zagađenje dolazi sa tuđe teritorije”, kaže Halgato.

Sa druge strane, ekološka aktivistkinja Ildiko Menđan Pletikosić iz Bajše trvdi da zagađivače štiti vladina uredba o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i da prijave inspekcijama nemaju nikakvog efekta.

“Republičko ministarstvo, sada imamo čak i Republičko ministarstvo za zaštitu životne sredine, obično pošalje odgovor da je za to nadležna pokrajina, a pokrajina pošalje jedan dopis sa nekim delovima uredbe koju sam već spomenula, i oni zapravo odgovaraju to da se tu ništa ne može i da ta industrijska postrojenja mogu da rade šta god hoće do 2040. godine.”

Sudeći po iskustvima iz prethodnih godina, ispuštanje otrovnih materija u Krivaju i ugrožavanje zdravlja građana i ovoga puta će proći bez sankcija ili adekvatne kazne koja bi sprečila buduća zagađenja vodotoka Krivaje.

BAČKA TOPOLA – SPAS, OD 30 TONA OTPADA, SA ULICA

Bačene prazne ambalaže sve je više, a prema nekim procenama u Bačkoj Topoli godišnje na divljim i zvaničnim deponijama završilo bi oko 33,5 tona tona plastične, takozvane PET ambalaže da nema lokalnog sakupljača pet ambalaže. Jedinstven primer doprinosa radu,  za srpske fabrike za reciklažu, koje zbog manjka organizovanog sakupljanja ambalažnog otpada i nedostatka sirovina uvoze otpad iz zemalja u okruženju.

Bačka Topola učinila je korak više od ostalih zahvaljujući entuzijazmu i prepoznavanju načina, da se zaradi, jednog preduzetnika koji uspešno spašava od dugogodišnjeg zagadjenja, ulica, vodotokova i poljoprivrednog zemljišta sakupljajući preko 30 tona pet ambalaže, godišnje.

N nivou Srbije na otpadu završi oko 50.000 tona ovoga otpada pa se , po uzoru na zemlje iz okruženja namerava pomaći , problem zagadjenja , sa mrtve tačke. Prvo što su pomenuli jeste izrada studije o uvođenju depozitnog sistema za PET ambalažu, staklene boce i limenke, kako bi se sagledale mogućnosti i troškovi njegove primene. U prevodu, to znači plaćanje za ispražnjene boce i limenke koje se vrate u trgovinu. U susednim zemljama pokazalo se da novac, ma kako mali bio, motiviše ljude da svoj ambalažni otpad sakupe i predaju na reciklažu. U proseku, države Evrope koje imaju ovakav sistem, po rečima Kristine Cvejanov, predsednice Asocijacije, sakupe i recikliraju 90 odsto staklenih i plastičnih boca i limenki.

Da kod nas već postoje oni koji su otkrili korist od limenki, pokazuju oglasne stranice na internetu, u kojima se nudi 200 aluminijumskih limenki za 900 dinara. Doduše, one ne završavaju kod reciklera, već se od njih sklapaju solarni kolektori za grejanje stanova koje je neki inovator pre dve-tri godine stavio u službu štednje energije – kada ima sunca

Zvuči paradoksalno da su, uprkos činjenici da su tokom cele godine šume, travnjaci, reke i priobalje zasuti bocama, konzervama, staklom i kesama, naše fabrike za reciklažu zbog nedovoljno razvijenog sistema sakupljanja ambalažnog otpada primorane da uvoze otpad iz zemalja u okruženju.

Bačka Topola ne može se mnogo čime pohvaliti ali primorom vrednog preduzetnika sakupljača pet ambalaže , može. Bez njega preko 30 tona plastičnih flaša bilo bi na ulicama…

DECENIJA KRIVOLOVA, U ATARU BAČKE TOPOLE

Tim za borbu protiv krivolova, koji deluje u okviru Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, obišao je nekoliko lokacija u opštini Bačka Topola tokom vikenda, i u ataru sela Stara Moravica i Pačir otkrio ukupno 6 vabilica za prepelice koje su nepoznate osobe postavile na dve lokacije.
“Imamo saznanja da se intenzivan krivolov prepelica na seobi u lovištima oko Bačke Topole sprovodi duže od jedne decenije. Policiji, lovnoj i inspekciji zaštite životne sredine proteklih godina prijavljeno je mnoštvo slučajeva, a građanima koji su te slučajeve prijavili, krivolovci su pretili i čak naoružani upadali u kuće”, saopštio je Tim za borbu protiv krivolova.
Meštani sa severa Bačke su takođe od početka lovne sezone uočili slučajeve krivolova prepelica kod sela Đurđin i Krivaja, a opravdano se strahuje da je mnogo više onih neotkrivenih primera.
“Izuzetno nas zabrinjavaju podaci sa terena. U nekim od obiđenih sela primetili smo strane lovce, goste u lovu na prepelice i grlice, koji su došli iz država gde su ove vrste trajno zaštićene. Pretpostavljamo da ih njihovi domaćini nisu obavestili da će prepelice loviti na nedozvoljen način, uz upotrebu vabilica i da su ih time doveli u opasnost da budu krivično gonjeni”, upozoravaju iz Tima za borbu protiv krivolova.
U saopštenju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije se apeluje na sve ljude koji se kreću u prirodi da prijave slučajeve krivolova, jer prećutkivanje znači odobravanje i omogućavanje ovog krivičnog dela.

DVANAEST MILIONA, IZ BUDŽETA, ZA 61 HEKTAR POD BAGREMOM

U Srbiji se pod šumama nalazi 2,7 miliona hektra, odnosno oko 30 odsto teritorije, a strateški cilj Vlade Srbije je da se u narednih desetak godina pošumljenost poveća na 45 odsto. Toj akciji se prikljućila i opština Bačka Topola

Da bi bili sprečeni procesi degradacije zemljišta u Srbiji, planirano je da do 2010. godine bude posumljeno oko 50.000 hektara, kao i da na terenima sa većim nagibom zemljišta bude zatravljeno oko 80.000 oranica, kazao je Gulan i dodao da je u Vojvodini pošumljeno svega 6,8 odsto teritorije, a u centralnoj Srbiji 32,8 odsto.  Toj akciji se prikljućila i opština Bačka Topola s obzirom da je pošumljenost ovde svega jedan posto.

Prema rečima predsednika opštine Gabora Kišlindera, krajnje vreme bilo da se započne sa promenama pošumljavanjem i podizanjem vetrozaštitnih pojaseva kraj puteva, koji će služiti kao zaštita od olujnih vetrova, a takođe i od snežnih nanosa. Pošumljavanje predviđenih površina predviđeno je da se obavi do kraja marta iduće godine na podurčju Bačke Topole i atarima naselja Gunaraš, Pačir, Stara Moravica i Bajša.

Započeto je pošumljavanje u opštini Bačka Topola na zemljištu u državnom vlasništvu na kojem se ne odvija poljoprivredna proizvodnja.

Bagremom će se pošumiti 61,33 hektara na području više naselja, a na osnovu javnog konkursa radovi na pošumljavanju su povereni preduzeću „Ravni Budim” iz Kovilja.

Kišlinder kaže da je tokom izrade godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta ukazivano da je neophodno početi sa pošumljavanjem kako bi se popravila staništa za divljač i doprinelo većoj brizi o zaštiti životne sredine.

Otuda je za pošumljavanje iz budžeta bačkotopolske opštine predviđeno 12 miliona dinara, na osnovu godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta u opštini Bačka Topola, a novac potiče od izdavanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

REGIONALNA DEPONIJA 20. DECEMBRA POČINJE SA RADOM

Ceo projekat, sedam osnivača ili opština,  koštao je ukupno miliona evra,  oko 20 miliona evra obezbeđeno iz IPA fonda Evropske unije, nešto više od 3 miliona evra dalo je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Na osnovu ugovora između Delegacije Evropske unije i izvođača radova, završetak izradnje Regionalne deponije predviđen je za 20. decembar, kada bi trebalo da počne probni rad. U okviru sistema vršiće se prevoženje, skladištenje, tretman, ponovna upotreba i odlaganje otpada, a prema rečima direktorke Čile Goli, očekuje se oko 80 hiljada tona otpada godišnje iz ovog regiona, u kojem živi oko 260 hiljada stanovnika.

Nakon završetka radova na izgradnji Regionalnog sistema za upravljanje otpadom za Grad Suboticu i opštine Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac, te potvrde nadzornog organa i inspekcije, organizovaće se tehnički prijem, koji će sprovesti profesori Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, a potom će započeti i dugoočekivani probni rad Regionalne deponije.

– Tokom probnog perioda, ceo sistem će biti u funkciji. Sistem je veoma kompleksan i sastoji se od Regionalnog centra za upravljanje otpadom, centralnog objekta koji se nalazi u Bikovu, tri Transfer stanice u Senti, Bačkoj Topoli i Kanjiži, kao i tri Reciklažna dvorišta u Malom Iđošu, Čoki i Novom Kneževcu. Nadležna preduzeća za sakupljanje otpada, predavaće otpad na Transfer stanicama, gde se otpad pretovara, ili direktno Regionalnom centaru za sakupljanje otpada. Sa Transfer stanica, naši kamioni će prevoziti otpad do Regionalnog centra za upravljanje otpadom, gde će se otpad razvrstavati pomoću postrojenja za separaciju na tri frakcije, odnosno na otpad koji predstavlja sekundarnu sirovinu, biorazgradiv otpad i otpad koji će se kompostirati kako bi se dobila prekrivka za telo deponije, i otpad koji ne može da se iskoristi i koji će biti odložen na telo deponije – kaže Čila Goli, direktorka Regionalne deponije.

 

U Regionalnoj deponiji treba da bude zaposleno još 60 ljudi , direktorka kaže da se trenutno radi na izradi Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta, nakon čega će biti objavljen spisak radnih mesta koja su na raspolaganju, kao i koje kvalifikacije su potrebne.

– Pošto je mehanizacija s kojom će se raditi veoma sofisticirana, biće nam potrebna radna snaga sa određenim kvalifikacijama, ali i nekvalifikovana radna snaga zbog linije za separaciju. Uskoro ćemo objaviti spisak radnih mesta s opisom posla, na osnovu kojeg će zainteresovana lica moći da pošalju svoju biografiju, te ćemo pripremiti i bazu podataka, kako bismo bili spremni za angažovanje radne snage, kada se ukaže potreba za zapošljavanjem – istakla je direktorka.

Regionalna deponija treba da dobije dozvolu za probni rad od nadležnog organa Pokrajine, u trajanju do godinu dana, nakon čega bi preduzeće trebalo da obezbedi upotrebnu dozvolu za rad. Ceo projekat,  osnivače je koštao ukupno miliona evra,  oko 20 miliona evra obezbeđeno iz IPA fonda Evropske unije, nešto više od 3 miliona evra dalo je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

INTENZIVNIJI RAZVOJ MESNIH ZAJEDNICA I OPŠTINE

Prošlo je 18 meseci od poslednjih izbora na lokalnom nivou. Pred nama su izbori za Savete mesnih zajednica. Vreme je da se napravi presek i da se sagleda šta je urađeno u proteklom periodu. Gospodine Simoviću Vaš komentar?

I pre godinu i po dana kada je formirana nova lokalna vlast tvrdio sam da samo rezultati nečijeg rada treba da budu merilo za dobijanje poverenja građana na nekim narednim izborima. Formirali smo tim koji radi dobro,naravno da uvek može i bolje ali se po prvi put posle više godina oseća da Bačka Topola više nije prepoznatljiva kao opština u kojoj se decenijama stagniralo u razvoju.

Ima li lokalna samouprava snage da zaustavi odlazak stanovništva a pre svega mladih iz naše opštine kroz obezbeđivanje novih radnih mesta?

Znamo da su nova radna mesta ono što je prioritet iz navedenog razloga smo maksimalnu pažnju posvetili izgradnji i opremanju Industrijske zone. Izgradili smo kompletnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu u Industriskoj zoni, a u toku je izgradnja unutrašnjih saobraćajnica. Ono sto je najvažnije je da su tri parcele u Industrijskoj zoni otkupljene od strane investitora.Firma “Pardalote-S” će već do kraja godine krenuti sa zemljanim radovima na izgradnji nove mlekare čiji pocetak rada očekujemo u aprilu naredne godine. Investitor “Banatski organik MV” će takođe tokom naredne godine krenuti sa izgradnjom pogona za proizvodnju mesnih prerađevina kao i kompanija “Midmas” koja se bavi proizvodnjom električnih uređaja. Intenzivno vodimo razgovore sa još nekoliko stranih kompanija koje žele da otvore svoje pogone u našoj Industrijskoj zoni. U svakom slučaju u narednom periodu očekujemo značajan broj novih radnih mesta .

Sa odlaskom mladih i na poboljšanju nataliteta se borimo i kroz mere populacione politike. Od Kabineta za demografiju i populacionu politiku na konkursu smo dobili sredstva za sufinansiranje mera populacione politike u iznosu od 4.815.930,00 dinara. Od tih sredstava smo obezbedili veći iznos roditeljskog dodatka,oformili multidisciplinarni tim za praćenje ranog razvoja dece,angažovali defektologa u predškolskoj ustanovi i u školama ,obezbedili prenatalni skrining trudnicama dabl test,izdvojena su i sredstva za školu za trudnice i opremanje porođajne sale.

Čvrsto se držite obećanja datog tokom predizborne kampanje da će škole mnogo lepše izgledati u narednom periodu?

Obećali smo rekonstrukciju naših škola i na tome intenzivno radimo. Zahvaljujući Vladinoj Kancelariji za upravljanje javnim ulaganjima renovirali smo OŠ“Nikola Tesla” ,a u dvorištu škole je izgrađen novi sportski teren. Već do kraja godine sa radovima prelazimo u OŠČaki Lajoš“ gde ćemo krenuti sa izgradnjom novih sportskih terena u dvorištu škole,a od proleća i sa kompletnom rekonstrukcijom škole. Nemojte zaboraviti da smo renovirali i fiskulturnu salu srednje škole Dositelj Obradović“ a u toj školi smo i zamenili dotrajalu kotlarnicu sa kompletno novom na kojoj ćemo imati i značajnu uštedu na energentima. Napomenuću i da novoizgrađeni košarkaški teren sa tribinama i reflektorima koriste kako đaci dve srednje škole tako i veliki broj rekreativaca. U predškolskoj ustanovi “Bambi“ smo postavili nove solarne panele a uz pomoć Pokrajinskog Sekretrijata za obrazovanje obezbedili smo sredstva za zamenu stolarije na ovoj ustanovi. Putem konkursa koji je raspisala Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije za narednu 2018-tu godinu odobreni su projekti za adaptaciju OŠ Čaki Lajoš“ , gimnazije i srednje ekonomske škole “Dositej Obradović“ ,“Othon“ Stara Moravica i Centra za socijalni rad Bačka Topola.

 

Vidljivo je da se krenulo i sa infrastrukturnim uređenjem opštinskog centra?

Moram napomenuti da je bilo vreme da se i opštinski centar dakle sam grad Topola počne razvijati. U proteklom periodu infrastrukturni razvoj je bio predviđen samo za određene mesne zajednice i sa tom praksom je kraj. Zato intenzivno radimo na pripremi preostale dokumentacije kako bi na proleće krenuli sa izgradnjom novog bazena. U toku su radovi na bušenju bunara a na tenderu smo odabrali i projektantsku kuću koja ima rok 75 dana da izradi projekat novog bazena. Odmah nakon toga krećemo u proceduru odabira izvođača radova kako bi ih sa prvim lepim danima proleća uveli u posao.

Centar grada u velikoj meri narušava izgled nedovršenog hotela. Građani Bačke Topole sa pravom očekuju rešenje tog višegodišnjeg problema. Iz tog razloga i raspisujemo tender koji će biti podeljen u dva dela. Prvi deo radova podrazumeva rušenje najgornjeg sprata, koji moramo obaviti po preporuci statičara jer temelji objekta nemogu da dugoročno podnesu sadašnje gabarite objekta ,a u drugoj fazi ćemo izgraditi novi krov i zatvoriti objekat sa čeone strane prema ulici kako bi dobio zadovoljavajući izgled.

Govoriti o razvoju jedne opštine a da pritom jedan njen značajan deo nema neophodnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu ili je ona veoma dotrajala je nemoguće i zato na tome intenzivno radimo. U proteklih godinu ipo dana zamenili smo dotrajalu vodovodnu mrežu u gradu prsten 6 i 9 koji podrazumeva prostor Vašarišta i samog centra grada u dužini od 5.5 km. Ovi radovi su finansirani sopstvenim sredstvima budžeta opštine. Takođe smo izvršili i zamenu vodovodne mreže na prstenovima 3,7 i 8 koji pokriva prostor od OŠ“Čaki Lajoš“ pa prema Domu zdravlja uz sve poprečne ulice dužine od 6 km.Ove radove je finansirala Vlada AP Vojvodine po konkursu Uprave za kapitalna ulaganja.Tokom naredne godine u planu je završetak radova na izgradnji kanalizacione mreže u Prvomajskoj ulici .

Završili smo radove na izgradnji trotoara i postavljanju nove rasvete u Dunavskoj ulici. Ovo je samo prva faza radova. Na proleće ćemo asfaltirati ulicu koja povezuje Dunavsku i Vidovdansku i takođe postaviti novu rasvetu. U trećoj fazi ovih radova planiramo kompletno uređenje Vidovdanske ulice.

Očekuju nas i radovi na uređenju parkinga u Boračkoj ulici ispred ugostiteljskog objekta “Palma“ koji je u veoma lošem stanju kao i uređenje parkinga u Prvomajskoj i Karađorđevoj ulici za šta smo spremili neophodnu dokumentaciju.

Radovi na izgradnji novog parkinga kod pijace su završeni i to sada izgleda sasvim zadovoljavajuće. Zamenjena je i rasveta u pijačnim halama tako da sada i tu beležimo značajne uštede. Rekonstrukciju Doma kulture užurbano privodimo kraju. Podsetiću vas da ovaj prostor nije u funkciji od 2007 god. Mi užurbano privodimo kraju završne radove koji podrazumevaju opremanje tehničke sobe kao i postavljanje rasvete i ozvučenja. Do kraja ove godine svi radovi će biti završeni, a početkom naredne godine konačno imamo uslove da ugostimo naša eminentna pozorišta poput “Atelje 212“ ,Jugoslovensko dramsko pozorište (JDP)“ i druge.

Imamo izuzetno lepo jezero i ove godine smo značajna sredstva uložili u uređenje same obale. Ovog leta smo imali veliki broj gostiju iz drugih gradova u okruženju koji su organozovano dolazili da se kupaju na našem jezeru. Jezero je odnedavno dobilo status zaštićenog prirodnog dobra pa smo ga i na taj način dodatno zaštitili.

Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za omladinu i sport obezbedili smo sredstva za postavljanje reflektora na sportskom terenu pored Doma zdravlja. I ovaj posao smo u celosti završili.

Izgradnja novih dečijih igrališta se pokazala kao dobra ideja i broj dece koji na njima svakodnevno boravi to najbolje potvrđuje. Zato ćemo sa tom praksom i nastaviti. Igrališta gradimo po Evropskim standardima koji podrazumevaju izuzetnu bezbednost dece koja borave na njima. Novo dečije igralište će biti izgrađeno u delu grada poznatijem kao Novo naselje. U planu je da nakon ovog igrališta izgradimo još nekoliko u vangradskim mesnim zajednicama.

Gradjani naše opštine koji žive u vangradskim mesnim zajednicama takodje očekuju infrastrukturno ulaganje u svojim sredinama ?

Razvoj vangradskih mesnih zajednica je bio i biće naš prioritet. To najbolje potvrđuju radovi koje smo sproveli u njima u proteklom periodu. Na Panoniji smo izgradili novu letnju učionicu a održani su i Markovdanski susreti na kojima je bilo 1500 dece iz celog regiona. U Malom Beogradu su u toku radovi na izgradnji otvorenog amfiteatra ,a u pripremi je dokumentacija za izgradnju novog dečijeg igrališta. U Gornjoj Rogatici smo izvršili obnovu kompletnog vodovoda dok smo u Njegoševu asfaltirali ulicu Ive Lole Ribara u dužini od 496 metara. U Tomislavcima smo izgradili dva nova teniska terena sa osvetljenjem. Takođe u Tomislavcima je u toku izgradnja i nove kapele. U Mićunovu smo izvršili kompletnu rekonstrukciju javne rasvete i izradili projektno tehničku dokumentaciju za potrebe izgradnje biciklističke staze na Čantavirskom putu dužine 2200 metara. Uz pomoc Komesarijata za izbeglice u vangradskim mesnim zajednicama kupljeno je 13 kuća koje su putem konkursa dodeljene porodicama izbeglih lica u Sokolcu,Krađorđevu,Tomislavcima, Malom Beogradu,Staroj Moravici i na taj način im je trajno rešeno stambeno pitanje.

Uz pomoć JKP „Komgrad“ čistimo deponije u vangradskim mesnim zajednicama a problem deponija će trajno biti rešen 20.decembra ove godine sa početkom rada Regionalne deponije. Tada se prestaje i sa odnošenjem smeća na našu deponiju u Bačkoj Topoli. Radovi na Transfer stanici su već završeni,na njima će autosmećari prebacivati otpad u velike Rolo kontejnere koji se kasnije prazne na Regionalnoj deponiji koja se nalazi između Oroma i Bikova. Napomenuo bih da smo bili u pravu kada smo tvrdili da preduzeće JKP “Komgrad“ ima kapacitete da bude nosioc posla daljinskog grejanja. Potvrda tome je i kvalitet grejanja prethodne godine, a i ovogodišnja grejna sezona je počela 15-tog oktobra kao što smo i najavili. Da je kvalitet grejanja u stanovima na daljinsko grejanje dobar ukazuje nam i to da ove godine imamo veći broj stanova nego prošle godine koji se greju na ovaj način.

Moram da napomenem da me raduje da polako ponovo postajemo i centar kulturnih,sportskih i turističkih dešavanja. Kao što smo i obećali proslavu dana opštine smo uzdigli na jedan viši organizacioni nivo sa nizom novih dešavanja poput takmičenja „Izađi mi na teglu“, takmičarske izložbe automobila „American Car Tuning Show“ i završno sa koncertom Lexington benda koji je bio izuzetno posećen. Vratili smo sjaj nekadašnjem letnjem fudbalskom turniru na kojem smo okupili veliki broj ekipa iz drugih gradova u okruženju.

Veoma je važno istaći dobru saradnju i veliku pomoć koju dobijamo od Vlade Republike Srbije kao i od Vlade AP Vojvodine. Samo smo kroz kvalitetnu saradnju sa višim nivoima vlasti mogli realizovati sve navedene projekte. Na izborima koji su pred nama Srpska napredna stranka delegira one koji su se u prethodnom periodu svojim radom pokazali kao ljudi koji opštinu Bačka Topola iskreno žele da učine lepšim i prijatnijim mestom za život svih nas.

SRDIĆ NAJAVIO , PREČISTAČ, KAO NAJVEĆU INVESTICIJU, IDUĆE GODINE

Lokalna samouprava se trudi da stvori što bolje ekonomske uslove za život pa priželjkuju, osim ostanka, da se stanovništvo i vrati u Bačku Topolu.„Kad se otvori više fabrika, rastu i plate i potražnja za radnom snagom, smanjuje se nezaposlenost i sve ide nabolje, zato nam i jeste industrijska zona trenutno prioritet“, kaže predsednik Skupštine opštine Saša Srdić.

U opštini se radi i rekonstrukcija vodovoda, ali postoji i ekološki problem s rečicom Krivajom.„Ne možemo da počnemo da radimo kanalizaciju – koja je problem i u samoj opštini, i u naseljenim mestima – dok prvo ne napravimo prečistač otpadnih voda, za koji trenutno završavamo projekat “, napominje Srdić.Izrada projektne dokumentacije za prečistač je u završnoj fazi te će to biti jedna od većih investicija u idućoj godini.

BAČKA TOPOLA – OKO 4000 LJUDI UGROŽENO AMBROZIJOM -POČETAK SEPTEMBRA PAKAO ZA ALERGIČNE

U vazduhu polen ambrozije je prisutan 100 dana, a kritični period je od druge polovine avgusta do kraja septembra. Procenjuje se da je u Bačkoj Topoli,  oko 4000 ljudi alergično na polen abmbrozije i u većini slučajeva reč je o deci.. Iako ova biljka oslobađa izuzetno visoku koncentraciju polenovih zrnaca u vazduhu još od kraja jula, tegobe su najintenzivnije krajem avgusta i početkom septembra.

Procenjuje se da svaki osmi stanovnik u svetu i svaki peti žitelj Srbije ima alergijsku reakciju na ambroziju. Broj obolelih neprestano se povećava, jer se ovaj korov za 365 dana raširi čak i do 20 kilometara u prečniku.

U vazduhu je izmereno jaka koncentracija polena ambrozije, a naredne nedelje se očekuju znatno veće koncentracije polena u vazduhu objašnjavaju u Zavodu za javno zdravlje Subotica. Pojačana sekrecija, kijanje, suv kašalj i svrab očiju samo su neki od simptoma koji se javljaju kod osetljivih osoba.

Postoji niz načina koji se koriste radi zaštite, kažu u Zavodu za javno zdravlje Subotica. Neophodno je redovno čišćenje i održavanje filtera iz klima uređaja, izbegavanje šetnji po vetrovitom vremenu, presvlačenje nakon boravka napolju, tuširanje i svakodnevno pranje kose i neophodno uzimanje terapije koju pripisuje lekar.

“Može da se pojavi pečenje, svrab u očima, crvene režnjače, pojačano suzenje iz očiju. Tada je dobro često ispiranje očiju, umivanje, naravno ne bilo čime, to će najbolje da preporuči lekar koja su ta sredstva koja će pomoći za ispiranje očiju uz redovno i češće umivanje lica”, veli dr Zorica Dragaš, specijalista socijalne medicine iz Zavoda za javno zdravlje.

Potpuno izlečenje alergije zasada nije moguće, ali imunoterapijom može da se poveća tolerancija na određene alergene. Ova terapija podrazumeva da se pacijentu u malim dozama daje alergen na koji je prisutna preosetljivost. Može da se primenjuje kao injekcije pod kožu ili u vidu kapi koje se stavljaju pod jezik.

PORED PČELA , DIVLJAČ OTROVANA -INSPEKCIJA IZLAZI U PONEDELJAK

Nakon masovnog trovanja pčela u selima Opštine Bačka Topola: Negoševo, Pobeda, Gunaroš, Orahovo, Utrine, i   negedovanja pčelara i javnosti, odgovorne službe, prema najavi, izaći će na teren , da utvrde ko je kriv za ogromne štete koje su pretrpela domaćinstva  . Podsetimo, nekoliko stotina pčelinjih društava je apsolutno uništeno u toku prethodnih dana. Gradjani su posumljali, da je uzrok totalni herbicid Agro Kvatro, kojim je zaprašivana ambrozija, koja je trenutno u cvetu.

“U ponedeljak izlazi veterinarska inspekcija…svi koji još uvek nisu prijavili uginuće pčela, svojim veterinarima, neka to urade što pre…članovi udruženja su svi obavešteni i svi su prijavili a oni koji nisu članovi udruženja bi to trebali uraditi najkasnije u ponedeljak ujutru da bi i do njih došli veterinari i konstatovali stanje. Problem se prema izjavama lovaca multipilkuje,naišli su na zečeve , kojiima ide pena na usta i vrte se u krug”- kaže Mirko Spasojević.

 “Ako neko plati ovu štetu , to ne znači,  da ubuduće neće biti trovaja . Svi će dalje koristiti, bez ograničenja, insekticide i ostala sredstva – veli Atila Doboš

Ako ovaj slučaj, odgovorne institucije puste da se “ohladi”, opravdano se može postaviti pitanje: Čija su oni vojska”- pita se Ištvan Nemet

Pčele su indikatori, oni su prvo na udaru, a ljudi su sledeci”- zabrinuto konstatuje Ildika Mendjan Pletikosić

 “Ako se izborite za kontrolu prskanja i nas lovce ćete  spasiti. Kad se totalom poprska parcela, sve što udje i sleti taj dan je mrtvo,  od ptica do zečeva, lanadi, pasa i naravno pčela”-konsatuje Mirko Jovanić.

Prema našim saznanjima , fitosanitarna inspekcija je danas uzela uzorke bilja, za koje se predpostavlja da je kontaminirano.