PROBNI RAD PREČISTAČA NA KRIVAJI, DO KRAJA GODINE

Reč je o projektima za koje je Pokrajinska vlada preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine izdvojila više od 1,6 milijardi dinara.

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je danas u opštinama Mali Iđoš i Bačka Topola završne radove na izgradnji centralnih prečistača otpadnih voda i magistralnog kolektora, istakavši da je to prvi korak u zaštiti reke Krivaje i životne sredine u tim opštinama.

Reč je o projektima za koje je Pokrajinska vlada preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine izdvojila više od 1,6 milijardi dinara.

„Ovo su velike i značajne investicije, koje se izvode u roku, kvalitetno i prema projektnoj dokumentaciji. Očekujemo da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Bačkoj Topoli bude pušteno u probni rad do kraja godine, a u Malom Iđošu nekoliko meseci kasnije, jer je to zahtevniji projekat, što je važna vest za sve građane“, rekao je Mirović, podsetivši da je ovaj veliki posao započet pre dve godine zajedno sa lokalnim samoupravama.

On je istakao da je danas dogovoreno da se tokom jeseni obave razgovori sa kompanijama koje posluju u tim opštinama, kako bi se podstakle da izgrade pretprečistače.

„Zaštita životne sredine je nešto čemu je Pokrajinska vlada posvetila posebnu pažnju donošenjem strateških dokumenata, poput Deklaracije usvojene pre dve godine, i sve to pokazuje da radimo konkretne stvari kako bismo zaštitili životnu sredinu. Ostaje nam da u narednim godinama izgradimo i prečistač u Srbobranu i pomognemo izgradnju kanalizacione mreže što je deo našeg zajedničkog plana u rešavanju ovog velikog problema“, kazao je Mirović.

Podsetio je da je Pokrajinska vlada, u delu njene odgovornosti, u velikoj meri očistila Veliki Bački kanal, istakavši da je neophodno da se što pre od strane Evropske unije krene u čišćenje deonice kanala od Kule do Vrbasa.

„Kada završimo čišćenje Velikog Bačkog kanala i reke Krivaje moći ćemo da kažemo da smo uradili važan posao u oblasti zaštite životne sredine“, rekao je on.

Navodeći da će na jesen prečistač u toj opštini biti pušten u probni rad, predsednik Opštine Bačka Topola Adrian Satmari kazao je da će ova investicija znatno doprineti smanjenju zagađenosti reke Krivaje i vraćanju života u nju, istakavši da će uporedo s tim biti nastavljeni i radovi na proširenju kanalizacione mreže koja će biti povezana sa prečistačem.

Predsednik Opštine Mali Iđoš Marko Lazić izjavio je da će završetkom ovih velikih projekata i izgradnjom kanalizacione mreže, koja nije postojala u toj opštini, biti stvoreni uslovi za kvalitetniji i bolji život građana.

Obilasku radova prisustvovali su i potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić i direktor Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine Nedeljko Kovačević.

BAČKOTOPOLČANI SE OVAJDILI, ZA KUĆE UZ PRUGU, OD 50.000 DO MILION EVRA.

BAČKA TOPOLA MEDJU 23 OPŠTINE GDE IDE EKSPROPRIJACIJA

Brza pruga bi do kraja godine trebalo da poveže Beograd i Novi Sad, a za jesen je najavljen početak radova na sledećoj deonici ka Subotici. Pre nego što majstori iz kineskih kompanija China Railway International i China Communications Construction Company počnu da rade bilo je potrebno regulisati vlasništvo nad parcelama preko kojih će biti postavljene šine.

Prema informacijama sa terena, vlasnici kuća iz bačkotopolske opštine, koji su postigli dogovor sa državom, , u zavisnosti od stanja i starosti objekta u kome su živeli dobiliće od 50.000 hiljada evra pa sve do preko milion evra.

Na trasi pruge za velike brzine Novi Sad – Subotica neophodno je bilo uraditi eksproprijaciju čak 4.500 katastarskih parcela. Trasa buduće pruge za velike brzine prolazi kroz teritoriju pet opštinskih, odnosno gradskih uprava, Novi Sad, Vrbas, Mali Iđoš, Bačka Topola i Subotica, odnosno kroz teritoriju 23 katastarske opštine.

EKSPRPRIJACIJA 4500 KATASTARSKIH PARCELA

Postupak eksproprijacije na trasi pruge za velike brzine između Novog Sada i Subotice započeo je pre godinu dana, u prvom kvartalu 2020. godine, kada su se stekli formalno-pravni uslovi za to. Odvija se bez većih teškoća i u skladu sa rokovima koji su utvrđeni zakonom za ovu vrstu postupka. Procena je da bi se do kraja godine moglo očekivati da sve parcele na trasi brze pruge Novi Sad – Subotica pravosnažno budu eksproprisane.

Na deonici od Beograda do Novog Sada, pravosnažno su eksproprisane sve parcele, izuzev jedne. Najveća procena za gradsko građevinsko zemljište koju je dao sudski veštak bila je 500 evra po kvadratnom metru, za centar Novog Sada.

Pruga Novi Sad – Subotica, u dužini od 108 kilometara, treća je deonica kroz Srbiju, u okviru međunarodnog projekta izgradnje pruge za velike brzine Beograd – Budimpešta. Vrednost ugovora je oko 1,16 milijardi dolara, a procenjeno je da bi radovi trebalo da traju 33 meseca od njihovog početka

PASTOR , ŽEMBERI, SATMARI – SA KEVEROM U BAČKOJ TOPOLI

PREDSEDNIK SKUPŠTINE VOJVODINE, IŠTVAN PASTOR, SA RUKOVODSTVOM OPŠTINE BAČKA TOPOLA I PRIVREDNICIMA primio je, minulih dana, predsednika Parlamenta Mađarske Lasla Kevera, sa kojim se saglasio da su odnosi dveju zemalja na najvišem nivou u istoriji, zasnovani na međusobnom razumevanju i poverenju. Tom prilikom obišli su gradnju stadiona pomognutu novcem Madjarske Vlade, čija se izgradnja privodi kraju.

 Investicije napreduju odgovarajućim tempom. Ukoliko se prisetimo u kakvom su položaju bili ovdašnji Mađari pre 15 do 20 godina i povodom kojih problema je Mađarska trebala da pomogne mađarsku zajednicu u Vojvodini, onda u odnosu na to možemo da kažemo da smo prošli razvoj koji je očigledan i dostojan pažnje – objasnio je Laslo Kever.

„Za to su naravno bili potrebni aktivni ljudi, preduzimljivog duha, spremni da čine za svoju zajednicu, koji u potpunosti vladaju svojim poslovima ili su sposobni na svim poljima. Potrebno je bilo uz to i funkcionisanje rukovodstava lokalnih samouprava, bio je potreban SVM kao politička zaleđina, bila je potrebna mađarska Vlada. U Vojvodinu je došlo veoma mnogo novca, hvala Bogu što je bilo iz čega. Potpomognute su različite investicije, podrazumevajući tu program privrednog razvoja, podrška opstanku i napretku na rodnom tlu.”

Predsednik Parlamenta Mađarske Kever je zahvalio na svemu što se u Srbiji radi u cilju unapređenja položaja mađarske nacionalne manjine, te je konstatovao da je to svojevrstan most između dve zemlje.

Mađarski zvaničnik je istakao ulogu Srbije u očuvanju mira i stabilnosti u regionu, što je od značaja i za njegovu zemlju.

„Bilo kuda da smo išli ranije ili sada, smatram da je pomoć dobro iskorišćena, subvencije koje je dala matična zemlja, i ukoliko smem neovlašćeno u ime većine da govorim, u to ubrajam i sebe i nas, i možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli proteklih godina.”

Predsednik Parlamenta Mađarske je rekao: u septembru će biti održan sastanak predsednika skupština Zapadnog Balkana, na kojem će učestvovati i predsednici parlamenata Višegradske četvorke. Tako ćemo na nivou V4 i predsednika parlamenata Zapadnog Balkana, poslati poruku Evropi, Evropskoj uniji da nisu samo lične simpatije te zbog kojih Mađarska podržava integraciju Srbije, već je to i strateški interes, takav bezbednosni interes koji se odnosi ne samo na Mađarsku već i na Srednju Evropu, objasnio je Laslo Kever u Bačkoj Topoli.

JOŠ UVEK STRELCI, DOK NE PRORADI AUTOMATSKA PROTIVGRADNA ZAŠTITA

Predsednik Opštine Bačka Topola Adrian Satmari obišao je Protivgradnu stanicu u Bajši gde su mu ljudi od struke, predstavili objekat a informisan je i o aktuelnim događajima, radu, zadacima i drugim zanimljivostima centra. Između ostalog, rečeno je da bi, ako bi bili ispunjeni svi uslovi, automatizacija centra mogla da započne za nekoliko meseci, što znači da bi po potrebi protivgradne rakete mogle da se lansiraju bez strelaca, sa robotima koji još preciznije ciljaju.

Daljom automatizacijom na području radarskih centara Bajša i Samoš, postigao bi se jedinstven sistem automatizovane odbrane od gradadoprinelo bi se bržem, pravovremenom i preciznijem delovanju na gradonosne oblake, usled čega bi se povećala efikasnost sistema odbrane od grada na teritoriji čitave Vojvodine.

“Postavljanjem mreže automatskih lansera umesto trenutnih manuelnih na ukupno oko 141 lokacija (Bajša) i 130 lokacija (Samoš), uspostaviće se potpuna automatizacija procesa zasejavanja olujno-gradonosne oblačnosti jer će se postojeći automatski način za određivanje komandi za zasejavanje (hardversko-softverski paket HASIS – Hail Suppression Information System) u potpunosti zaokružiti daljinskim prenosom komandi do lansirnog mesta i time obezbediti velika preciznost pravovremenog unosa reagensa u ciljane delove oblaka”, navodi se o ovom projektu u planovima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo u budžetu APV za tekuću godinu.

Dok sve ne profunkcioniše, lokalna samouprava donirala je protivgradne rakete stanici u Bajši, 50 novih protivgradnih raketa za Protivgradnu stanicu u Bajši. Ukupna vrednost je 2,1 milion dinara, što je kao i prethodnih godina obezbeđeno iz opštinskog budžeta, navodi se u saopštenju lokalne samouprave. Pored toga, Opština Bačka Topola nastavlja da podržava angažovanje strelaca, i za ovu namenu predviđeno je 2,3 miliona dinara.

Pokrajinska vlada procenila je da mora da se zaduži kako bi sprovela planirani trogodišnji projekat, vredan ukupno 1,4 milijarde dinara, koji je proglasila kao projekat od posebnog značaja za Srbiju i Vojvodinu. Platiće ga delom iz kredita, a delom iz svog budžeta i drugih izvora finansiranja. 

Od ukupnog iznosa, ove godine će biti povučeno 462 miliona dinara, a sledeće godine 238 miliona dinara.

POMOĆ IM TOPOLI, POVEĆANJE IZVOZA, ZA OPORAVAK OD KORONA KRIZE

“Radimo na unapređenju privrednog ambijenta”, poručila je ministarka

Ministarka privrede Anđelka Atanasković posetila je nedavno industriju mesa “Topola” u Bačkoj Topoli i poručila da će resor kojim rukovodi pomoći toj firmi da povećaju izvoz i da se oporave od posledica korona krize.

Ministarka Atanasković razgovarala je sa direktorom “Topole” Vukojem Muhadinovićem i predsednikom opštine Bačka Topola Adrianom Satmari o unapređenju privrednog ambijenta i mogućnostima za dalji ravoj, saopštilo je ministarstvo.

“Opština Bačka Topolapodržava pravna lica i preduzetnike jer ih osećamo kao potrebne za razvoj lokalne samouprave. U poslednje vreme uložili smo više od 100 milionau razvoj industrisko parka. Komunalno smo ga opremili, kanalizacijom, vodovodom, internim saobraćajnicama a uradjene u dve trafo stanice. Zahvaljujući tome dobili smo tri nove fabrike.”-kaže predsednik opštine Adrijan Satmari

“Puno nam znači razmena informacija sa ministarkom Atanacković. Lakše je zajednikim snagama rešavati probleme i planirati razvoj”. rekao je direktor Vukoje Muhadinović.

“Kao što sam i ranije obilazila različita mesta u Srbiji i firme, kako bih videla sa kojim se problemima suočavaju, boravila sam u Bačkoj Topoli. Razgovarala sam sa predsednikom opštine i direktorom industrije mesa Topola. Dogovoreno je da zajednički utičemo na povećanje izvoza proizvoda, što je najvažnije nakon zastoja koji je nastao zbog epidemije korona virusa. Posebno sam inpresionirana ulaganjima, i razvojem opštine velikim učešćem sopstvenih srdstava”, rekla je Atanasković.

BAČKA TOPOLA OSLOBADJA UGOSTITELJE PLAĆANJA DELA POREZA

Bačka Topola će i dalje nastojati da učini sve što može da im dodatno pomogne, kaže predsednik SO BAČKA TOPOLA , Saša Srdić

Skupština opština Bačka Topola donelo je, nedavno,odluku o oslobađanju plaćanja dela određenih izvornih lokalnih javnih prihoda, za 2021. godinu, za pravna lica i preduzetnike kojima je bilo zabranjeno ili ograničeno obavljanje delatnosti usled nepovoljne epidemiološke situacije izazvane pandemijom COVIDA 19. Ovom odlukom naknade za korišćenje prostora na javnoj površini, odnosno za postavljanje letnjih bašti, kioska i drugih montažnih objekata umanjuju se za 50 odsto.

“Na ovaj način dodatno pomažemo preduzećima koje se bave ugostiteljstvom da opstanu u vremenu epidemije da građani sede u baštama, na otvorenom, umesto u zatvorenom prostoru”, rekao je predsednik Skupštine opštine Bačka Topola Saša Srdić

Podsetio je da kao društvo treba da budemo solidarni sa ljudima koji zbog epidemioloških mera već godinu dana ne mogu da rade.

Ova Odluka kao i umanjenje obaveza za polovinu, se odnosi i na komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru, za mala, mikro pravna lica i preduzetnike u oblasti turizma, ugostiteljstva i trgovine i njihove poslovne jedinice u Bačkoj Topoli i ostalim naseljenim mestima širom opštine.

I političari i ugostitelji, kažu da je i ovo jedan od dobrih načina da se prevaziđe kriza u kojoj su se našli usled pandemije kovida 19 i mera, kojima su prema procenama, najviše ugroženi upravo ugostitelji i turistički radnici.

.

PROPADANJE POD ZAŠTITOM DRŽAVE

Sve se to dogadja na imanju koje se hvali da ostvaruje godišnji prihod od 5 miliona evra i slovi za dobrog domaćina i dobrog saradnika

Pod zaštitom države

Dvorac već decenijama, zbog nebrige i nemara, propada i prepušten je milosti i nemilosti vremena. Od nekada velelepne građevine ostale su samo uspomene, a jedinstven park na više hektara zarastao je u šipražje.Mada je danas evidentiran kao kulturno dobro, dvorac Balinta Fenbaha, koji je posle njega prošao sve političke garniture zaključno sa nekoliko privatizacija, je oronuuo i svedoči o maćehinskom odnosu dosadašnjih vlasnika i države. Zdanje, preciznije rečeno njegovi ostaci, izgleda veoma loše. Dvorac je napušten, bez ikakve namene.

Jovan Milekić

– Do kraja osamdesetih godina u dvorcu je bilo sedište poljoprivrednog preduzeća, ali nakon izmeštanja uprave, dvorac je ostao bez ikakvog nadzora.- kaže Jovan Milekić i objašnjava da je on ličnom inicijativom obeležio izvor i nekoliko mesta za koje tvrdi da imaju lekovitu energije poput mesta na Fruškoj Gori i dodaje da ovde malo ko na to obraća pažnju te da malo stanovnika Krivaje dodje da vidi šta se dešava sa unutrašnjim delom parka u kome su ostaci velelepnog jezera olimpiskog bazena i manjih dečijih bazena.

Park oko dvorca koji se prostirao na više hektara, danas je neprepoznatljiv. Većina od 165 vrsta reprezentativnog bilja, nestala je ili je jednostavno ustuknula pred nadmoćnim i bahatim korovom. Propadanje dvorca tako ide na dušu poljoprivrednih preduzeća koje nisu imalo dovoljno sluha da ga očuvaju.

Katanac, na nekada dvorac i poslovnu zgradu

 U svojoj osnovi, dvorac je građen kao reprezentativna porodična zgrada za ono vreme. Lociran je na obodu zapuštenog parka, nekada uređenog po principu engleskih vrtova, sa akcentovanom ulaznom fasadom.

Na zadnjoj strani zgrade dominirala je polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom, koji je ustrojen na pet terasa. U prostorije na spratu se ulazilo iz hodnika, prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice.

Sve to se dogadja na imanju koje slovi za dobrog domaćina i dobrog saradnika. Proizvodna grupa svoj prihod ostvaruje prvenstveno iz prodaje gajenih ratarskih proizvoda, kao i pružanjem usluga u oblasti poljoprivrede. Sa ostvarenom godišnjom vrednošću od blizu 5.000.000 evra sebe smatramo srednjim preduzećem. Objašnjavaju da u aktuelnoj proizvodnoj godini ratarsku proizvodnju rade na površini od blizu 2.400 hektara pod pšenicom, pivskim ječmom, suncokretom, kukuruzom, sojom i uljanom repicom. Već šestu proizvodnu godinu na svojim njivama primenjujemo tehnologiju precizne poljoprivredne proizvodnje, kao prvi u Srbiji- na šta smo posebno ponosni. 540 hektara održavamo pod zalivnim sistemom.

PRUGA VELIKIH BRZINA OD BEOGRADA DO BUDIMPEŠTE, PREKO BAČKE TOPOLE – POSLEDNJA DEONICA SPREMNA ZA START

Predsednik skupštine opštine opštine Bačka Topola Saša Srdić, rekao je da će brza pruga i nova stanica stvoriti povoljniji privredni ambijent u ovoj sredini, a time poboljšati i životni standard.

PREMA najavama, novom prugom, koja će biti dvokolosečna, vozovi će razvijati brzinu do 200 kilometara na sat. NJome bi se od Beograda do Novog Sada stizalo za 30, do Kelebije za 75 minuta, a do Budimpešte za 2 sata i 45 minuta.

IZGRADNJA deonice brze pruge od Novog Sada do Subotice i graničnog prelaza Kelebija prema Mađarskoj počeće u septembru.Na trasi će se rekonstruisati devet železničkih stanica – Novi Sad, Sajlovo, Kisač, Stepanovićevo, Zmajevo, Bačka Topola, Žednik, Naumovićevo i Subotica, kao i železnički čvorovi Novi Sad, Vrbas i Subotica.

To je rečeno na sastanku koji je održan u Vrbasu, gde su predviđeni najveći radovi na ovoj deonici. Trasa od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom iznosiće oko 100 kilometara, a kroz opštinu Vrbas će prolaziti dužinom od 20 kilometara.

– Na trasi će se rekonstruisati devet železničkih stanica – Novi Sad, Sajlovo, Kisač, Stepanovićevo, Zmajevo, Bačka Topola, Žednik, Naumovićevo i Subotica, kao i železnički čvorovi Novi Sad, Vrbas i Subotica. Projekat obuhvata i gradnju tri nove železničke stanice – u Rumenki, Vrbasu i Lovćencu – predočila je Slobodanka Katanić, direktorka Centra za upravljanje projektom brze pruge Beograd – Subotica – državna granica.

Brza pruga bi do kraja godine trebalo da poveže Beograd i Novi Sad, a za jesen je najavljen početak radova na sledećoj deonici ka Subotici.Trasa buduće pruge za velike brzine prolazi kroz teritoriju pet opštinskih, odnosno gradskih uprava, Novi Sad, Vrbas, Mali Iđoš, Bačka Topola i Subotica, odnosno kroz teritoriju 23 katastarske opštine. Procena je da bi se do kraja godine moglo očekivati da sve parcele na trasi brze pruge Novi Sad – Subotica pravosnažno budu eksproprisane.Pruga Novi Sad – Subotica, u dužini od 108 kilometara, treća je deonica kroz Srbiju, u okviru međunarodnog projekta izgradnje pruge za velike brzine Beograd – Budimpešta. Vrednost ugovora je oko 1,16 milijardi dolara, a procenjeno je da bi radovi trebalo da traju 33 meseca od njihovog početka.

Predsednik skupštine opštine opštine Bačka Topola Saša Srdić, rekao je da će brza pruga i nova stanica stvoriti povoljniji privredni ambijent u ovoj sredini, a time poboljšati i životni standard.

Na liniji kroz našu opštinu nalaze se mnogi infrastrukturni objekti, koje je potrebno izmestiti, a uz to izgraditi novu i prilagoditi postojeću mrežu instalacija . U Bačkoj Topoli će se graditi i nova železnička stanica. Obaveza opštine je da u svim tim poslovima pruži logističku podršku.-ukazao je Srdić

KONAČNO REŠENJE, ZA ZAŠTITU KRIVAJE, DO JESENI

 Projektom je predviđena izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pre ispuštanja u vodotok reke Krivaje, s pratećim objektima i infrastrukturom.

Za ovo postrojenje, za koje su radovi počeli u martu,prošle godine, iz pokrajinskog budzeta preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine izdvojeno je gotovo 500 miliona dinara, dok je 100 miliona obezbedila lokalna samouprava.

Projektom je predviđena izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pre ispuštanja u vodotok reke Krivaje, s pratećim objektima i infrastrukturom.

Predstoji finalizacija radova

Lane je najavljeno da bi završetak radova trebao biti u aprilu ove godine ali već sada je jasno da će rokovi, zbog složenosti radova, biti prolongirani nekoliko meseci. Prema našim izvorima, puštanje u funkciju, će biti odloženo za jesen.

 “Ovo je ogroman i važan posao ne samo za lokalnu samoupravu već i za celu Vojvodinu jer ćemo zaštititi reku Krivaju. Naš centralni prioritet je ulaganje u životnu sredinu i prečišćavanje otpadnih voda. Pokrajinska vlada je pre nešto više od godinu dana donela Deklaraciju o zaštiti životne sredine, koja predviđa znatna izdvajanja u ovoj oblasti pa smo mi, iz opštine, prepoznali da je to prilika da se reši višegodišnji problem i iz budžeta izdvojili sredstva da se reši tok Krivaje.”-kaže predsednik Skupštine opštine Saša Srdić.

Predsednik Skupštine opštine Saša Srdić

Objašnjava da je radostan jer vidi kako napreduje jedna ovako velika i zahtevna investicija i polagano se privodi kraju i naglašava da je to primer kako se gradi društvo jer Bačka Topola više nikada neće biti samo usputna stanica između Novog Sada i Subotice već mesto koje misli na svoj opstanak i razvoj.

Predsednik Skupštine opštine Bačka Topola , Srdić rekao je da ovaj projekat dokazuje da se sve što se dogovori sa Pokrajinskom vladom – i realizuje ali i stovremeno dokaz kako se na nivou opštine politikom uvažavanja izmedju koalicionih partnera Srpeske napredne stranke i Saveza vojvodjanskih Madjara, mogu postizati ciljevi bitni za sve gradjane koji ovde žive. Prema njegovim rečima, izgradnjom centralnog prečistača otpadnih voda biće stvoreni uslovi za rad privrednika i poboljšanje života svih meštana.

bazeni prečistača u završnoj fazi

Dogovrena je i saradnja sa Opštinom Bačka Topola radi investiranja u sekundarnu kanalizacionu mrežu jer ona delimično postoji u Bačkoj Topoli dok je uopšte nema na području Zobnatice i Bajše. To je, nedavno, najavio  predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović  i precizirao: „Radićemo paralelno na izgradnji prečistača i sekundarne kanalizacione mreže sa ciljem da se do kraja 2021. godine puste u funkciju, zbog privrede koja je sve više prisutna u ovoj opštini, da se zaštiti reka Krivaja, ali i zbog velike akcije koju ćemo zajedno sporovoditi sa nacionalnim i međunarodnim fondovima kada je reč o zaštiti životne sredine”.

Republički poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Arpad Fremond je u nedavnoj izjavi izrazio uverenje da zajednički treba pronaći rešenje za smrad i onečišćenje Krivaje na teritoriji opštine Bačka Topola uz potvrdu da će prečistač će biti završen ove godine. Fremond je naglasio da je komunikacija lokalne samouprave sa firmama koje dotiče zagađenje dobra i konstantna, te da svima cilj da pronađu rešenje za probleme jer postoje mogućnosti za to, jer se pojavila i politička podrška kao i fondovi Evropske unije.

“Prečistač koji će se sada izgraditi u Bačkoj Topoli, na njega će moći da se u celosti priključi i gradska kanalizacija, kao i firme koje se nalaze pored Krivaje i zagađuju je. Ima tri takve velike firme jedna pored druge. Među njima neke već poseduju prečistač ili grade predprečistač. Ove godine mi treba da stavimo prečistač u rad i u velikoj meri računamo na to da će se zagađenje smanjiti” – izjavio je republički poslanik SVM iz Bačke Topole Arpad Fremond.

GODIŠNJICA NATO BOMBARDOVANJA: Položeni venci na spomen obeležje Petefi brigade”

Povodom 22. godišnjice od početka NATO agresije na Srbiju, u Bačkoj Topoli su položeni venci na spomen ploču Petefi brigade.Vence su položili predstavnici Vojske Srbije,opštine Bačka Topola, Uruženja ratnih vojnih invalida , i deca poginulih boraca.Obeležavanje je ove godine sprovedeno uz minimalno prisustvo delegacija zbog vanrednog stanja izazvanog virusom korona.

Predsednik Skupštine opštine Saša Srdić, je tokom polaganja venca na spomen-ploču poručio, da su mnogi dali svoje živote za našu slobodu i da je naša obaveza da se uvek sećamo njihove žrtve.

“Danas obeležavamo sećanje na sve pripadnike, Vojske, Ministarstva unutrašnjih poslova koji su dali svoje živote za nešto što je najznačajnije za Srbiju, našu slobodu. Ti ljudi su tokom NATO agresije branili svoju zemlju, borili se i u toj borbi dali svoje živote. Želim da izrazim poštovanje prema ljudima koji su u tim teškim danima bili uz svoju zemlju, borili se za nju, branili je i koji su svojim životima pokazali kako se voli Srbija “, rekao je Srdić da se NATO agresija ne može zaboraviti ni oprostiti. 

Zajednička je poruka , sa ovog skupa je, da se NATO agresija ne može zaboraviti ni oprostiti. 

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD. Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.