NOĆ MUZEJA PROBUDILA BAČKU TOPOLU

Treće majske subote, šetalo se bez umora, s osmehom na licu i željom za upijanjem novog, neispričanog i još neotkrivenog. Noć muzeja, 14. po redu, probudila je Bačka Topola i još 43 grada i mesta Srbije.

Kao i ranijih godina, veliko interesovanje izazvale su postavke u Gradskom muzeju. Posetiocima svih generacija Muzej je priredio zanimljive priče .

Oduševljenje posetilaca izazvala je i izložba slikara amatrera u Likovnoj koloniji Bačke Topole Na zanimljiv način autori su  prikazali  su kako slikaju amteri kao profesonalci, sve što su videli oko sebe i u sebi.

Organizatori – Noći muzeja i Bačke Topole, jednoglasni su  da nisu očekivala takvo interesovanje i pažnju koju su dobila, kako od publike tako i od medija.

DECA I AKADEMICI – STAVAROCI NA PANONIJI NA MARKOVDANSIM SUSRETIMA

Panonija kod Bačke Topole, koju su još 1968. godine Holanđani proglasili za najlepše selo u Evropi, 12. i 13. maja domaćin je “Markovdanskih susreta” dece i pesnika, koji joj obezbeđuju epitet “Panonskog dečjeg grada” jer ovde borave i druže se mališani iz celog regiona.

“Ovogodišnji “Markovdanski susreti” su specifični po tome što su mališani na 11 pozornica  pokazali šta umeju i znaju. Mentori ili performeri koji su decu obučavali  i pružali im mogućnost stručnog usavršavanja su naša najeminentnija akademska imena , počev od Božidara Kalezića, najpoznatijeg reditelja dokumentarnog filma, do Zorana Ilića, najpoznatijeg kaligrafa, Nikole Brkanovića, akademskog slikara, Nataše Đuričković, Dragane Mihajlović Bokan koja uređuje udžbenike muzičke kulture i mnogo,  drugih.  Ovo  je zaista bila prilika da svi učitelji i sva deca saznaju nešto novo, a zasluže i određene nagrade za ono što su oni umotvorili taj dan”,  objašnjava Tode Nikoletić, umetnički direktor “Markovdanskih susreta” u Panoniji.

Panonija je domaćin susreta dece i reditelja, kaligrafa, slikara, muzičara i književnika. Posle Desanke Maksimović, Ljubivoja Ršumovića, Raše Popova, Pere Zupca, ove godine je  književnik Uroš Petrović dobio zvanje počasnog pesnika i građanina Panonije.

“Nama je najvažnije da je, u multikulturalnom smislu, festival dobio na vrlo velikom značaju jer nam deca dolaze iz svih regiona, iz svih republika bivše Jugoslavije, počev od Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. Dakle, nema ni jedne države iz koje nam neće prisustvovati deca i njihovi profesori na festivalu. A to, zapravo, i jeste prostor da se udružuju, da se u različitosti prepoznaju i nauče da je ono što i jedni i drugi rade zapravo najlepši putokaz svim narodima kuda ići u budućnosti”, dodaje Nikoletić.

“Markovdanski susreti”  ostvaruju cilj, da uživanjem u prirodnim bogatstvima Panonije, deca obogate susretima za umetnicima kako bi i oni težili idealima znanja i lepote. Počasni gosti susreta u “Panonskom dečjem gradu” su Fondacija “Tijana Jurić” i časopis “Ježurko” iz Banja Luke, a medijski sponzor je Radio-televizija Vojvodine.

UPOZORENJE DECI, O PLAVOM KITU, U ŠKOLAMA BAČKE TOPOLE

Žrtve su deca koja se u igrici pozivaju na samopovređivanje i samoubistvo. – Ključna uloga roditelja u kontroli dece na internetu

Više desetina dece stradalo je u Rusiji i drugim zemljama zbog video-igrice „Plavi kit” u kojoj se mališani pozivaju na samopovređivanje i samoubistvo.

Ova opasna igrica, kako navode u MUP-u, prisutna je na internetu u mnogim državama, ali kod nas nije zabeležen nijedan slučaj u vezi sa njom. Policija, ipak, poziva sve roditelje i nastavnike da razgovaraju sa decom i prate njihove aktivnosti na društvenim mrežama, kako bi ih zaštitili od ovog oblika ugrožavanja njihove sigurnosti. Tako je u školama Bačke Topole, pre svega osnovnim pa i srednjim. Deca se upozoravaju da ne prihvataju ovu igru , koja poziva na samoubistvo.

„Apelujemo na sve građane da ukoliko se sretnu sa igricom „Plavi kit” na društvenim mrežama u našoj zemlji, odmah to prijave policiji. Odeljenje za visokotehnološki kriminal MUP-a pojačaće aktivnosti ka smanjenju opasnosti od eventualne pojave u Srbiji”, navodi se u apelu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Igrica „Plavi kit” potiče iz Rusije, a usmerena je na mlađu populaciju.

U periodu od 50 dana igranja pred decu se postavljaju različiti zadaci, u početku manje opasni, poput gledanja horor filmova, zatim samopovređivanja urezivanjem plavog kita na rukama, a sve se završava pozivom na izvršenje samoubistva, navode u policiji.

DANAS JE DAN POBEDE-U BAJŠI SVEČANO

Ove godine navršava se 72. godišnjica završetka Drugog svetskog rata i 67 godina od pokretanja inicijative za stvaranje današnje Evropske unije. Ta dva važna događaja u istoriji Evrope  obeležena su nizom manifestacija i odavanjem pošte žrtvama fašizma i palim borcima u Drugom svetskom ratu. Povodom Dana pobede 9.05. položeni su  venaci na spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Bajši,  tradicionalni javni čas iz istorije uz prisustvo članova Saveta MZ,Udruzenja penzionera i delegacije SVM-a.
Nakon toga odata je počast stradalima i polozeni su venci.Javnom času su sa prigodnim programom prisustvovali i svi učenici viših odeljenja Osnovne škole sa nastavnicima.

Centralna svečanost povodom Dana pobede i Dana Evrope  održana je na poligonu Nikinci kod Rume, gde su pripadnici Vojske Srbije prikazali osposobljenost i novo naoružanje, na smotri pod nazivom “Čelik 2017”.

Na poligonu u Nikincima  je  izvedeno bojevo gađanje sa artiljerijskim i raketnim naoružanjem, i prikazano i dejstvo tenkova, vazduhoplova i pešadijskog naoružanja.

Prikazane su performanse i mogućnosti sredstava među kojima su višenamenska oklopna vozila “Miloš” i “Lazar”, raketni sistemi “Morava” i “Oganj”, samohodna haubica “NORA”, kao i novi model modularne puške, univerzalna pokretna artiljerijska računarska stanica UPARS, a prvi put široj javnosti je predstavljen i raketni sistem “ALAS”.

ZA MALO KUPOVALI SKUPO PRODAVALI SVINJSKO MESO – CEH PLAĆAJU GRADJANI

Kilogram buta u mesarama i supermarketima Bačke Topole kao i u celoj Srbiji, je poskupeo pred prvomajske praznike , do 100 dinara po kilogramu, sada košta i do 550 dinara. Tako je u “Rodi”, “Matijeviću” i brojnim privatnim prodajama mesa.  Loša ponuda tovljenika na tržištu i drastično poskupljenje mesa u otkupu najčešći su razlozi za rast cene koji navode klaničari. Da li je baš tako.

Analitičari tvrde da toliki rast cena svinjetine zbog nestašice nije opravdan. Predsednik Unije poljoprivrednih proizvođača Zlatan Đurić naveo je još jedan razlog zbog čega ovo poskupljenje nema osnova.

–  Klaničari nemaju pravo da povećavaju cenu svinjskog mesa u trgovinama jer su i dosadašnje cene formirali na osnovu otkupne cene od 220 do 250 dinara – tvrdi Đurić. To što su za malo para kupovali, a za velike prodavali svinjsko meso dovelo je, kaže, do toga da su klaničari poslednjih godina ostvarili ekstraprofit na svinjetini sa ogromnom zaradom na štetu i proizvođača i potrošača.

Analitičar Čedomir Keco, izjavio je za BT PUBLIC NEWS , da je najveći problem što mesari uvek hoće da zarade jednako bez obzira na okolnosti na tržištu. Ovo poskupljenje nije realno jer su klaničari i ranije imali veću zaradu na mesu nego što je ekonomski logično.– I da cena svinja sutra padne na 150 dinara oni bi još mesec dana zadržali ove cene – kaže naš sagovornik.

Keco upozorava da bi ovakva situacija mogla da potraje. Prognoze strunjaka pokazuju da će se tržište prasadi stabilizovati tek krajem 2018. godine. Zbog nedovoljnog broja kvalitetnih priplodnih krmača farmeri ove godine neće moći da ostvare proizvodnju tovljenika od 1,5 miliona komada, koju im je u protekloj godini Ministarstvo poljoprivrede subvencionisalo sa 1,5 milijardi dinara.

– Najgore bi bilo kada bi zbog ovakvih potresa krenuo uvoz zamrznute svinjetine koja bi se prodavala po visokim cenama iako mogu da je nabave jeftino. Odgovornost je na državi, inspekcija mora to da spreči – kaže Keco.

 

 

PRVOMAJSKI URANAK SA KOTLIĆIMA, PRASIĆIMA, ROŠTILJEM…

Poslednje tri godine kiša je uporno pokušavala da  upropasti prvomajsko roštiljanje u opštini Bačka Topola a kako stoje stvari, i ove godine će biti uslova za njenu kratkotrajnu pojavu pljuskova praćenu grmljavinom.Ipak obala Zobnatičkog jezera tradicionalno je dobro posećena.  Druženje, roštilj, pečenje uz muziku i piće obeležje su današnjeg dana.

Miris pečenog mesa širio se najpoznatijim izletištima, Stare Moravice, Pačira, Pobede… još od ranog jutra. Ima i onih koji su se “bacili” na sportske aktivnosti, ali ipak je ležanje i uživanje u prirodi i roštiljskim specijalitetima više zastupljeno.

U Srbiji se 1. maj obeležava tradicionalnim prvomajskim urancima u prirodi, dok se u svetu organizuju protesti za prava radnika.

U Srbiji i regionu vremenom je postao običaj da se tog dana u zoru izlazi na Prvomajski uranak u prirodu. Nekada su se za Prvi maj palile logorske vatre uoči praznika, a sutradan, obično na najbližem izletištu okupljao se narod uz prigodne govore sindikalnih funkcionera, recitovala se i poezija, igrala folklorna društva.

Danas 1. maj najčešće slave mladi, ali ne izostaju i oni stariji, koji ovaj dan koriste da odmore i uživaju u prirodi.  Među onima koji su izlaze u prirodu da se druže uz roštilj, paprikaš i poneko prase na ražnju ima svih uzrasta.

U Srbiji vlada trend da sa dolaskom praznika cene proizvoda koji se u tom periodu najviše koriste počinju da rastu. Pred Uskrs su poskupela jaja, a uoči Prvog maja i Đurđevdana i meso. U mesarama i supermarketima sveže svinjsko meso poskupelo je za oko 100 dinara. Kilogram buta kreće se od 500 do 540 dinara, vrat bez kostiju oko 699 dinara, a mleveno meso od 450.

Ako se niste odlučili za praseće ili jagnjeće prečenje, onda je najbolji izbor roštiljsko meso. Pre kupovine dobro izračunajte koliko vam je kilograma potrebno u zavisnosti od broja ljudi sa kojima ćete roštiljati – potrebno vam je od 300 do 500 grama mesa po osobi.

Prva stvar na prvomajskom meniju moraju da budu ćevapi. Kilogram ove mesne poslastice košta od 360 do 470 dinara, dok se kilo pljeskavice kreće od 360 do 500 dinara. Ne propustite da kupite i druge roštiljske specijalitete poput kobasica (oko 400 din/kg), pilećih krilaca (oko 340 din/kg) i bataka (oko 300 din/kg), ražnjića, krmenadli (oko 500 din/kg).

ISTORIJA-

Međunarodni praznik rada – Prvi maj biće obeležen danas širom sveta, kao i u Srbiji, u znak sećanja na dan kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme.

Praznik podseća na 1. maj 1886, kada je više desetina hiljada radnika u Čikagu izašlo na ulice zahtevajući bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme.

Organizatori protesta su zahteve prethodno uputili poslodavcima i vlastima tražeći da ih ispune do tog datuma.

Kao odgovor, usledila je represija, a u sukobima sa policijom bilo je žrtava i ranjenih na obe strane.

Ishod je bio da su sedmorica sindikalnih aktivista osuđeni na smrt.

Drugi kongres Radničke internacionale je odlučio da se od 1890. godine, 1. maja širom sveta održavaju masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. veka dobilo masovne razmere.

Prvi maj u Srbiji obeležen je prvi put 1893. godine protestnim skupovima u Beogradu.

Prvomajske proslave u seoskim sredinama u Srbiji počele su najpre u selu Dubona, kod Mladenovca, dve godine kasnije.

U Srbiji i regionu vremenom je postao običaj da se tog dana u zoru izlazi na Prvomajski uranak u prirodu.

Praznik rada je tokom dugog posleratnog perioda, najmasovnije obeležavan u socijalističkim zemljama, kada su održavane parade i slične manifestacije.

Poslednjih godina, prvomajski protesti ponovo dobijaju vidove protestnih okupljanja nezadovoljnih radnika, čiji položaj, zbog ekonomske krize, postaje sve teži.

 

RESTITUCIJOM, NAJVIŠE DEDOVINE, DOBILI POTOMCI PREDRATNIH VLASNIKA U BAČKOJ TOPOLI

Najveće površine koje su dobili potomci predratnih vlasnika nalaze se u Vojvodini, i to u Bačkoj Topoli, Kikindi, Bečeju, Srbobranu, Novom Kneževcu…

Iako je samo petina poljoprivrednog zemljišta restitucijom vraćena naslednicima nekadašnjih vlasnika, u Agenciji za restituciju tvrde da su zadovoljni dinamikom ovog procesa. Prema njihovima podacima, naslednici potražuju 92.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a do sada im je vraćeno oko 20.000 hektara poljoprivrednog i još 4.500 hektara pod šumom.

Dok građani koji iščekuju vraćanje dedovine tvrde da se restitucija odvija sporo, pred Vladom Srbije se od oktobra prošle godine nalaze Izmene i dopune zakona o vraćanju imovine, koje bi trebalo da budu usvojene. Upravo bi nova zakonska rešenja trebalo da ubrzaju i olakšaju restituciju poljoprivrednog zemljišta. Tako bi ovaj proces mogao da bude gotov za četiri ili pet godina. Ukoliko vlada ne usvoji predložene novine, vraćanje obradivih površina trajaće barem dvostruko duže.
Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju, napominje da novi propis dopušta da vlada određuje koje će parcele biti vraćene, u saradnji s Agencijom za restituciju.
Osim toga, ukoliko na jednoj katastarskoj opštini nema dovoljno obradivih površina koje se potražuju, naslednicima će moći da bude ponuđeno adekvatno zemljište u susednoj katastarskoj opštini ili na nekoj drugoj lokaciji na teritoriji okruga.
Najveću smetnju ovoj vrsti restitucije predstavlja neuređenost imovinskih odnosa, loša evidencija zemljišta, kao i slučajevi uzurpacije.
Iako popis državnog poljoprivrednog zemljišta nikad nije urađen, procenjuje se da država upravlja sa oko 550.000 hektara oranica, što je pet puta više nego što se restitucijom potražuje. Poljoprivredno zemljište koje je sada u privatnom vlasništvu, budući da ga je država prodala, po zakonu neće moći da bude vraćeno potomcima. Oni će imati pravo na obeštećenje.
Neraščišćeni imovinski odnosi idu naruku onima koji nelegalno koriste zemljište i tako ostvaruju velike prihode. Baš zato su
Mile Antić iz Mreže za restituciju naglašava da to što država nema precizan popis svoje imovine podstiče pojedince da daju zemljište u zakup uz sumnjive ugovore i po cenama mnogo nižim od tržišnih.
Država je do sada popisala samo 25.000 hektara zemljišta, dok je Ministarstvo poljoprivrede nedavno objavilo da postoji 476.000 hektara obradivih površina koje su u državnom vlasništvu.
Vraćanje zemljišta naslednicima nekadašnjih vlasnika jedini je način da se stane na put uzurpaciji i zloupotrebi državne imovine“, ističe naš sagovornik i upozorava da vraćanje zemljišta odugovlači Državno pravobranilaštvo, koje na gotovo svaku odluku o vraćanju imovine ulaže žalbe.

U KASARNI “BAČKA”, OBELEŽEN DAN VOJSKE SRBIJE

Vojnim svečanostima i polaganjem venaca i cveća na spomen-obeležja poginulim pripadnicima, danas je u svim komandama, jedinicama i ustanovama proslavljen 23. april – Dan Vojske Srbije. Tako je bilo i u kasarni Prve brigade Kopnene Vojske Srbije, “Bačka” u Bačkoj Topoli.

Dan Vojske Srbije određen je 23. april u znak sećanja na dan kada je, na Cveti 1815. godine, doneta odluka o podizanju Drugog srpskog ustanka za oslobođenje Srbije od Osmanskog carstva, što je kasnije omogućilo stvaranje moderne srpske države.

Vojnoj svečanosti, uz prisustvovali su , predstavnici lokalnih samouprava Bačka Topola i Mali Idjoš – Predsednik,  maloidjoške opštine,  Marko Lazić , predsednik Skupštine opštine Bačka Topola,  Saša Srdić, predstavnik srpske pravoslavne crkve, Srbislav Stojanov, katoličke crkve, Ferenc Fazekaš,  privrednici i drugi brojni gosti.

Komandant  kasarne  Igor Veselinovski,, pozdravljajući svečani stroj i goste, čestitao je praznik pripadnicima naše elitne jedinice, uz želju da i narednom periodu kao i do sada, uspešno obavljaju sve postavljene zadatke.

 

 

OGROMNO INTERESOVANJE ZA MADJARSKI NOVAC

U Hali sportova  je 3.734 građana iz cele Vojvodine,   medju njima i veliki broj iz opštine Bačka Topola, potpisalo ugovore sa Fondacijom „Prosperitati“ o dodeli bespovratnih sredstava na konkursima za kupovinu poljoprivrednih mašina i priključne opreme, kao i za kupovinu mašina i opreme za preduzetnike i mikro i mala preduzeća.

Ovo je treći ciklus konkursa za koji je Vlada Mađarske opredelila ukupno 20 miliona evra, odnosno 5.8 milijardi forinti.

– Zaključili smo važnu fazu i uspeli u svemu što smo nagoveštavali da će nam biti cilj. Izgradili smo efikasan sistem kroz Fondaciju „Prosperitati”, u svemu smo udovoljili propisima i donatora i onih koji važe na teritoriji Srbije. Zadovoljan sam i što smo uspeli u svim institucijama Republike Srbije da nađemo partnera za realizaciju ovog poduhvata koji nije značajan samo za potencijalne dobitnike nego i za čitavu Srbiju. Porez na promet ulazi u državnu kasu, ali i ono što se iz ovih projekata realizuje doprinosi stvaranju bruto domaćeg proizvoda Srbije. Istovremeno, zadržava ljude na ovom prostoru – rekao je Ištvan Pastor, lider Saveza vojvođanskih Mađara.

Pastor je naglasio da bez angažovanja SVM-a ovog programa ne bi ni bilo, i izrazio uverenje da će njegovom realizacijom pokazati da je projekat zavredeo i dalju podršku.

“Ako gledamo unazad godinu i po dana puno uspešnih priča stoji iza nas i sa velikim očekivanjima gledamo u budućnost. Zadovoljni smo jako”, kaže zastupnik Fondacije Balint Juhas.

Ova sredstva obezbedila je Vlada Mađarske u sklopu programa čiji je cilj razvoj vojvođanskih Mađara i njihov ostanak u zavičaju.

“Politika koja se zasniva na obostranom poverenju nalazi podršku društva i sa jedne i sa druge strane granice”, ističe ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

Ova sredstva su i od značaja za Srbiju, jer će biti uložena u više od 130 vojvođanskih naselja.

“Taj novac će biti ovde, plaćaće se porez u ovoj državi. Svi ćemo imati koristi od vašeg razvoja i razvoja vašeg malog i srednjeg biznisa”, smatra ministarka bez portfelja zadužena za EU integracije Jadranka Joksimović.

Političko vođstvo vojvođanskih Mađara zahvalno je kako matici na podršci, tako i svojoj zemlji na mogućnosti da tu podršku uživaju.

“Mi smo mala zajednica koja se mnogo mučila, ali smo punu životne snage koja se vezala za rodnu grudu i ovde želi da nađe svoju sreću”, naglašava predsednik SVM-a Ištvan Pastor.

Ukupna suma koju će Mađarska odobriti vojvođanskim Mađarima u naredne dve godine je 160 miliona evra, a slede konkursi za projekte vrednosti do pola miliona evra, kao i kupovinu kuća i zemljišta, koji podrazumevaju i kreditiranje uz sopstveno učešće, ali i bespovratna sredstva.

Predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor zahvalio je ministarki Joksimović na otvorenosti srpske vlade, bez koje ne bi bilo moguće uraditi sve ono što je do sada urađeno.

“Danas bi se moglo reći da se to podrazumeva, ali gledajući druge mađarske zajednice u okolnim zemljama, gde su manjina, ovo je nešto što je za nas normalno, ali generalno uopšte nije”, rekao je Pastor.

On je naznačio da je ova pomoć značajna za vojvođanske Mađare, ali i za privredni i društveni oporavak Srbije, jer će Mađarske porodice u pokrajini svoju egzistenciju obezbediti ovde, plaćati porez, a time doprineti povećanju BDP-a i boljem životnom standard građana.

Medju korisnicima sredstava je i veliki broj gradjana opštine Bačka Topola.

U ime Vlade Mađarske potpisivanju ugovora prisutvovao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji je okupljenim građanima u prepunoj Hali sportova poručio da su oni najveći most između Srbije i Mađarske.

Srbija i Mađarska imaju istorijski dobre odnose i obe države na vojvođanske Mađare gledaju kao na najvažniju kariku povezivanja, a mi kao na zajednicu čije jačanje jača Mađarsku, jača Srbiju i naše međusobne veze – poručio je Peter Sijarto dodajući da će Mađarska podržati svaki napor Srbije u procesu evrointegracija jer je to u interesu i Mađarske i Vojvodine i svakog čoveka sa obe strane granice. – U pripremi je i četvrti ciklus, koji će biti namenjen velikim preduzećima i velikim poljoprivrednim proizvođačima, a on će značiti i zapošljavanje veliki broj ljudi.

Potpisivanju ugovora prisustvovala je Jadranka Joksimović, ministarka bez portfelja u Vladi Srbije, koja je takođe istakla da su bilateralni odnosi Srbije i Mađarske u poslednje vreme jako unapređeni.

Sredstva koja je Vlada Mađaske opredelila doneće boljitak najpre lično građanima, a onda i Srbiji jer će novac biti ovde, plaćaće se porez, razvijaće se regioni i gradovi. Ravnomerni regionalni razvoj je jedan od prioriteta Vlade Srbije, imamo i koristimo potencijal pretpristupnih i fondova prekogranične saradnje, tako da smo na dobrom smo putu ka razvoju Srbije – istakla je ministarka Jadranka Joksimović. – Drago mi je da vidim da su ovde svi komšije, prijatelji i saradnici na onome što treba da bude cilj svih nas a to je razvoj Srbije i njen ekonomski napredak.

Po rečima Ištvana Pastora, predsednika Pokrajinske skupštine i lidera Saveza vojvođanskih Mađara nikada u Hali sportova nije bilo toliko pobednika kao i da nema nijednog naselja u Vojvodini u kome bar jedan čovek nije dobio sredstva na konkursu.

Bez otvorenosti srpske Vlade sve ovo što smo do sada uspeli da uradimo ne bi dalo rezultata. Danas bi se moglo reći da je to nešto što se podrazumeva, ali gledajući druge mađarske zajednice u zemljama u okruženju gde žive u manjini i kako se odnose prema sličnim mogućnostima, ono što je za nas normalno, generalno nije – naglasio je Ištvan Pastor.

ČESTITKE POVODOM VASKRSA U BAČKOJ TOPOLI

Danas je Veliki petak, dan na koji ovaj put, zajedno,    Pravoslavna i Katolička crkva obeležavaju,  Hristovo raspeće. Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Vaskrs se obeležava tri dana. Veliki petak (jedini dan kad u hrišćanskim crkvama nema službe, osim ako su Blagovesti), Velika subota i Vaskrs. Najznačajnije je ponoćno bdenje između subote i nedelje kada se vernici okupljaju u crkvi i u ponoć si međusobno čestitaju vaskrsnuće Hristovo rečima “Hristos vaskrse”, a odgovara se sa “Vaistinu vaskrse”.

Hrišćnske crkve, danas obeležavaju Veliki petak, koji se smatra najtužnijim danom hrišćanstva, jer je tog dana Isus osuđen i razapet na Golgoti. Običaj je da se na današnji dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Vernici  obeležavaju Veliki petak, dan kada je, po verovanju, Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu.

Toga dana Isus je i osuđen i razapet na Golgoti, gde je umro. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.

Na Veliki petak se ne peva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u crkvi znak radosti, nego se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

“Svim sugrađanima koji slave Vakrs, najiskrenije želim da najznačajniji hrišćanski praznik proslave u radosti i miru. Neka proslava Vaskrsa bude prilika da pokažemo vrednosti međusobnog uvažavanja,tolerancije i zajedništva i motiv da činimo dobro kako bismo bili bolji ljudi. Radost povodom Hristovog vaskrsenja neka nam bude putokaz kako da optimizmom i verom prebrodimo teškoće koje su pred nama. – poželeo je Gabor Kišlinder,, Gradonačelnik  Bačke Topole.

Predsednik Skupštine opštine Saša Srdić rekao je, “Čestitam Vaskrs, najznačajniji hrišćanski praznik, svim građanima opštine, Bačke Topole, koji slave Vaskrs, svih veroispovesti, sa željom da svima pruži radost i harmoniju. Vaskrs je slavljenje pobede života nad smrću i zato nam daje snagu da istrajemo na Hristovom putu ljubavi, istine i pravde. Svim crkvenim velikodostojnicima, sveštenstvu i vernicima koji Vaskrs slave  16. aprila,   želim srećne praznične dane, ljubav, mir, zdravlje, ličnu sreću, međusobno uvažavanje i toleranciju.”

Starešina pravoslavnog hrama, prezviter,  Svetog Ilije, Srbislav  Stojanov    uputio je uskršnju čestitku svim  vernicima objašnjavajući, kao što je i onaj Veliki petak bio beznadežan za samog Hrista i sve one koji su voleli Hrista i sve Hristovo, tako i ovaj naš Veliki petak izgleda strašno i beznadežno, međutim, kako je tada sasvim iznenada, kao munja sevnula radost vaskrsenja, tako će i sada sasvim iznenada kao munja da zasija radost vaskrsenja našeg.

Bačkotopolski župnik  Crkve Pohodjenja Device Marije , Ferenc Fazekaš, uputio je Uskršnju čestitku svim  vernicima. “Slaveći uskrsnuće Gospodinovo setimo se da smo s njim uskrsnuli. On nas je svojim duhom obdario. Neka promeni naše srce da mislimo misli mira ljubavi i sloge među svim ljudima na svetu”, istakao je  Fazekaš.